Stari grad Vilnius (litavski: Vilniaus senamiestis) je najstariji dio litavskog glavnog grada i jedan od najvećih još uvijek preostalih srednjovjekovnih starih gradskih središta u Sjevernoj Europi. Područje ima 3,59 km² i obuhvaća površinu od 74 blokova sa 70 ulica. Unatoč invazijama i djelomičnom uništenju, sačuvao je impresivan kompleks gotičkih, renesansnih, baroknih i klasicističkih građevina, kao i srednjovjekovni raspored i prirodni ambijent. Zbog toga je „Staro gradsko središte” (Vilniaus senamiestis), koje čini 1487 zgrada i 70 ulica na oko 1.497 m², upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1994. god.Povijesno središte Vilniusa, UNESCO Pristupljeno 16. kolovoza 2026. mini|lijevo|Avenija Gediminas u jesen. Razvio se tijekom mnogih stoljeća, te oblikovao povijest grada. To je mjesto gdje se isprepliću arhitektonski stilovi kao što su: gotika, renesansa, barok i neoklasicizam, stoje jedni uz druge i nadopunjuju se. Glavna ulica Starog grada je Pilies, koja je glavna arterija i sjedište brojnih trgovina i kafića. Glavna ulica u Vilniusu, Avenija Gediminas, djelomično prolazi Starim gradom. Središnji trgovi Starog grada: su Katedralni trg i Trg gradske vijećnice. Jedan od najvažnijih arhitektonskih kompleksa je Sveučilište, koje zauzima veliki dio Starog Grada. Maketa zgrade Sveučilišta, odabrana je kao predstavnik Litve u parku minijaturnih građevina: Mini-Europa u Bruxellesu.
Vilnius je poznat kao grad mnogih crkava (jedan od gradova s najvećim brojem crkava u gradskom središtu). Zanimljiva je katedrala sv. Stanislava i Vladislava, koja izgledom podsjeća na grčki hram (netipično za arhitekturu sjeverne Europe). Crkva sv. Ane remek-djelo je kasne gotike. Nalazi se u kompleksu crkve i samostana sv. Bernarda.
Najznačajnije građevine su: Ruševine Gediminova dvorca na istoimenom brdu, koje datiraju iz 14. i 15. stoljeća. Palača Velikog vojvode u podnožju dvorca, rekonstrukcija (2002. – 2013.) renesansne zgrade srušene početkom 19. stoljeća. Neoklasicistička rimokatolička katedrala sv. Stanislava pored rekonstruiranog dvorca, sa samostojećim zvonikom (kampanil). Crkva sv. Franje Bernardinskog samostana, trobrodna gotička dvoranska crkva od opeke. Crkva sv. Ane, jedinstven primjer ekstravagantnog stila izvan Francuske. Zborska sinagoga, jedina preostala od 105 sinagoga koje su postojale prije Drugog svjetskog rata. barokni sveučilišni kompleks s crkvom sv. Ivana (Šv. Jonų). Barokna crkva sv. Kazimira (Šv. Kazimiero), posvećena nacionalnom svecu stara gradska vijećnica, nedavno obnovljena u neoklasičnom stilu Pravoslavna katedrala Uspenja Bogorodice datira iz 14. stoljeća, ali je svoj današnji oblik dobila u 19. stoljeću. Katolička crkva Svetog Duha Vrata zore (Aušros vartai).
Kategorija:Svjetska baština u Europi Kategorija:Vilnius