mini|desno|300px|Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen. Od početka gradnje 2004. godine u Hrvatskoj su izgrađene 24 vjetroelektrane, te je planirana gradnja još nekoliko njih.
Na svom prostoru Hrvatska ima na desetke područja koja imaju zadovoljavajući vjetropotencijal za izgradnju elektrana. Mjerenja određenih karakteristika vjetra (brzina, smjer, učestalost) pokazala su kako je za iskorištavanje energije vjetra povoljnije područje Jadrana od kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga su prve hrvatske vjetroelektrane izgrađene upravo na tom području.
Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije
Povijest mini|300px|desno|Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja. mini|desno|300px|Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu.
Gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no onda je razvoj istoga obustavljen.
26 godina poslije, 2004., izgrađena je prva vjetroelektrana, ona Ravne 1 na Pagu. Izgradila ju je tvrtka Adria Wind Power. Ima 7 vjetroagregata ukupne snage 5,95 MW, ujedno i prva u Zadarskoj županiji.
2006. otvorena je vjetroelektrana Trtar-Krtolin, pokraj Šibenika, na brdu Trtar pored autoceste A1, prva u Šibensko-kninskoj županiji.
2008. Končar postavlja prvi prototip svoga vjetroagregata na Pometeno brdo; tamo će tri godine poslije biti izgrađena vjetroelektrana.
2009. je otvorena vjetroelektrana Orlice, pored Grebaštice blizu Šibenika. Time Šibensko-kninska županija postaje županija s najviše vjetroelektrana.
2010. otvorena je vjetroelektrana Vrataruša, snage čak 42 MW, u blizini Senja, prva u Ličko-senjskoj županiji, te vjetroelektrana Velika Popina kod Gračaca, prva u portfelju Dalekovoda.
2011. otvorene su vjetroelektrana Crno Brdo, prepoznatljiva jer je odmah pokraj autoceste A1 kod Šibenika, te prvi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo, prva u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
2012. otvorene su vjetroelektrana Bruška i drugi dio vjetroelektrane Pometeno Brdo.
2013. otvorene su vjetroelektrana Ponikve, prva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te vjetroelektrana Zadar 4. Otvorena je i vjetroelektrana Jelinak, svojedobno najveća u Hrvatskoj, u blizini Segeta i Trogira.
2014. otvorene su vjetroelektrana Danilo kod Šibenika, te vjetroelektrana Zelengrad kod Obrovca.
2015. otvorena je vjetroelektrana Rudine, a proradio je i dodatni vjetroagregat u vjetroelektrani Pometeno Brdo.
2016. otvorene su vjetroelektrana Katuni kod Omiša i vjetroelektrana Glunča kod Šibenika.
2017. otvorene su vjetroelektrana Lukovac kod Ciste Provo i vjetroelektrana Poštak kod Gračaca i odmah pokraj vjetroelektrane Velika Popina.
Od 2017. do 2020. nije otvorena nijedna nova vjetroelektrana.
2020. otvoren je prvi dio vjetroelektrane Jasenice.
2021. otvorena je vjetroelektrana Korlat, a u probni rad su puštene vjetroelektrana Krš-Pađene, najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s čak 48 vjetroagregata, te vjetroelektrana Senj, koja je druga po redu s 39 vjetroagregata.
2022. je otvorena vjetroelektrana Ljubač pored Knina.
Najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj po broju vjetroagregata 2004. – 2006.: Vjetroelektrana Ravne 1, Pag, 7 vjetroagregata
2006. – 2010.: Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Dubrava kod Šibenika, 14 vjetroagregata
2010. – 2012.: Vjetroelektrana Vrataruša, Senj, 14 vjetroagregata
2012. – 2013.: Vjetroelektrana Bruška, Bruška, 18 vjetroagregata
2013. – 2021.: Vjetroelektrana Jelinak, Seget, 20 vjetroagregata
2021.-: Vjetroelektrana Krš-Pađene, 48 vjetroagregata
Postojeće vjetroelektrane U Hrvatskoj je trenutno ukupno 24 vjetroelektrane, 22 vjetroelektrana koje su u normalnom radu, 2 u probnom radu (lipanj 2021.) i koje isporučuju električnu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske. Instalirana snaga svih vjetrolektrana je 790 MW, u radu je 325 vjetroagregata koji isporučuju godišnje oko 1 788 GWh električne struje. Za usporedbu Termoelektrana Plomin ima snagu 330 MW i isporučuje godišnje oko 2 173 GWh električne struje.
Vjetroelektrana Instaliranasnaga(MW) Županija Godišnjaproizvodnja(GWh) Vjetroagregati i modeli Puštenau rad Opisi VE Senj 156 Ličko-senjska županija 530 (predviđeno) 39 x Shanghai Electric 4.0MW-136 – 4 MW 2021. (probni rad) VE Krš-Pađene 142 Šibensko-kninska županija 480 (predviđeno) 48 x Nordex 2021. (probni rad) VE Korlat 58 Zadarska županija 170 18 x Nordex N131/3600 – 3,2 MW 28. travnja 2021. VE Lukovac 48 Splitsko-dalmatinska županija 110 7 x GE Energy 2.85-103 – 2,85 MW 9 x GE Energy 3.2-103 – 3,2 MW 2017. VE Poštak 44,2 Zadarska županija 100 13 × SWT 108 – 3,4 MW listopad 2017. VE Danilo 43,7 Šibensko-kninska županija 100 19 × Enercon E-82 – 2,3 MW 7. lipnja 2014. VE Vrataruša 42 Ličko-senjska županija 125 14 × Vestas V90 – 3 MW 15. prosinca 2010. VE Zelengrad 42 Zadarska županija 110 14 × Vestas V90 – 3 MW 3. lipnja 2015. VE Ogorje 42 Splitsko-dalmatinska županija 100 14 × Vestas V112 – 3 MW 2015. VE Kamensko-Voštane 40 Splitsko-dalmatinska županija 114 14 × Siemens SWT-3.0-101 – 3 MW 15. srpnja 2013. VE Bruška 36,8 Zadarska županija 122 16 × Siemens SWT-93 – 2,3 MW 14. veljače 2012. VE Ponikve 36,8 Dubrovačko-neretvanska županija 122 16 × Enercon E-70 – 2,3 MW 17. svibnja 2013. VE Rudine 34,2 Dubrovačko-neretvanska županija 85 12 × GE Energy 2.85-103 – 2,85 MW 26. travnja 2016. VE Katuni 34,2 Splitsko-dalmatinska županija 95 12 × GE Energy 2.85-103 – 2,85 MW travanj 2017. VE Jelinak 30 Splitsko-dalmatinska županija 81 20 × Acciona AW 82/1500 – 1,5 MW 24. siječnja 2013. VE Glunča 20,7 Šibensko-kninska županija 53 9 x Enercon E-82 – 2,3 MW 2016. VE Pometeno brdo 20 Splitsko-dalmatinska županija 50 15 × Končar KO-VA 57/1 – 1 MW2 × Končar K80 – 2,5 MW 24. veljače 2012. VE Jasenice 11,5 Zadarska županija 44 5 x Enercon E-70 – 2,3 MW 18. siječnja 2020. VE Trtar-Krtolin 11,2 Šibensko-kninska županija 28 14 × Enercon E-48 – 0,8 MW lipanj 2006. VE Crno brdo 10,5 Šibensko-kninska županija 27 7 × Leitwind LTW77 – 1,5 MW 24. kolovoza 2011. VE Orlice 9,6 Šibensko-kninska županija 25 3 x Enercon E-48 – 0,8 MW8 x Enercon E-44 – 0,9 MW prosinac 2009. VE Velika Popina 9,2 Zadarska županija 26 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW 31. prosinca 2010. VE Zadar 4 9,2 Zadarska županija 30 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW 2013. VE Ravne 1 5,95 Zadarska županija 15 7 × Vestas V52 – 0,85 MW 19. kolovoza 2004. VE Ljubač32,4Šibensko-kninska županija969 x Nordex - 3,6 MW10. svibanj 2022. Ukupno u radu 980,95 Hrvatska 2838 (očekivano) 372 prosinac2022.
Vjetroelektrana Ravne 1, Pag Vjetroelektrana Ravne 1 podignuta je na brdu Ravne na otoku Pagu. Sustav od sedam vjetroagregata, koje je izgradila tvrtka "Adria Wind Power", pušten je u rad kao prvi komercijalni projekt korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, u kolovozu 2004. Radi se o sedam vjetroturbina ukupne snage 5.95 MW, pojedinačne snage 850 kW. Visina stupa svake turbine iznosi 49 metara, a promjer rotora 52 metra. Srednja godišnja brzina vjetra iznosi oko 6,4 metra u sekundi.
Za realizaciju ovog projekta trebalo je punih 7 godina. Sama gradnja trajala je svega 4 mjeseca, ali pripreme su bile jako duge. Izmjeren je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5 m/s, a ispitivanja su potvrdila da na Pagu ima oko 1 600 vjetrovitih sati godišnje.
Vjetroelektrana Trtar-Krtolin, Šibenik mini|Brdo Trtar, vjetroelektrane i autocesta. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin nalazi se u blizini Šibenika te se nalazi uz autocestu kod izlaza Šibenik prema Splitu. Puštena je u pogon u lipnju 2006. godine kada je dovršena njena izgradnja. Sastoji se od 14 vjetroagregata Enercon E - 48 pojedinačne nazivne snage 800 kW, što ukupno daje 11.2 MW instalirane snage. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 metara, a visina stupa 50 metara. U 2007. godini vjetroelektrana je proizvela oko 28 GWh električne energije. Enersys d.o.o.: Iskustva iz dosadašnjeg rada VE Trtar-Krtolinhttp://www.vjetroelektrane.com/vjetroelektrane-u-regiji/410-vjetroelektrana-trtar-krtolin , http://www.vjetroelektrane.com/ Vlasnik elektrane i glavni ulagač u projekt bila je hrvatska podružnica njemačke vjetroenergetske tvrtke EnerSys, dok su ukupna ulaganja iznosila 12,5 mil. eura.
Vjetroelektrana Orlice, Šibenik Vjetroelektrana Orlice je puštena u pogon i u proizvodnji je od ljeta 2009., kada je dovršena njena izgradnja, a puštena u pogon u prosincu iste godine. Sastoji se od 11 Enerconovih vjetroagregata, i to 3 E-48 pojedinačne nazivne snage 800 kW i 8 E-44 pojedinačne nazivne snage 900 kW, što ukupno daje 9,6 MW instalirane snage. Promjer lopatica vjetroagregata je 48 i 44 metara, a visina osi 50 metara. Predviđena je proizvodnja vjetroelektrane od oko 25 GWh električne energije godišnje. "Realizacija projekta i iskustva iz dosadašnjeg rada VE Orlice", Željko Samardžić, dipl.ing., WPD ENERSYS d.o.o. Inženjering obnovljivih izvora energije, www.ho-cired.hr, 2010.
Vjetroelektrana Crno brdo, Šibenik mini|Postavljanje vjetroagregata na vjetroelektrani Crno brdo.Vjetroelektrana Crno brdo nalazi se u blizini Šibenika, a također i u blizini dvije postojeće vjetroelektrane Trtar-Krtolin i Orlice. Vjetroelektrana je puštena u pogon tokom ljeta 2011. godine. Priključena je na distributivnu mrežu HEP-ODS-a. Sastoji se od 7 vjetroagregata Leitwind LTW77 pojedinačne snage 1,5 MW. Zbog ograničenja priključne snage na distributivnoj mreži izlazna snaga cijele vjetroelektrane je ograničena na 10 MW ukupno. Promjer lopatica vjetroagregata je 77 m, a visina stupa 80 m. Predviđa se godišnja proizvodnja ove vjetroelektrane od 27 GWh.
Vjetroelektrana Vrataruša, Senj mini|Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW.Vjetroelektrana Vrataruša nalazi se u blizini Senja na obroncima Velebita nedaleko Vratnika. Vjetroelektrana je izgrađena 2009., ali je dobila sve dozvole i u punom pogonu je od siječnja 2011., zbog dugog perioda probnog pogona. To je ujedno i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj priključena na prijenosnu mrežu, na 110 kV. Isto tako je trenutno i najveća hrvatska vjetroelektrana s ukupno instaliranih 42 MW. Sastoji se od 14 Vestasovih vjetroagregata V90 pojedinačne nazivne snage 3 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 90 metara, a visina osi 80 metara.
Vjetroelektrana Velika Popina, Gračac mini|Vjetroelektrana Velika Popina kraj Gračca.Vjetroelektrana Velika Popina nalazi se na području općine Gračac, a u pogon je puštena u siječnju 2011. Vjetroelektrana se sastoji od 4 Siemensova SWT 93 2,3 MW vjetroagregata, čime joj ukupna snaga iznosi 9,2 MW. Predviđena je godišnja proizvodnja od 26 000 MWh električne energije. Prema navodima iz Dalekovoda ukupna investicija iznosila je 16,2 milijuna eura.
Vjetroelektrana Bruška, Benkovac mini|Vjetroelektrana Bruška kraj Benkovca.Vjetroelektrana Bruška je vjetroelektrana koja se ustvari vodi kao dvije vjetroelektrane - VE ZD2 i VE ZD3, svaka snage 18.4 MW, ukupno 36.8 MW. Nalazi se u blizini mjesta Bruška, sjeveroistočno od Benkovca, na oko 600 metara nadmorske visine. Status povlaštenog proizvođača električne energije ova vjetroelektrana dobila je 14. veljače 2012., a priključena je na prijenosnu mrežu HEP-OPS-a. Sastoji se od 16 vjetroagregata Siemens SWT-93, pojedinačne snage 2,3 MW, što ukupno čini 36,8 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 93 metra, a zbog posebno ugrađenih krilaca na svakom krilu, nema gotovo nikakve buke. Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 GWh. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije.
Vjetroelektrana Pometeno brdo, Dugopolje