Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom. U hrvatskoj se literaturi može naći i pod nazivom kurij, a standardnojezični je oblik kirij.Tomislav Ladan, gl. ur., Osmojezični enciklopedijski rječnik : hrvatski, ruski, engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, latinski, II. sv., Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 1995., CIP 441027052, (cjelina), (II. sv.), str. 615., , Marija Zinka, »Pridjevi u kemijskom nazivlju«, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (Rasprave IHJJ), Zagreb, sv. 23/24 (1997./1998.), str. 373. 390., cit. sa str. 378., , Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., , str. 703., Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., , str. 180. i 260., Stjepan Babić, Vladimir Grdinić, »Prijedlog za rješenje nedoumica u kemijskome nazivlju«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, god. 49. (2002.), br. 1., str. 19. – 31., cit. sa str. 21., Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., , str. 88., Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., , str. 89.,
Izvori
Kategorija:Kemijski elementi