mini|300px|Dubrovnik mini|300px|Opatija mini|300px|Hotel Kaštel u Crikvenici mini|300px|Grad Hvar na istoimenom otoku mini|300px|Rovinj mini|300px|Brod za krstarenje MSC Magnifica na vezu u dubrovačkoj luci Gruž mini|300px|Nacionalni park Plitvička jezera mini|300px|Trogir mini|300px|Park prirode Kopački rit mini|300px|Eufrazijeva bazilika u Poreču mini|300px|Hotel Esplanade u Zagrebu mini|300px|Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil mini|300px|Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku mini|300px|Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Povijest turizma u Hrvatskoj seže do sredine 19. stoljeća u razdoblje oko 1850. godine. Uspješno se razvijao sve do današnjih dana, a danas je Hrvatska jedno od najposjećenijih i najvažnijih turističkih odredišta Sredozemlja i Srednje Europe.
Slogan kojim se Hrvatska predstavlja na međunarodnom turističkom tržištu glasi: Hrvatska: puna života! (eng. Croatia Full of life).
Priznanja Lonely Planet Hrvatsku je proglasio najboljim turističkim odredištem 2005. godine,Adriatic sunshine – Lonely planet: Croatia Top Destination in 2005! Preuzeto 21. prosinca 2011. a časopis National Geographic Adventure Hrvatsku je proglasio najboljim odredištem 2006. godine.National Geiographic Adventure , preuzeto 21. prosinca 2011. Već spomenuti Lonely Planet uvrstio je Hrvatsku među deset najboljih turističkih odredišta za 2024. u kategoriji država.Lonely Planet ranks Croatia in top 10 countries in the world for 2024 croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 25. listopada 2023.
Reuters je objavio da je Travel Leaders, vodeća tvrtka u prodaji putovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvatsku proglasila najboljom međunarodnim odredišten u Europi 2012. godine.Reuters – Americans to travel farther, spend more in 2012 , reuters.com, preuzeto 9. siječnja 2012.
Prema analizama Googleovih podataka i istraživanja mrežne stranice teflSearch, na kojoj su tijekom 2015. ljudi iz 80 država navodili gdje bi se najradije odmarali, na Hrvatsku se odnosio najveći postotak pretraživanja (2,71%) čime je Hrvatska bila najpoželjnija zemlja za odmor na svijetu tijekom 2015. i 2016.www.vecernji.hr, Linda Drakšić, Još jedna potvrda: Hrvatska je najpoželjnija destinacija za odmor na svijetu!, objavljeno 17. kolovoza 2016., pristupljeno 5. rujna 2016.
Prema izboru čitatelja Wanderlusta, Hrvatska je proglašena najpoželjnijim europskim odredištem 2023.Wanderlust Reader Travel Awards 2023 croatia.hr. HTZ. Objavljeno 8. studenoga 2023. U izboru 2024. završila je na drugom mjestu.Wanderlust Reader Travel Awards 2024 wanderlustmagazine.com
Općenito Hrvatska obiluje prirodnima ljepotama, otocima kojih je 1 244, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod zaštitom UNESCO-a poput Dioklecijanove palače u Splitu, gradova Trogira i Dubrovnika, Eufrazijeve bazilike u Poreču i Katedrale svetog Jakova u Šibeniku, a najveća prednost u odnosu na konkurenciju je hrvatski dio (istočna obala) Jadranskoga mora s razvedenim, dalmatinskim tipom obale i nizom prirodnih bogatstava. Prema istraživanju Europske agencije za okoliš (EAA-e), provedenome 2022. godine, Hrvatska ima najkvalitetniju vodu na kupalištima u Europi.Croatia again top in Europe for swimming water quality croatiaweek.com. Croatia Week. Objavljeno 10. lipnja 2023. I blaga sredozemna klima u Hrvatskoj, s toplim ljetom i umjereno hladnom zimom, pogoduje hrvatskom turizmu i njegovom dodatnom razvoju. Turistička ponuda Hrvatske vrlo je raznolika a sastoji se od nautičkog, izletničkog, ronilačkog, kongresnog, kulturnog, ekološkog, seoskog, vjerskog, pustolovnog, zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. U turističkoj ponudi su i višednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni naturizam i sve razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na usamljenim svjetionicima poput dubrovačkih Grebena ili Palagruže.
U Hrvatskoj je 16. siječnja 2014. godine, prema podatcima Ministarstva turizma, bio 851 kategorizirani turistički objekt, od čega je 605 hotela, 84 kampa, 52 turistička apartmana, 41 turističko naselje, 19 apart-hotela i 50 marina. U svim ovim objektima nešto je više od 100 000 smještajnih jedinica i oko 237 000 stalnih kreveta. U 605 kategoriziranih hotela ukupno je 53 227 smještajnih jedinica i 102 430 kreveta, a među svim hotelima 301 je kategoriziran s tri zvjezdice, 192 s četiri, a pet zvjezdica ima 29 hotela.Kategoriziran 851 turistički objekt – Novi list Preuzeto 20. siječnja 2014.
Regionalizacija Svaka hrvatska turistička regija posebno razvija svoju ponudu u skladun s obilježjima njezinoga okružja. Najznačajnije hrvatske turističke regije jesu Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik zajedno s otocima južnoga Jadrana, Konavlima, Župom dubrovačkom, Dubrovačkim primorjem, Pelješcom te Zagreb i kontinentska Hrvatska.
Istra
Hrvatski turizam je narazvijeniji u primorskim područjima, poglavito u Istarskoj županiji. Važnija turistička središta, gradovi ili općine Istre u kojima je 2009. godine ostvareno preko milijun noćenja su: Rovinj s 2 602 580 noćenja, Poreč 2 416 087 noćenja, Medulin 1 904 054 noćenja, Umag 1 733 287 noćenja, Tar-Vabriga 1 399 588 noćenja, Vrsar 1 359 751 noćenja, Funtana 1 334 883 noćenja, Labin 1 133 618 noćenja, Pula 1 094 569 noćenja,Putovnica – 20 gradova i općina u Hrvatskoj s najviše ostvarenih noćenja Preuzeto 19. prosinca 2011.
Kvarner Kvarner je jedna od najrazvijenijih turističkih regija Hrvatske sa 173 000 smještajnih jedinica koje čine oko 20% ukupnih turističkih kapaciteta Hrvatske, a u ovoj se turističkoj regiji ostvaruje oko petina ukupnog hrvatskog turističkog prometa u Hrvatskoj. Tako je 2007. godine zabilježeno više od 2,3 milijuna gostiju, koji su ostvarili oko 11,2 milijuna noćenja, od čega su 87% inozemni gosti. Većina smještajnih jedinica, oko 82 500, se nalazi u obiteljskim domaćinstvima, 38 000 ih je u kampovima, 20 000 u hotelima, a oko 32 500 u ostalim objektima turističke namjene. Na Kvarneru su smještena 104 hotela, 42 kampa i oko 14 600 obiteljskih domaćinstava.Kvarner u brojkama Preuzeto 9. siječnja 2012.
Dalmacija Dalmacija je najveća turistička regija Hrvatske u kojoj su smještena tri velika turistička centra. Na sjevernom dijelu se nalazi tri tisuće godina stari grad Zadar, u srednjoj Dalmaciji je smješten grad Split, te na krajnjem jugu Dubrovnik čiji je stariji dio grada na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Osim spomenutih glavnih turističkih centara u Dalmaciji su smješteni manji turistički centri poput Šibenika, Trogira i Makarske te brojna primorska naselja smještena duž šibenske, zadarske i makarske rivijere. U Dalmaciji su također smještena i četiri hrvatska nacionalna parka Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, brojne speleološke lokacije ili ronilačke atrakcije.
Dalmacija je u turističkom svijetu poznata i po brojnim otocima. U sjevernoj Dalmaciji se ističu Kornati i Dugi otok s jezerom Telašćicom na vrhu 146 m visokog klifa, u srednjoj Krapanj, Hvar kao najpoznatiji i najsunčaniji hrvatski otok, Brač s poznatom plažom Zlatni rat, Šolta ili Vis. U južnoj Dalmaciji smjestili su se Korčula, Lastovo, Mljet te Elafitski otoci. I poluotok Pelješac, smješten u južnoj Dalmaciji, predstavlja važan dio hrvatske turističke ponude. Na Pelješcu se nalaze veća turistička naselja poput Stona, Orebića ili Trpnja te brojna manja naselja. Pelješac obiluje vinogradima, a kao svojevrsna atrakcija na Pelješcu postoji Vinska cesta s brojnim vinskim podrumima i vinima najviše kvalitete.
Do sada se smatralo da je moderni turizam u Dalmaciji počeo 10. kolovoza 1844. godine kada je brod austrijskog Lloyda iz Trsta “Baron Sturmer” dovezao u Dubrovnik prvu grupu putnika koji putuju iz zadovoljstva. Međutim, primat Dubrovnika osporen je zahvaljujući Darku Gulinu, šibenskom kroničaru, istraživaču i čuvaru zavičajne baštine koji je ukazao na nepobitne dokaze da je moderni turizam počeo u Šibeniku 42 dana prije nego u Dubrovniku, kada je brod austrijskog Lloyda “Imperatore” dovezao prvu grupu putnika koji putuju iz znatiželje i zadovoljstva, na velebnu šibensku feštu sv. Petra i Pavla.
Split Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog turističkog odredišta u kojemu se gosti zadržavaju više dana, i nije samo tranzitni grad.
Prema podacima ECM-a,European Cities Marketing Preuzeto 7. svibnja 2013. organizacije koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno mladih. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz Njemačke. Slijede Francuzi, Talijani te Britanci, potom Španjolci i gosti iz SAD-a. Za uređenje grada, Split je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih udruga.Split danas Preuzeto 7. svibnja 2013.
Split je 2000-ih turistički rastao, izuzev 2009. godine kada je bilo nešto manje dolazaka gostiju zbog Recesija. Split je u 2012. godini ostvario rekordne turističke rezultate – ostvareno je 280 207 turističkih dolazaka, što je 9% više nego u 2011. godini, a 749 168 noćenja je porast od 12%. Ovaj pomak u turističkim podacima otkriva i ukidanja višegodišnjega poimanja splitskoga turizma kao prijelaznoga odredišta. To se pripisuje velikoj ponudi sadržaja.
Zamjetan je veliki porast broja kreveta u osobnome smještaju za 50% u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, tj., s 3 464 kreveta u 2011. godini na 5 146 kreveta 2012. godine. Broj iznajmljivača povećao se sa 753 na 1 068 u 2012. g što predstavlja rast od 40%. U tim godinama primijetan je porast iznajmljivača u splitskom gradskom središtu i elitnim kvartovima kao što su Meje, Bačvice, Zenta i Žnjan, te u manje atraktivnim kvartovima Visoka, Split 3, Škrape i Blate gdje u ljetnim mjesecima stanove u kojim zimi stanuju studenti popunjavaju turisti po pristupačnim cijenama.
Split je jedinstven u svijetu, jer je udvostručio broj noćenja u 4 godine bez novih hotelskih kreveta. Broj hostelskih kreveta je u stalnom rastu te je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu narastao 17% sa 624 na 731 ili 107 kreveta.
Aerodrom Resnik bilježi rast od 9% u odnosu na 2011. godinu tj. 1 300 031 putnika naprema 1 425 749 u 2012. godini. Broj gostiju s kruzera povećao se sa 181 931 u 2011. godini na 228 450 u 2012. godini, što predstavlja rast od 20%.
Luka Split uspješno održava i gotovo svakodnevne trajektne veze s Italijom. Jedna od vrlo čestih veza je Split–Ancona i Ancona–Split. Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi ima nekoliko međunarodnih brodarskih kompanija kao što su Blue Line International i Jadrolinija. Luka Split je kao pristanište od osobitoga međunarodnoga i gospodarskoga interesa za Hrvatsku, i iz godine u godinu bilježi porast broja putnika, vozila te brodova kojima je glavno pristanište u Dalmaciji.
S procvatom turizma u Splitu, povećava se i broj restorana, suvenirnica i turističkih agencija.
Dubrovnik