Benedikta Zelić Bućan (Mravince, 21. ožujka 1918. – Split, 10. listopada 2013.),Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan, // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207.-210. PDF str. 207. bila je hrvatska povjesničarka i arheologinja.Zelić-Bučan, Benedikta, enciklopedija.hr, pristupljeno 10. siječnja 2025.
Životopis Benedikta Zelić Bućan rodila se u Mravincima 1918. godine.Benedikta Zelić Bučan. 95 godina, povjesničarka. Moli i radi - budi aktivan član društva, dom-lovret.hr, preuzeto 26. lipnja 2013.Gradska knjžnica Solin: Zelić-Bučan, Benedikta (Eta) - povjesničarka, preuzeto 26. lipnja 2013. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu otišla je, kao prvo žensko dijete iz njezina sela, na daljnje školovanje u Split. Godine 1937. maturirala je na Ženskoj realnoj gimnaziji. U Zagrebu je upisala hrvatsku povijest s klasičnom arheologijom i diplomirala je u srpnju 1941. godine. Tijekom rata, za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, radila je kao profesorica suplentica u gimnazijama u Glini, Sisku i Zagrebu. Nakon rata i Križnog puta (od Dravograda do Osijeka) i dvogodišnje stanke zbog nepriznavanja valjanosti sveučilišne diplome stečene u NDH, radila je kao profesorica u Gimnaziji u Sinju i Ekonomskom tehnikumu u Splitu (1947. – 1952.). S obiju tih škola bila je otpuštena jer njezin rad „ne odgovara idejnim i odgojnim ciljevima škole“. Nakon drugog izgona iz škole, 1952. godine, zaposlila se kao arhivistica u netom otvorenom Državnom arhivu u Splitu, gdje je radila do mirovine, 1965. godine.Benedikta Zelić-Bučan, Nezavisna Država Hrvatska (1941.-1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007., , Bilješka o piscu, str. 161. U svome znanstvenom radu imala je poteškoća nakon Hrvatskoga proljeća te je bila posve zapostavljena od znanstvenih ustanova i njihovih znanstveno-istraživačkih tijekova a nakon osamostaljenja objavila je izabrane članke i rasprave u trima zasebnim knjigama a poslije toga i nekoliko knjiga zasebnih monografija. Nakon 2000. godine morala je posve prestati znanstveno djelovati zbog ubrzanoga slabljenja vida i gotovo posvemašnje sljepoće.
Umrla je u Splitu, 10. listopada 2013. godine.
Znanstvena djelatnost U Državnom arhivu u Splitu bavila se znanstveno-istraživačkim radom. Njezin se znanstveni rad odvijao na dvjema razinama: na prikupljanju, uređivanju i objavljivanju izvorne arhivske građe i pisanju rasprava i članaka na trima područjima: o povijesti Dalmacije u drugoj polovini 19. stoljeća (najviše o hrvatskom narodnom preporodu), o najstarijoj hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti te o pismu i spomenicima na hrvatskoj ćirilici (bosančici). Ima više od preko sto objavljenih članaka, stručnih i znanstvenih rasprava i zbirki izvora.
Djela Četiri priloga, Historijski arhiv, Split, 1960., (suautori: Srećko Diana, Vladimir Rismondo, Danica Božić-Bužančić)Državni arhiv u Splitu: Četiri priloga , preuzeto 26. lipnja 2013. Bosančica u srednjoj Dalmaciji, Historijski arhiv, Split, 1961. (2. proš. izd. Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Državni arhiv u Splitu, Split, 2000.)Kovačić, Slavko, Recenzija, prikaz. Bosančica ili hrvatska ćirilica // Crkva u svijetu, sv. 36, br. 1. (2001.), str. 112.-117. Korespondencija Mihovila Pavlinovića, suurednik Ante Palavršić, Historijski arhiv, Split, 1962. Stotinjak pisama Mihovila Pavlinovića, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 7, poseban otisak, Split, 1969. Hrvatski narodni preporod i Mihovil Pavlinović, Matica hrvatska, Split, 1992. Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, HKD Sv. Jeronima, Zagreb, 1994., Jezik i pisma Hrvata: rasprave i članci, Matica hrvatska, Split, 1997., Od Kuka do Mravinaca: predpovijest i povijest sela Mravince, Kulturno umjetničko društvo Zvonimir, Mravince, 1997. Nezavisna Država Hrvatska (1941. – 1945.): u mom sjećanju, Naklada Bošković, Split, 2007.,
Nagrade, odlikovanja i priznanja 1997.: Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi. 1997.: Nagrada grada Splita za životno djelo.
Bilješke "Benedikta Zelić, rođ. Bućan (potpisivala se i potpisivana je kao Eta Bućan, Eta Zelić-Bučan, Eta Zelić-Bućan, Benedikta Zelić-Bučan i Benedikta Zelić-Bućan), (...)"Botica, Ivan. In memoriam, Nekrolog Benedikta Zelić Bućan // Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, br. 64. (2014.), str. 207.-210. PDF str. 208.
Izvori
Vanjske poveznice Benedikta Zelić-Bučan, Narodni naziv hrvatskog jezika tijekom hrvatske povijesti // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 19, br. 2 - 3, (Neobjavljeni 1971. Objavljen na Hrčku: 27. rujna 2017.), str. 53. – 65. Benedikta Zelić-Bučan, Some Original Testimonies on the National Name of the Croatian Language, str. 5.-15.; The National Name of the Croatian Language Throughout History, str. 61.-121. Folia Croatica-Canadiana, sv. II, 1999. Benedikta Zelić Bučan, Bosančica u srednjoj Dalmaciji
Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića