mini|265px|Dudek i njegova žena Regica Gruntovčani su hrvatska dramska serija koja se premijerno prikazala na Radioteleviziji Zagreb (RTV) od 21. rujna do 23. studenoga 1975.
Autora i redatelj serije je Krešo Golik, serija je snimljena prema scenariju Mladena Kerstnera.
Sinopsis Mikrokozmos ruralne sredine Podravine, Krešo Golik je snimio po Kerstnerovu scenariju. Mladen Kerstner je u taj scenarij uložio nekoliko godina života, bilježeći po seoskim birtijama dogodovštine različitih "likova" koji tvore okosnicu društvenog života u malim panonskim selima. Nezaboravni likovi Cinobera, Presvetlog, Martina birtaša ili Besnog i danas su dio pop-folklora i narodnog života u Podravini, ali isto tako i u Međimurju, pa i drugim županijama uz Dravu.
Deset epizoda prikazuje 10 priča u čijem je središtu lik Dudek (glumi ga Martin Sagner), sa svojim brigama koje proizlaze iz njegova habitusa naivčine, poštenjačine, malog seoskog čovjeka.
Epizode
Prva priča: Božja vola
Gruntovčani uvode gledatelje u svijet podravskog sela u kojem raslojavanje uvjetovano društveno-gospodarskim prilikama dovodi do brojnih egzistencijalnih problema njegovih stanovnika. Blagim humorom koji često prikriva gorčinu nižu se vjerodostojni likovi i situacije u kojima autor Mladen Kerstner na sebi svojstven način ponire u dušu podravskog čovjeka. Junak serije, Dudek, nema nikakvog stalnog zaposlenja. Tu i tamo ispomaže suseljanima, ali uvijek izvuče kraći kraj. Tako će mu se i sada dogoditi. On je naime u procijepu – pomaže Cinoberu kod popravka krova, ali istodobno se prihvaća dužnosti raketara u selu. Dakako da će kraj prve epizode proteći u snažnoj oluji s gradom koja će našem Dudeku izbiti posao raketarstva iz rukeTV profil.net Gruntovčani: Božja vola 24. siječnja 2011.
Druga priča: Jelen
Dudek i njegova supruga Rega sumnjaju da im jeleni uništavaju plodinu. Komisija za procjenu štete obišla je njihovo imanje i nije povjerovala da je doista riječ o jelenima. Dudek je, međutim, u seoskoj krčmi saznao kako se love jeleni: iskopa se jama u zemlji, prekrije granjem i oponaša njihov zov. Tako zaista uspije uloviti jelena štetočinu, ali prave nevolje tek počinju. U igru se umiješaju, svatko sa svojom računicom, lovnik i direktor mjesnog kombinata. Oni će Dudekovog jelena lijepo izložiti nišanu puške direktora banke, koji će se tako udobrovojiti da odobri kredit mjesnom kombinatu. Međutim Dudek pušta jelena na svoju odgovornost ne marivši za posljedice.TV profil.net Gruntovčani: Jelen 31. siječnja 2011.
Treća priča: Babica su nakanili hmreti
U Gruntovcu se ukida školska nastava te škola ostaje prazna i neiskorištena. Javljaju se interesenti: mladi bi da se tu izgradi nogometno igralište, Cinober bi otvorio unosnu krčmu (u koju bi upregao Dudeka), dok Presvetli sanja o groblju koje Gruntovec nema već pokojnike pokapa u obližnjem Hrastovcu. Kao kruna pomame oko diobe i budućnosti školskoga prostora i imanja pročuje se da Babica, starica koja živi kod Katalenićevih, umire. Sada se Presvetli i Cinober, iako dosad zavađeni, udružuju i kuju novi plan u kojem je središnja osoba Babica. U ključnom trenutku Babica "oživi", to jest "predomisli se": sama priznaje da je bolje da nitko i nigdje ne umire. A time onda padaju u vodu i svi pokrenuti nečisti poslovi.TV profil.net Gruntovčani: Babica su nakanili hmreti 7. veljače 2011.
Četvrta priča: Zlatna jajca
U četvrtoj epizodi vidjet ćemo što se sve događa kad Cinober pokušava Dudeka pretvoriti u naivnog slikara – ne zato što u njemu vidi talent, nego zbog toga što je nanjušio šansu za zgrtanje novca.TV profil.net Gruntovčani: Zlatna jajca 14. veljače 2011.
Peta priča: Ovce idu
Sasvim slučajno Dudek zamijeti kako se njihovom selu i seoskim imanjima približavaju stada ovaca na ispaši. Dudek je dignuo uzbunu i uskoro je Gruntovec na nogama. Pristiže i policija jer se stvari zapetljavaju. Kolovođe su nečistih poslova oko pastira i njihovih stada i opet Presvetli i Cinober, a onaj koji će ostati kratkih rukava bit će, dakako, Dudek. Pa dok selo na kraju uživa u pečenoj janjetini, Dudeka i Regu zapale su samo kosti.TV profil.net Gruntovčani: Ovce idu 21. veljače 2011.
Šesta priča: Ščukin berek
Tržište traži goleme količine trstike, a Gruntovec ionako leži pokraj dravskog šaša i trstike, pa nije čudo da će cijelo selo požuriti preko noći u tzv. trstičare. Cinober će nagovoriti Dudeka da mu proda dio posjeda na Dravi, što će Dudek i učiniti, jer su Katalenićevi u teškom materijalnom stanju. Ali za taj isti posjed zapet će i oko Presvetloga. On nudi Katalenićima dvostruko više nego Cinober. Ali ovi odbijaju, jer "reč je reč". Epizoda završava pravim ratom između Presvetlog i Katalenićevih, ali ono najgore tek dolazi – u sljedećoj epizodi.TV profil.net Gruntovčani: Ščukin berek 28. veljače 2011.
Sedma priča: Kompanjoni
Cinober je razmahao posao s trstikom, a Dudek mu uvelike pomaže, radeći za strojem za pletenje trstike. Iako škrto, nešto novca od Cinobera ipak pristiže i Dudek "raste", časti i sanjari. Ali do prave i potpune isplate nikad ne dolazi: Cinober lukavo oklijeva, Rega prijeti sudom. Jezičac na vagi sreće okrenuo se sad u korist Presvetloga koji je pošao u Baranju po trstiku. Dudek je i opet nasamaren i praznih džepova.TV profil.net Gruntovčani: Kompanjoni 7. ožujka 2011.
Osma priča: Žufka čuča
Bijesan i ljubomoran na Presvetlog, Cinober uspijeva dobiti pismo adresirano na Presvetlog. Dakako, riječ je o poslovnom pismu iz kojeg Cinober sazna kako u selo upravo stiže poslovni partner za kupnju trstike, međutim, tog poslovnog partnera zamijene s nekim drugim, pa se stvar dodatno zakomplicira.TV profil.net Gruntovčani: Žufka čuča 14. ožujka 2011.
Deveta priča: Na probi
Sreća će se vjerojatno ipak nasmiješiti našem Dudeku: polazi mu za rukom da se pojavi kao najozbiljniji kandidat za mjesto pomoćnog skladištara u spremištu mjesne željezničke postaje u Srednjacima. Svoj probni rok shvaća Dudek, na žalost, i previše savjesno. A kad posve zadovolji ispitnu probu i pretpostavljene, pojavit će se tzv. viša sila.TV profil.net Gruntovčani: Na probi 21. ožujka 2011.
Deseta priča: Ostajte ovdje
Katalenićevi su doznali kako se jedan njihov rođak obogatio u SR Njemačkoj. Rega čini sve da i Dudek pođe tamo k njemu, kad mu ovdje više nema mjesta pod suncem. Odjednom svi postaju ljubazni prema Dudeku, jer od njega očekuju protuusluge u Njemačkoj! Održava se i priredba mjesnih dramskih amatera pod simboličnim naslovom "Ostajte ovdje".TV profil.net Gruntovčani: Ostajte ovdje 28. ožujka 2011.
Glumačka ekipa Martin Sagner kao Andrija "Draš" Katalenić – Dudek Smiljka Bencet kao Regica Katalenić Marija Aleksić kao Cila Grabarić Biserka Alibegović kao Franca Pišpekova Jagoda Antunac kao Fika Frkačeva Slavko Brankov kao Omladinac Ivo Rikard Brzeska kao Gaber Kuzma Vanja Drach kao Kuzminec Zvonimir Ferenčić kao Franc Ožbolt – Cinober Eugen Franjković kao Martin Škvorc Marija Geml kao Kata Ožbolt Adela Horvat kao Maga Helapova – Babica Vladimir Jagarić kao Nacek Nada Klašterka kao Mica Gaberova Vinko Leljak kao Kupec Tomislav Lipljin kao Ferči Vinko Lisjak kao Laci Bahmec lovnik Franjo Majetić kao Đuro Mikulec – Besni Drago Meštrović kao Matula Štuban Antun Nalis kao Inspektor Nikola Novosel – Miško kao Tuna Pišpek Vladimir Obleščuk kao Žmulko Vera Orlović kao Stara Hermina Pipinić kao Špranja Zoran Pokupec kao Brico Gašpar Mladen Šerment kao Imbra Grabarić – Presvetli Joža Šeb kao Šinter Čvarkeš Zvonimir Torjanac kao Lugar Pišta Ante Vican kao Dalmatinac Dragutin Vrbenski kao Blaž Bedenec Slavica Vučak kao Besna Klara Vjera Žagar Nardelli kao Greta Škvorc Miro Šegrt kao Milicionar komandir
Također nastupaju Slavko Balog Marinko Dodig Josip Heinz Drago Nusshol Milan Remar Antun Tadić Andrija Turković Antun Vrbenski Slavica Vučak Mira Župan
Zanimljivosti Pet godina prije premijere Gruntovčana, emitirani su TV film Kolinje i miniserija Mejaši, koji su prvi upoznali gledateljstvo s likovima koji će kasnije postati slavni u Gruntovčanima. Ostale su upamćene naslovna i odjavna pjesma. Stihove je napisao Dubravko Ivančan, uglazbio Živan Cvitković, a otpjevale Ladarice.
Naslovni motiv:Pokraj vode Drave, ravna Podravina,zemla vodoplavna, nama domovina.Nju otava bujna i detela krasi,lati od kuruze i šenice klasi.
Odjavni motiv:Pokraj vode Drave, ravna Podravina,zemla vodoplavna, nama domovina.Podravina ravna s krovimi črleni,i žotimi plasti, najdraža si meni.
Na pitanje koja je najdramatičnija scena, odlazak Dudeka u Njemačku ili ona s Ferčijem na ribičiji, Martin Sagner (Dudek) je rekao: "Posljedica užasa u kojem mi i dandanas živimo je odlazak Dudeka, a ona ribičija Ferčija i Dudeka osnovna je duhovna poruka u koju je mali čovjek stavljen tom političko-društvenom klimom. Najblaža riječ za to u čemu mi živimo je laž, a ono drugo neću reći jer je prostački".Večernji list Legendarni Dudek: Peneze treba zaslužiti, ali oni ne smiju biti bog, zlatno tele 25. veljače 2014.
Smiljka Bencet (Regica) pamti scenu kad je u vinogradu gnojem gađala Presvetlog, a pogodila Dudeka. Martin se nije mogao svladati, nasmijao se i to se vidi u epizodi. Epizoda je snimana na Martinje. Raznježi se pri spomenu na Babicu, koja je u 82. godini ušla u glumački ansambl i otprije bila impresionirana Dudekom i Regicom. Martin je svako malo uveseljavao ekipu. Babica nije bila kajkavka i teško joj je bilo govoriti u dijalektu, a Martin joj je volio izokrenuti tekst.Večernji list Regica iz Gruntovčana: Dudek je i na setu delao bedastoće 25. ožujka 2011.
Naslijeđe
Iako ju je od njezine premijere 1975. do 2011. tadašnja Radiotelevizija Zagreb, a poslije Hrvatska radiotelevizija, emitirala devet puta, ova igrana priča od deset epizoda sa svakim emitiranjem postizala je odličnu gledanost. Repriziranje iz 2011. (svaki ponedjeljak od 24. siječnja do 28. ožujka na HRT 1 u večernjem terminu) je zanimljivo jer je tada najgledanija bila prva turska sapunica na domaćim televizijama, popularna Tisuću i jedna noć.Jutarnji list Dudek i Regica opasno za petama Onuru i Šeherezadi 3. veljače 2011. Za vrijeme toga repriziranja već u drugoj epizodi (31. siječnja) Gruntovčani su postali najgledaniji.Tportal.hr Dudek protiv Onura: Gruntovčani potukli tursku sapunicu
Svi književni leksikoni su dugo godina zaobilazili Mladena Kerstnera, autora kultnih Gruntovčana iako ga je publika odmah prepoznala i zavoljela. Razlog zašto je u književnim krugovima Kerstner bio marginaliziran, leži u činjenici što je većina njegovih dijela, osim televizijskih serijala, ostala nedostupna široj javnosti. Kao rođeni Ludbrežanin (knjižnica danas nosi njegovo ime), Kerstner je bio iznimno vezan uz Podravinu i kajkavsko narječje. Tu je ljubav prenio i u svoja djela.Večernji list Svevremenski Kerstnerov humor osvaja srca i novih generacija 8. travnja 2011. Kerstner je utrošio godine života obilazeći lokalne birtije i prema tim dogodovštinama oživio komične junake iz malog podravskog sela. Gruntovec je izmišljen i imenom simbolizira povezanost podravskog seljaka s gruntom, odnosno zemljom. Serija je snimana većinom u Sigetecu i Koprivničkom Ivancu. U Sigetecu djeluje skupina koja oponaša likove iz serije i tako čuva nasljeđe serije.