Monsanto je međunarodna korporacija sa sjedištem u SAD-u koja djeluje na području poljoprivrede i biotehnologije. Monsanto je vodeći svjetski proizvođač herbicida glifosata, na tržištu dostupnog preko branda herbicida Roundupa i drugih brandova. Monsanto je također vodeći svjetski proizvođač genetički modificiranog sjemena. Sjedište je korporacije u gradu Creve Coeuru, u saveznoj državi Missouri.
Tvrtka Agracetus u vlasništvu Monsanta ima pravo na ekskluzivnu proizvodnju sojinog sjemena Roundup Ready za komercijalno tržište. Godine 2005., kupovinom tvrtke Seminis, Monsanto je postao najveća svjetska sjemenarska korporacija.
Razvoj Monsanta, uz reklamiranje genetički modificiranog sjemena i goveđeg hormona rasta, agresivno parničenje, političko lobiranje i uz pritiske na druge proizvođače sjemena, doveo je do kontroverzija širom svijeta AP: Monsanto strong-arms seed industry , 4.1.2011., članak objavljen na portalu CBS News. [Citirano 18.2.2012.] te Monsanto postaje glavnom metom antiglobalizacijskog pokreta i aktivista za zaštitu okoliša. Zbog svoje poslovne politike Monsanto je bio pod istragom Ministarstva pravosuđa SAD-a 2009. godine. Monsanto focus of antitrust investigation , 4.1.2011., članak objavljen na portalu CBS News. [Citirano 18.2.2012.]
Povijest Korporaciju Monsanto osnovao je godine 1901. u St. Louisu John Francis Queeny. Posao je započeo svojim novcem i kapitalom što ga je stekao kao distributer bezalkoholnih pića, a kao naziv tvrtke odabrao je djevojačko prezime svoje supruge. S licencijom za korištenje njemačkog patenta na saharin na teritorij-u SAD-a, Monsantov je prvi proizvod bilo ovo umjetno sladilo, a prodavao ga je Coca-Coli. Business: more for Monsanto , 18.5.1936, članak objavljen u magazinu TIME. [Citirano 21.2.2012.]
Godine 1919. Monsanto je ušao na tržište Europe, gdje je s partnerom iz Walesa proizvodio vanilin, salicilnu kiselinu, aspirin, a kasnije i neke od kemikalija potrebnih za proizvodnju gume. Ovaj je pogon prodan i zatvoren godine 2010.
U svojoj trećoj dekadi, godine 1920., Monsanto je proširio proizvodnju na osnovne industrijske kemikalije kao što je sumporna kiselina. Godine 1928. korporaciju je preuzeo Queenyjev sin Edgar Monsanto Queeny.
1940-ih je godina Monsanto postao vodeći proizvođač plastike, uključujući polistiren i umjetna vlakna. Odonda do danas stalno je jedna od deset najvećih kemijskih kompanija u SAD-u. Drugi su važni Monsantovi proizvodi pesticid i insekticid DDT (diklordifeniltrikloretan), te herbicid 2,4,5-T (triklorfenoksioctena kiselina) i Agent Orange, koji se za vrijeme vijetnamskog rata koristio kao defolijant i bojni otrov (kasnije je otkriveno da je tijekom proizvodnje kontaminiran veoma kancegorenim dioksinom), umjetno sladilo aspartam (označen E-brojem E 951, poznat i pod imenom NutraSweet), goveđi hormon rasta somatotropin, te poliklorobifenili. Michael Grunwald, Monsanto held liable for PCB dumping, 23.2.2002., članak objavljen na portalu Washington Posta. [Citirano 18.2.2012.] U istom desetljeću Monsanto je vodio projekt Dayton, a kasnije je sudjelovao i u projektu Manhattan, čiji je cilj bio razvoj prvog nuklearnog oružja te, nakon 1947., u radu Komisije za atomsku anergiju SAD-a (engl. United States Atomic Energy Commission, skraćeno AEC).
Monsanto je počeo proizvoditi DDT godine 1944., kada je bio jedan od njegovih 15 proizvođača. Brian Tokar, Agribusiness, biotechnology and war , [?], Organic Consumers Association. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Insekticid DDT bio je veoma dobro prihvaćen u borbi protiv komaraca koji prenose malariju. Uporebu DDT-a u SAD-u zabranio je Kongres SAD-a godine 1972., zahvaljujući u velikoj mjeri naporima aktivista za zaštitu okoliša i poticajima Rachel Carson i njezine knjige Tiho proljeće, objavljene 1962., kojom je javnost informirana o nuspojavama vezanima uz upotrebu DDT-a. Pred kraj desetljeća, godine 1949., Monsanto je preuzeo tvrtku American Viscose od engleske obitelji Courtauld.
Godine 1954., Monsanto je ušao u partnerstvo s njemačkim kemijskim divom Bayerom, s kojim je osnovao Mobay i ušao na tržište poliuretana u SAD-a.
Tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, Monsanto je postao jedan od najvažnijih proizvodača Agent Orangea za vojne operacije SAD-a u Vijetnamu. Agent Orange izazvao je velike štete okolišu, te goleme zdravstvene probleme tamošnjem stanovništvu, gdje zbog njegovog korištenja, prema procjeni vijetnamske vlade, ozbiljnih zdravstvenih problema i danas ima barem 800000 ljudi, i američkim vojnicima, od kojih danas njih oko 10000 boluje od različitih oblika raka. Tom Fawthrop, Vietnam's war against Agent Orange, 14.6.2004., članak objavljen na portalu BBC News. [Citirano 19.2.2012.] Tom Fawthrop, Agent Orange victims sue Monsanto , 4.11.2004., članak objavljen na portalu CorpWatch. [Citirano 19.2.2012.]
Monsanto je 1970.-ih bio pionir u optoelektronici. Godine 1968. postao je prva tvrtka koja je započela masovnu proizvodnju svjetlećih dioda, koje koriste galijev arsenid fosfid (leguru galijevog arsenida i galijevog fosfida). Ovo je otvorilo vrata eri primjene tehnologije zalivenih elektroničkih elemenata (eng. solid-state lighting, skraćeno SSL) u rasvjeti. Od 1968. do 1970. prodaja im se udvostručavala svakih nekoliko mjeseci. Monsantovi proizvodi postali su standard. Primarno tržište tada su bili elektronički kalkulatori i digitalni satovi.
Godine 1979. Monsanto i američko Društvo inženjera sigurnosti (engl. Society of Safety Engineers) ustanovili su godišnju nagradu za zaštitu na radu Edgar Monsanto Queeny Safety Professional of the Year, nazvanu u čast prijašnjem Monsantovom izvršnom direktoru (1928. – 1960.), u nastojanju da unaprijede prevenciju ozljeda na radu.<ref>SPY award interview with Keith Vidal & Émer ÓBroin , [2006.], članak objavljen na portalu American Society of Safety Engineers. [Citirano 19.2.2012.]
Znanstvenici iz Monsanta prvi su genetički modificirali biljnu stanicu godine 1982. Pet godina kasnije Monsanto je obavio prva terenska testiranja genetički modificiranih poljoprivrednih kultura.
U procesu restrukturiranja poslovanja kroz spajanja i akvizicije, između 1997. i 2002., Monsanto je iz kemijskoga prerastao u biotehnološkog diva. Dio ovog procesa uključio je i prodaju postrojenja za proizvodnju fenilalanina korporaciji Great Lakes Chemical Corporation (GLCC) za 125 milijuna dolara 1999. godine. Godinu je dana kasnije GLCC tužio Monsanto zbog podbačaja od 71 miljuna dolara u odnosu na očekivanu prodaju.
Godine 2001. umirovljeni Monsantov kemičar William S. Knowles dobio je Nobelovu nagradu za kemiju za svoj rad na asimetričnim sintezama, koje je istraživao u Monsantu od početka 1960-ih pa sve do umirovljenja 1986. godine.
Tijekom 2004. i 2005. Monsanto je tužio mnoge farmere u SAD-u i Kanadi zbog kršenja patentnih prava, a posebno one koji su prodavali sjeme koje je sadržavalo gene što ih je patentirao Monsanto. U nekim su slučajevima farmeri tvrdili da je sjeme sa susjednih oranica nanio vjetar. Takav je iskaz pobijen u parnici koju je Monsanto Canada Inc. vodio protiv kanadskog farmera Percyja Schmeisera, uzgajivača uljane repice. Monsanto Canada Inc. and Monsanto Company and Percy Schmeiser and Schmeiser Enterprises Ltd.: Reasons for judgement, 2001., Federal Court (Canada). [Citirano 19.2.2012.] U svibnju 2004. kanadski Vrhovni sud donio je odluku u korist Monsanta i presudio da je uzgajajući biljke koje sadrže patentirani genom i patentirane stanice bez licencije uzgajivač uljane repice Percy Schmeiser lišio tvrtku Monsanto Canada Inc. punog uživanja prava patenta. Takvom su presudom kanadski sudovi bili na tragu odluka Vrhovnog suda SAD-a u pitanjima prava patenta na biljke i gene.
U veljači 2005. Monsanto je podnio zahtjev za patentiranje svoje tehnike rasploda svinja, čime bi kompanija stekla pravo na vlasništvo nad svim svinjama koje se okote na ovaj način kao i nad njihovim krdima. Greenpeace tvrdi da Monsanto pokušava steći vlasništvo nad uobičajenim tehnikama rasploda. [Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans], 2.8.2005., članak objavljen na portalu Greenpeace. [Citirano 19.2.2012.] Monsanto tvrdi da se u njihovoj patentiranoj metodi koriste posebni instrumenti za inseminaciju, te da je za nju potrebno manje sjemena nego kod uobičajene oplodnje. Stephanie Condron, GM crop giant wants to patent super-pig, 11.8.2005., članak objavljen na portalu Daily Maila. [Citirano 19.2.2012.]
mini|150px|Oznaka Ureda za patente i žigove SAD-a. Godine 2006. američka neprofitna udruga Public Patent Foundation podnosi zahtjev Uredu za patente i žigove SAD-a (engl. United States Patent and Trademark Office) pri Ministarstvu trgovine SAD-a da opozove četiri patenta kojima se Monsanto koristio u tužbama protiv farmera. U prvom krugu ispitivanja, Ured za patente i žigove SAD-a opozvao je sva četiri patenta četirima zasebnim odlukama donesenima između veljače i srpnja 2007. godine. Monsanto patents asserted against American farmers rejected by Patent Office, 24.7.2007., izvorno objavljeno na portalu Public Patent Foundation. [Citirano 19.2.2012.] Monsanto je odonda uložio više prigovora na odluke.
U listopadu 2008. godine kanadskom odjelu tvrtke, Monsanto Canada Inc., dodijeljena je titula jednog od sto najboljih kanadskih poslodavaca. Godine 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. Monsanto Canada Inc. proglašen je jednim od najboljih poslodavaca u Manitobi. Manitoba's top employers, 2012., Canada's Top 100 Employers. [Citirano 19.2.2012.] Employer review: Monsanto Canada Inc., 2012., objavljeno na portalu eluta.ca. [Citirano 19.2.2012.]
U siječnju 2010. magazin Forbes proglasio je Monsanto kompanijom godine.
Kronologija spajanja i akvizicija Kao rezultat niza transakcija spajanja i akvizicija, Monsanto koji je postojao od 1901. do 2000. godine i sadašnji Monsanto pravno su dvije različite korporacije. Iako imaju isto ime i isto sjedište, te mnoge rukovodeće i ine zaposlenike, kao i odgovornosti proistekle iz aktivnosti u kemijskoj industriji, jedina djelatnost koja se zadržala u sadašnjoj korporaciji jest industrija poljoprivrednih kemikalija.
Od 1980. godine naovamo dogodile su se ove važne promjene:
1985.: Monsanto kupuje kompaniju Searle. Ovim spajanjem Searleovo poslovanje s aspartamom izdvaja se u zasebnu Monsantovu podružnicu, NutraSweet Company. Izvršni direktor NutraSweeta, Robert B. Shapiro, bit će izvršni direktor Monsanta od 1995. do 2000. godine.
mini|150px|DEKALB-ov kukuruz sorte DKC 3307. 1996.: u travnju Monsanto kupuje 49.9%, a u studenom još ~5% dionica tvrtke Calgene, koja je proizvela genetički modificiranu rajčicu Flavr Savr. Monsanto po prvi put počinje poslovati sa sjemenom kukuruza kad godine 1996. kupuje 40% dionica tvrtke DEKALB Genetics Corporation, proizvođača hibridnog sjemena kukuruza. Ostatak kompanije kupljen je 1998. godine.
1997.: Monsanto izdvaja odjele koji se bave kemikalijama i vlaknima te tako nastaje tvrtka Solutia Inc. Time su prenesene i sve financijske obveze vezane uz proizvodnju i kontaminaciju polikloriranim bifenilima (PCB) na području Illinoisa i Alabame. U siječnju iste godine Monsanto objavljuje kupnju tvrtke Holden's Foundations Seeds, zajedno s njezinom sestrinskom distribucijskom tvrtkom Corn States Hybrid Service. Sveukupna cijena akvizicije premašuje 925 milijuna dolara. U travnju iste godine Monsanto kupuje preostale dionice tvrtke Calgene.
1999.: Monsanto prodaje NutraSweet Company i još dvije kompanije.