Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).
Rasprostranjenost Biljka je podrijetlom iz centralne Azije. Još u 1. stoljeću širi se po srednjoj i sjevernoj Europi. U doba Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je Mađarska.
Karakteristike Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od srpnja do rujna. Sije se s prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne tamniti i tada se može brati.
Uporaba U europskoj kuhinji rabi se kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Rabi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju živce. Jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. Čaj kopra umiruje i pomaže kod nesanice.
Kemijski sastav Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja(do 5 %).
Od makroelemenata sadrži (mg/g) 17,90 kalija, 19,50 kalcija, 3,40 magnezija i 0,20 željeza.Od mirkroelementa (mkg/g) sadrži 0,14 mangana, 0,26 bakra, 0,31 cinka, 0,04 kroma, 0,08 aluminija, 0,06 barija, 30,00 selena, 0,31 nikla, 0,20 stroncija, 0,06 olova, 0,09 joda, 64,00 srebra i 40,40 bora,Kolektiv autora Počemu rastenija lečat,Moskva 1989.,str.162
Narodna vjerovanja Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Stari Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se spominje s metvicom i kimom. Buketić kopra na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.
Sinonimi
Hrvatski nazivi s autorima dil, Ortiz, E. L., 1998, kopar mirisni, Schlosser, J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876, kopar, Domac, R., 1994, koper, Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I., 1992 koprc, Šulek, B., 1879, koprić, Šulek, B., 1879, mirodija, Šulek, B., 1879, mirođija, Gelenčir, J.; Gelenčir, J., 1991, slatki januš, Ortiz, E. L., 1998, Izvori za hrvatsko nazivljeFCD pristupljeno 14 kolovoza 2018
Vanjske poveznice Anethum graveolens Dill PFAF Plant Database
Izvori
Kategorija:Kopar (biljni rod) Kategorija:Začini