Neolitska revolucija je izraz kojim se opisuje tzv. prva poljoprivredna revolucija - prijelaz dotadašnjih kultura lovaca i sakupljača na novi način života koji su označavale poljoprivreda i trajna naselja. Arheološki nalazi ukazuju da se ona - u obliku domestikacije raznih biljaka i životinja - dogodila neovisno na najmanje šest lokacija u svijetu, pri čemu najstariji tragovi datiraju od oko prije 10.000 godina na Bliskom Istoku i današnjoj Indiji.
Neolitska revolucija se odražavala dalje od uvođenja jednostavnih tehnika za proizvodnju hrane. U nekoliko sljedećih tisućljeća je transformirala dotadašnje male i pokretne skupine lovaca-sakupljača - koje su prevladavale najvećim dijelom postojanja ljudskog roda - u sjedilački tip društva, temeljenog na izgrađenim selima, a kasnije i gradovima. Pri tome se radikalno mijenjao njihov okoliš kroz specijalizirane oblike proizvodnje hrane (navodnjavanje i razni oblici skladištenja hrane), što je dozvolilo da se u tim društvima stvori višak hrane. Te tehnike su omogućile da se stvore naselja s visokom gustoćom stanovništva, gdje je došlo do prve podjele rada, tržišne ekonomije, razvoja umjetnost, arhitekture i kulture; centralizirane uprave i političke strukture; hijerarhijskih ideologija te depersonaliziranih sustava znanja (vlasništvo i pisma). Najraniji i najjasniji primjer takve transformacije su sumerski gradovi 3500. pr. Kr. čiji nastanak označava i kraj neolitskog prapovijesnog razdoblja.
Literatura Cohen, Mark Nathan (1977)The Food Crisis in Prehistory: Overpopulation and the Origins of Agriculture. New Haven and London: Yale University Press. . House of Anansi Press page for the book CBC Radio, Ideas, page on the Massey Lectures 2004 also includes streaming audio of Chapter 1 of 5 Chapter I - Gauguin's Questions Stu’s Notes #11 a useful summary of many selected passages from the book Civilization is a Pyramid Scheme an online copy of Wright's earlier short article
Kategorija:Neolitik Kategorija:Poljoprivreda
sv:Neolitikum#Den neolitiska revolutionen