Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija iz 2011. u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije. Hrvatski kraljevi: Rex Chroatorum hrtprikazuje.hr. HRT. Objavljeno 10. srpnja 2023. Serija se sastoji od sedam četrdesetominutnih epizoda i tematski obrađuje najranije razdoblje hrvatske povijesti, odnosno vrijeme narodnih vladara iz dinastije Trpimirovića od početka 9. do kraja 11. stoljeća. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje doseljenja Hrvata na današnje prostore.
Proizvodnja Razvoj Projekt je odobren 2006.Jutarnji list, Domagoj Burić: Znam da nekima razbijam iluzije ... ali s hrvatskim kraljevima nisam radio domoljubni igrokaz Pripreme tijekom kojih je autor obavio mnoga istraživanja, izradio scenarij, knjigu snimanja i dr. započele su početkom 2008. Prvi kadrovi serijala snimljeni su u veljači 2009., a snimanje je završeno krajem 2010. U posljednjoj fazi radila se glazba, zvučni efekti, montaža, ispravci kolora i dr.Slobodna Dalmacija, Božidar Domagoj Burić: Pozivam gledatelje na krunidbu hrvatskih kraljeva 22. rujna 2011. Na temelju povijesnih izvora izrađeno je preko 300 kostima. Na pitanje o povijesnoj točnosti i nepristranosti serijala, Domagoj Burić je odgovorio: „Po struci sam profesor povijesti i arheologije, i ja si [lakiranu, mitomansku povijest] ne bih dopustio, dakle u seriji će biti prikazane činjenice onako kako su se dogodile, odnosno ono što znanost može utvrditi da se dogodilo. Sve ono što nismo sigurni, što ostaje u sferi legendi i mita, bit će nedvosmisleno rečeno”. Isto je tvrdio Neven Budak, glavni stručni savjetnik serijala: „Opasnosti od šarlatanskog, mitomanskog tretmana povijesti u ovoj seriji apsolutno nema. Budući da je srednji vijek u javnosti najmanje poznat, dakako da su neke prijašnje manipulacije nailazile na plodno tlo, no od toga nije bila imuna ni jedna država u svijetu...". Serijal je koštao oko 18 milijuna kuna.Tportal.hr - 'Hrvatski kraljevi' koštali su 18 milijuna kuna
Ekipa serijala Scenarist, skladatelj i redatelj: Božidar Domagoj Burić; Producenti: Miro Mioč i Miroslav Rezić Direktor fotografije: Branko Cahun Majstor montaže: Dubravko Prugovečki Supervizor vizualnih efekata: Kristijan Mršić Supervizor zvučnih efekata: Robert Stanić Glazbeni producent: Srđan Sekulović Skansi Majstorica maske: Zvjezdana Mikulić Kostimografkinja: Vjera Ivanković Scenograf: Ivan Ivan
Glumačka postava Tihomir Ajduković, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez Ljudevit Josip Tabak, student povijesti i arheologije, Mostar kao knez Borna Miroslav Rezić, producent Hrvatskih kraljeva kao knez Mislav i seljak Dobreša Duje Jozić kao knez Vladislav Tan Anton Lumezi kao seljak Tvrdan Tomislav Moslavac kao seljak Radovan Miro Mioč, producent Hrvatskih kraljeva kao seljak Ljutiša Davor Oblak kao seljak Žitimir Dubravko Prugovečki, montažer serije Hrvatskih kraljeva kao seljak Zula i dužd Petar Tradenik Mirko Katkić kao franački kralj i rimski car Karlo Veliki Boško Vladović, sinjski alkar, Sinj kao knez Trpimir Ivica Dlesk kao teolog Gottschalk Božidar Domagoj Burić, scenarist, skladatelj i redatelj Hrvatskih kraljeva kao knez Domagoj Čedomir Lizatović kao velikaš Petar Crni Luka Vučić kao bizantski car Bazilije I. Davor Škudar kao knez Zdeslav Mirko Penić, časnik u Hrvatskoj vojsci, Sinj kao knez Branimir Danijela Lalin kao Branimirova žena Maruša Marko Jurić kao knez Muncimir Cvjetko Runjak kao papa Ivan VIII. Branko Tot kao ninski biskup i splitski nadbiskup Teodozije Vjeran Mišurac, novinar Hrvatske radiotelevizije kao kralj Tomislav Filip Kalebić kao kralj Miroslav Miljenko Hukman ninski biskup (biskup Hrvata) Grgur Ninski Kruno Garguljak kao papa Ivan X. Ivan Meštrović kao bizantski car Konstantin Porfirogenet Anđelko Vrbanović kao kroničar Toma Arhiđakon Vlado Kandrač kao kroničar Pop Dukljanin Tomislav Bulić kao ban Pribina Josip Benović kao kralj Mihajlo Krešimir II. Snježana Galoić kao kraljica Jelena Slavna Dario Maćešić, majstor tona Hrvatske radiotelevizije kao kralj Stjepan Držislav Marko Ulaga kao kralj Petar Krešimir IV. Domagoj Jozić kao kralj Svetoslav Suronja Zlatko Šoštarić kao mletački dužd Petar II. Orseolo Tomislav Vujnović kao kralj Stjepan I. Fran Vučemilo kao kralj Krešimir III. Petar Radović kao kralj Gojslav (mlađi) Ivan Jozić kao kralj Gojslav (stariji) Antun Habijanec kao splitski nadbiskup Lovro Aldo Tončić, profesionalni kaskader kao kralj Dmitar Zvonimir Anamarija Šimić kao kraljica Jelena Lijepa Srđan Pichler kao papa Grgur VII. Željko Mlinarić kao papin poslanik Gebizon Vlado Lenur kao kralj Stjepan II. Zlatko Vrbančić kao kralj Petar Snačić Robert Vrhovski kao prvi hrvatski kralj stranac Koloman – Glumci naturščici su navedni po redu pojavljivanja, a podebljane su uloge koje je HRT naveo kao glavne.
Stručni suradnici
U seriji su sudjelovali hrvatski i strani povjesničari srednjega vijeka: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa Sveučilišta u Oxfordu, Rosamond McKitterick sa Sveučilišta u Cambridgeu (stručnjakinja za razdoblje franačkog carstva), Neven Budak i Miljenko Jurković sa Sveučilišta u Zagrebu, Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa Sveučilišta u Zadru, Vedrana Delonga iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz Beča, Przemyslaw Urbanczyk sa Sveučilišta u Varšavi, Dušan Treštik iz Praga te Jacques Le Goff s pariške Sorbonne.
Snimanje serijala mini|Na području podno brda Zir u Lici sagrađeno je ranosrednjovjekovno selo. Za potrebe serije su u studijima HRT-a na zagrebačkome Prisavlju izgrađeni interijeri starohrvatskih vladarskih dvorova i crkvi. Isto tako, rekonstruirana je hrvatska ranosrednjovjekovna kraljevska kruna, temeljem likovnoga prikaza hrvatskog vladara na reljefu sa splitske krstionice. Na području podno brda Zir u Lici te u dalmatinskome selu Bakotine Staje pored Zagvozda, izgrađena su cjelovita ranosrednjovjekovna sela, kako bi se dočarao svakodnevni život većine stanovništva Hrvatske toga vremena. Podno Zira napravljeno je dvadesetak tipičnih srednjovjekovnih kuća od drveta i zemlje.
U seriji je sudjelovalo oko 1000 ljudi, dok su svi glumci naturščici ili statisti.Globus, Braveheart s Prisavlja: Domagoj Burić u ulozi sadističkog kneza Domagoja Serija se snimala i na lokacijama Vrlike, Knina, Klisa, Velebita, Sinja, i dr.
Glazba Burić je radio na glazbi u seriji, u čemu mu je pomogla glazbena naobrazba, ali i strast prema heavy metalu koji, kako je rekao, najbolje prati misticizmom prožeti srednji vijek. U proizvodnji mu je pomogao Srđan Sekulović Skansi. Izvođači su Božidar Domagoj Burić (vokali, glasovir, električna gitara, bas-gitara, klasična gitara, bubnjevi, klavijature, orkestracije), Srđan Sekulović Skansi (klavijature, vokali, orkestracije) i Stjepan Burić (vokali). Dodatni vokali su Krunoslava Burić, Božidar Essert. Soundtrack naziva Mistični barbarizam snimljen je i miksan u NLO studiju, u Zagrebu. Izdala ga je diskografska kuća Orfej. Buđenje kraljeva (2:23) Dies Irae (2:49) Parce Mihi, Domine (2:30) Prevrat (3:14) Klis (4:03) Vojska kneza Borne (3:12) Psalam VI (6:14) Kyrie Eleison (4:27) Agnus Dei (2:30) De Profundis (2:26) In Peccato (3:38) Zvonimir i Jelena (3:01) Ex Inferno - Vox Diaboli (2:07) Odlazak kraljeva (3:46)
Recepcija Gledanost HRT je počeo reklamirati serijal u siječnju 2010. Premijera Hrvatskih kraljeva održala se projekcijom dugometražnog filma (100 minuta) u velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 12. listopada 2011. Prva epizoda premijerno je emitirana na HRT-u 14. listopada 2011. na Prvom programu u 21:00. Premijerno emitiranje prve epizode serije pratilo je nešto manje od pola milijuna gledatelja, i to je ujedno i prosječna gledanost serije u premijernom emitiranju, što ovaj projekt čini jednim od najgledanijih hrvatskih dokumentaraca ikad. Serija se emitirala petkom iza središnjeg Dnevnika na HTV 1, a repriza je bila sutradan na HRT plus. Zadnja epizoda emitirana je 25. studenoga 2011. Šesta epizoda serije prikazana je na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2012. nakon kraja središnjeg Dnevnika, prije početka prijenosa središnje večernje proslave.Tportal.hr - Za kraljeve i domovinu! 6. kolovoza 2012.
Početkom listopada 2012., seriju je otkupila satelitska televizija Viasat. Po načinu prezentacije i zastupljenosti najava Hrvatski kraljevi bili su jedna od pet najnajavljivanijih serija na kanalu Viasat History tijekom jeseni te godine.Glas Istre - Hrvatski kraljevi u podhodu na Europu Prva epizoda na Viasat Historyju prikazana je u ponedjeljak, 10. prosinca 2012, u 21:00.Slobodna Dalmacija - HRT-ovu seriju Hrvatski kraljevi od danas gleda cijela Europa
O uspjehu serije, autor Domagoj Burić je rekao: "Ovo je treći serijal koji sam radio i sva tri su se prodala u inozemstvo. Meni osobno i cijeloj ekipi to mnogo znači jer se ogroman rad na Hrvatskim kraljevima isplatio. Ponosan sam što će se serijal koji se bavi hrvatskom poviješću gledati u tolikom broju zemalja".
Kritike Prema riječima Milene Zajović, Hrvatski kraljevi koji su najavljivani kao "BBC na hrvatski način" opravdali su takvu najavu:
Premijerni dugometražni film prikazan u Lisinskom ocjenjen je kao dosadan jer su gledatelji čitavo vrijeme slušali naraciju Miljenka Kokota koji je predstavio to razdoblje hrvatske povijesti. Film je opisan kao produžena verzija TV kalendara.Tportalova kritika - O premijeri Zrinka PavlićVečernjakova kritika - O premijeri Milena Zajović: Mislilo se da će cijela priča postati lakše probavljiva kada se razlomi u seriju.Tportalova kritika - O premijeri Zrinka Pavlić: Krvavi spektakl bez mitologizacije Zrinka Nikolić Jakus: Želje kritičara su ispunjene. Serija je ocjenjena kao mnogo bolja od filma:Tportalova kritika - O seriji Zrinka Pavlić:
Serija je uglavnom dobro prihvaćena u javnosti pa je tako filmski kritičar Nenad Polimac zaključio:
Scene koje prate svakodnevni život sedmorice seljaka ocjenjene su kao najzanimljiviji dio serijala.Večernjakova kritika - O premijeri Milena Zajović: Glumci koji su nakon premijere ocjenjeni kao uglavnom dobri,Večernjakova kritika - O premijeri Milena Zajović: nakon završetka serije su kritizirani kao ponekad prilično nezgrapni,Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji Leon Rizmaul: a sitne nelogičnosti su zanemarene.Večernjakova kritika - O premijeri Milena Zajović: Autor nije pribjegao uljepšavanju stvarnih događaja.Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji Leon Rizmaul: Vizualni efekti uključujući najavnu špicu ocjenjeni su kao spektakularni.Tportalova kritika - O premijeri Zrinka Pavlić: Večernjakova kritika - O premijeri Milena Zajović: Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji Leon Rizmaul: Glazba je nakon premijere ocjenjena kao dobro ukomponirana u film,Tportalova kritika - O premijeri Zrinka Pavlić: ali je nakon završetka serije pretjerana uporaba glazbe i slow motiona kritizirana kao kontraproduktivna.Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji Leon Rizmaul: Tportalova kritika - O seriji Zrinka Pavlić:
Serijal je medijski najbolje popraćen od strane časopisa Hrvatski vojnik. Tako je kroz 8 dijelova podlistka nastao popularni prikaz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti. Autor podlistka Leon Rizmaul, ocjeniviši serijal 8 na ljestvici do 10,Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji Leon Rizmaul: vrijednost Hrvatskih kraljeva opisao je ovim riječima:Kritika Hrvatskog vojnika - O seriji Leon Rizmaul: