Esad Ćimić (Mostar, 3. lipnja 1931. – Zagreb, 7. listopada 2024.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački filozof i sociolog. Osnivač studija sociologije u Zadru i utemeljitelj sociologije religije.

Životopis Esad Ćimić rodio se u Mostaru 1931. godine. U rodnom gradu je završio srednju školu.Ante Rogić, Sociologija u socijalizmu i danas, Zadarski list, 8. studenoga 2008., preuzeto 15. srpnja 2012. Na filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je, 1960. godine, studij filozofije a doktorirao je 1964. godine s tezom Socijalističko društvo i religija. Predavao je zatim Teorijsku sociologiju na filozofskom fakultetu u Sarajevu. 1972. godine izbačen je iz Partije pod optužbom da je iznutra rušio komunizam. Faruk Vele, Profesor Esad Ćimić: Bosna se može sačuvati samo ako se radikalizam iskorijeni! , Dnevni avaz, 30. travnja 2015., pristupljeno 13. prosinca 2015. Prvi je doktor sociologije religije u bivšoj Jugoslaviji. Intervju DANA: Esad Ćimić. Bosna kao sudbina, razgovarao: Nerzuk Ćurak, DANI, br. 145, 10. ožujka 2000., pristupljeno 13. prosinca 2015. Njegova knjiga Čovjek na raskršću iz 1975. godine bila je zabranjenaNikola Turčinov, Sociologija i religija: Dr. Esad Ćimić: Crkva, religija i vjera su različite stvari , ezadar.hr, 2. prosinca 2008., preuzeto 15. srpnja 2012. i uništena a njegov priručnik za srednje škole Nauka o čovjeku "spontano" je spaljena u dvorištu tuzlanske gimanzije. Nakon toga je isključen sa sarajevskog Fakulteta zbog "moralno-političke nepodobnosti". Izjašnjavajući se kao Hrvat te objašnjavajući da "nacija nije košulja koja se svaki dan može mijenjati" doživljava poniženja od svojih prijatelja u Sarajevu. Pokušao je objasniti da se "nacija ne uvodi dekretom". Tvrdio je da džamija ne može biti jedina nacionalna institucija u kojoj će Muslimani postati nacija, već da se za razvoj nacije moraju tvorti sociološki preduvijeti koji, u to vrijeme nisu postojali, kako je istakao Čimić. Upravo "Titovi bosanski muslimani" su se obračunali s njime. Titovi komunisti zapovijedili su ondašnjim bosanskohercegovačkim glavešinama da moraju uvesti "muslimansku naciju". Prosinca 1975. okružni je sud spalio sve primjerke Čimićeve knjige Čovjek na raskrižju.Slobodna Dalmacija Zlatko Tulić: Bošnjačku su naciju osporavali - muslimani. Povodi tragom Tihićeve optužbe da su Hrvati negirali ime najbrojnijem narodu u BiH, 25. listopada 2003. preuzeto 15. srpnja 2012. Od 1976. do 1982. godine profesor je sistematske sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je jedan je od utemeljitelja studija sociologije.

Osim u Zadru, Ćimić radio je u Beogradu (1982. – 1992., profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu) i Ljubljani. Od 1992. do 1995. godine radio je na Institutu za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu u zvanju znanstvenog savjetnika. Profesor je na Hrvatskim studijima od njegovog osnutka, gdje je predavao Opću znanost o društvu, od prosinca 1993. godine obnašao je dužnost ravnatelja Instituta, a od rujna 1994. godine predsjednika Znanstvenog vijeća.

Godine 1996. Esad Ćimić vratio se na Filozofski fakultet u Zadru, gdje je bio predstojnik Odsjeka za sociologiju do umirovljenja a nakon umirovljenja profesor emeritus, vanjski suradnik odjela za sociologiju.

Član je Društva hrvatskih književnika.Društvo hrvatskih književnika: Članovi društva: Esad Ćimić , pristupljeno 13. prosinca 2015.

Djela Esada Ćimića prevođena su na engleski, francuski, ruski, talijanski i slovenski jezik.

Djela Socijalističko društvo i religija. Ispitivanje odnosa između samoupravljanja i procesa prevladavanja tradicionalne religije., Sarajevo, 1966. (2. izd. Sarajevo, 1970.) Omladina i religija, Beograd, 1967. Društvo i religija. Marksistička kritika religije., Beograd, 1968. Savez komunista i religija, Beograd, 1969. Religijski fenomen u socijalizmu, Subotica, 1969. Drama ateizacije. Religija, ateizam i odgoj., Sarajevo, 1971. (2. dop. izd. Sarajevo, 1974.; 3. izd. NIRO "Mladost", Beograd, 1984.; slov. izd. Drama ateizacije: religija, ateizem in vzgoja, Cankarjeva založba, Ljubljana, 1972.; 5. bitno izmj. i proš. izd. Drama a/teizacije, Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2007.) Marksizam i odgoj, Osijek, 1973. (suautori: Predrag Vranicki i Veljko Cvjetičanin) Čovjek na raskršću: sociološki ogledi, Sarajevo 1975. (suautorica: Milica Grabovac) Uvod u Marksizam, Beograd, 1975. (2. izd. Uvod u marksizam: osnovi marksističke teorije društva, Mladost, Beograd, 1980.) Politika kao sudbina: prilog fenomenologiji političkog stradalništva, Beograd, 1982. (2. proš. izd. Stvarnost, Zagreb, 1989.) Dogma i sloboda: (otvoreno društvo i zatvorena svijest), Beograd, 1985. Ateizam kao povijesni humanizam, Zagreb, 1988. Metodologijski doseg istraživanja unutar sociologijje religije u Hrvatskoj, Zagreb, 1991. Sveto i svjetovno, Zagreb, 1992. Iskušenja zajedništva - ogledi, Sarajevo, 2005. Od monologa prema dijalogu o bošnjačkoj sudbini, Zagreb-Sarajevo, 2013.

Nagrade 1998.: Medalja s kolajnom s likom dr. Ive Pilara.Institut Ivo Pilar: Nagrade, preuzeto 15. srpnja 2012. 2008.: Nagrada Grada Zadra za životno djelo, za osobit doprinos gradu Zadru na području humanističkih znanosti. 2010.: Nagrada Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, za naročit doprinos u širenju i ostvarivanju vjerske slobode.Metro-portal.hr: Uručene nagrade za doprinos u širenju vjerskih sloboda, 23. siječnja 2010., preuzeto 16. srpnja 2012.

Citati "Ja sam Hrvat i ne mogu nacije mijenjati kao košulje. Muslimani su zakasnili da budu narod i preuranili da budu nacija."Mile Stojić, Beznadežna povijest Ahmeda Nurudina. Meša o Bošnjacima , objavljeno u broju 173 DANA, 22. septembar / rujan 2000. (pristupljeno 12. rujna 2018.)

Bilješke "(...) 2. Naslov koji se daje (i bilježi u službenu titulu) umirovljenim nositeljima viših zvanja, osobito sveučilišnim profesorima."

Izvori

Vanjske poveznice Razgovor, Esad Ćimić, sociolog: Ako se sve mijenja, tada se mijenja i identitet . Vijenac, broj 452, 30. lipnja 2011. Intervju u Jutarnjem listu. Ćimić: Samo je Kuharić znao da se ne smije vezati uz stranke. Objavljeno: 30. siječnja 2010.

Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća Kategorija:Hrvatski sociolozi Kategorija:Životopisi, Mostar