lijevo|mini|300px|Šareni hidrotermalni bazeni i terase Dallola. Boje nalazišta mijenjaju se od bijele i svijetlozelene do žute, narančaste i crvene, zbog promjenjive oksidacije anorganskog željeza. Dallol je jedinstveni, kopneni hidrotermalni sustav oko vulkana od pepeljastog konusa u Danakilskoj depresiji, sjeveroistočno od gorja Erta Ale u Etiopiji. Poznat je po svojim nezemaljskim bojama i mineralnim uzorcima, te vrlo kiselim tekućinama, koje se obično smatraju jednim od najkiselijih na Zemlji, a koje se ističu iz njegovih hidrotermalnih izvora.
Etimologija Izraz Dallol skovali su Afari, znači otapanje ili raspadanje, a opisuje krajolik zelenih kiselih jezera i gejzira (pH vrijednosti manje od 1) te pustinjskih ravnica željeznog oksida, sumpora i soli.
Opis Uzvisina Dallol ima površinu od otprilike 3 x 15 km i diže se oko 60 metara iznad okolnih slanih ravnica. Kružna udubina blizu središta vjerojatno je urušeni krater. Jugozapadne padine imaju vodom erodirane slane kanjone, stupove i blokove. Postoje brojni slani izvori i polja malih fumarola.
mini|lijevo|300px|Slani gejzir i stožac soli Brojni topli izvori ovdje ispuštaju slanu vodu i kiselu tekućinu. Brojni mali privremeni gejziri proizvode stošce soli. Naslage Dallola uključuju značajna tijela potaše koja se nalaze izravno na površini. Žuta, oker i smeđa boja rezultat su prisutnosti željeza i drugih nečistoća. Stariji, neaktivni izvori obično su tamnosmeđi zbog oksidacijskih procesa.
Stvaranje Nastao je prodiranjem bazaltne magme u miocenske naslage soli i naknadnom hidrotermalnom aktivnošću. Godine 1926., ovdje su se dogodile freatične erupcije i stvorile vulkan Dallol; brojni drugi eruptivni krateri razasuti su po obližnjim slanim ravnicama. Ovi krateri su najniži poznati subaeralni vulkanski otvori na svijetu, na 45 metara ili više ispod razine mora. U listopadu 2004. plitka magmatska komora ispod Dallola se ispraznila i izazvala prodor magme prema jugu ispod pukotine. Najnoviji znakovi aktivnosti pojavili su se u siječnju 2011., moguće da se radi o otplinjavanju duboko ispod površine.
Fizička svojstva mini|300x300px|Hidrotermalni dimnjaci, slani stupovi i terase Dallola u Etiopiji. Dallol leži u evaporitnoj ravnini Danakilske depresije u Afarskom trokutu, u produžetku bazaltnog vulkanskog lanca Erta Ale. Prodor bazaltne magme u morski sedimentni slijed Danakila rezultirao je stvaranjem strukture slane kupole, gdje se nalazi hidrotermalni sustav. Starost hidrotermalnog sustava nije poznata, a najnovija freatična erupcija koja je rezultirala stvaranjem kratera promjera 30 m unutar kupole dogodila se 1926. godine. Šire područje Dallola poznato je kao jedno od najsuših i najtoplijih mjesta na planetu. Također je jedna od najnižih kopnenih točaka, smještena 125 m ispod srednje razine mora. Drugi poznati hidrotermalni objekti u blizini Dallola su jezero Gaet'Ale i Crna jezera.
Hidrotermalni izvori Dallola ispuštaju anoksične, hiperkiseline (pH < 0), hipersaline (gotovo 10 puta slanije od morske vode), visokotemperaturne (toplije od 108°C) slanice koje sadrže više od 26 g/L željeza. Glavni plinovi koji se ispuštaju iz izvora i fumarola suugljikov(IV) oksid, sumporovodik, dušik, sumporov(IV) oksid; te tragovi vodik, argon i kisik. Iako postoji nekoliko drugih hiperkiselih (pH < 2) vulkanskih sustava, uglavnom pronađenih u kraterskim jezerima i hidrotermalnim nalazištima, pH vrijednosti Dallola padaju daleko ispod nule. Koegzistencija takvih ekstremnih fizikalno-kemijskih karakteristika (pH, slanost, visoka temperatura, nedostatak kisika itd.) čini Dallol jednim od rijetkih „poli-ekstremnih“ mjesta na Zemlji. Zato je Dallol ključni sustav za astrobiološke studije koje istražuju granice života. Dijelovi regije su gotovo sterilni, osim raznolikog niza "ultramalih" arheja.
Dallol je vrlo dinamičan; aktivni izvori postaju neaktivni, a novi izvori pojavljuju se na novim mjestima u rasponu od nekoliko dana, a to se odražava i u bojama nalazišta koje se mijenjaju s vremenom, od bijele do zelene, lime, žute, zlatne, narančaste, crvene, ljubičaste i oker. Za razliku od drugih hidrotermalnih sustava poznatih po svojim šarenim bazenima (npr. Veliki prizmatični izvor), gdje boje nastaju biološkom aktivnošću, paleta boja Dallola nastaje anorganskom oksidacijom obilnih željeznih faza. Još jedna fascinantna značajka Dallola je širok raspon neobičnih mineralnih uzoraka poput stupova soli, minijaturnih gejzira, lopoča, kristala nalik cvijetu, jajastih kora i bisernih kugli. Glavne mineralne faze koje se susreću u Dallolu su halit, jarozit, hematit, akaganeit i drugi Fe-oksid-hidroksidi, gips, anhidrit, silvit i karnalit.
Odsutnost života U listopadu 2019., francusko-španjolski tim znanstvenika objavio je članak u časopisu Nature Ecology & Evolution u kojem zaključuje da, iako slane ravnice vrve halofilnim mikroorganizmima, u Dallolovim multiekstremnim jezerima nema života zbog kombinacije hiperkiselinskih i hipersalinih okruženja te obilja magnezija (koji katalizira denaturaciju biomolekula). Međutim, drugi tim je prvi put izvijestio o dokazima o postojanju života s ovim termalnim izvorima koristeći kombinaciju morfoloških i molekularnih analiza. Pokazalo se da su ultramale strukture ugrađene unutar mineralnih naslaga, koje su identificirane kao članovi reda Nanohalarchaeota.
Povijest Područje Dallol leži do 120 metara ispod razine mora, a u prošlosti je više puta bio poplavljen kada su vode iz Crvenog mora tekle u depresiju. Posljednje odvajanje od Crvenog mora bilo je prije otprilike 30 000 godina.
Vulkan su otkrili Talijani, koji su tamo pokušali vaditi sumpor. To sigurno datira iz prve kolonizacije i ekspedicija u regiji, u 17. ili 18. stoljeću. Međutim, nemogući uvjeti boravka u depresiji, nepodnošljiva vrućina koja tamo vlada i opasnosti nalazišta (kiseli bazeni, otrovne pare) nisu pogodovale istraživanju zona blizu kratera. Naprotiv, Erta Ale je bio mnogo pristupačniji, posebno zato što je dio pukotine u kojem se nalazi (nazvan lanac Erta Ale) znatno viši. Posljednja erupcija ovog freato-magmatskog vulkana datira iz 2011.
Galerija
Povezani članci
Dodatak:Popis vulkana u Etiopiji Dallol (grad duhova) – grad duhova u krateru Dallol. Imao je rekordno visoku prosječnu temperaturu za naseljeno mjesto na Zemlji. Plava lava
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Vulkanizam u Etiopiji Kategorija:Vulkanski krateri Kategorija:Maarovi Kategorija:Hidrotermalni izvori Kategorija:Regija Afar