Crveni koralj (Corallium rubrum), poznat i kao plemeniti koralj, vrsta je koralja iz porodice Coralliidae koju nalazimo u Sredozemnom moru. Crveni koralj gospodarski je značajna vrsta zbog njegove duge povijesti korištenja u izradi nakita.
Osnovna obilježja Kolonije ovog koralja uglavnom su razgranate u jednoj ravnini, u obliku drvca. Većinom dosežu 10 do 30 centimetara. Polipi su visoki 1 cm i imaju 8 lovki. Kolonije su obojene crveno, polipi su bijele boje. Skelet je načinjen od organske tvari i kalcijeva karbonata u obliku kalcita ili aragonita, a njegovo žarko crveno obojenje dolazi od karotenoidnog pigmenta. Skelet je obavijen slojem tkiva u kojemu su isprepleteni kanalići koji međusobno povezuju polipe. Polipi se mogu u potpunosti uvući unutar tkiva.
Rasprostranjenost i staništa Ova vrsta rasprostranjena je u na zapadu Sredozemnog mora, u Atlantskom oceanu na obalama Portugala i Afrike, u centralnom Mediteranu i Jadranskom moru, a slabije na istočnim dijelovima Sredozemnog mora.
Crveni koralj raste na stjenovitom morskom dnu, na zasjenjenim područjima u špiljama, rupama i pukotinama. Ne pojavljuje se u područjima gdje je prisutna sedimentacija. Ova vrsta je izrazito stenotermna i stenohalina, nalazimo je samo na područjima gdje su godišnje promjene temperature i saliniteta vrlo male. Može nastanjivati raspon dubina od 5 do 300 m, ali najčešće je nalazimo između 30 i 150 m. Crveni koralj bitan je element koraligenske biocenoze, biokonstrukcijom stvarajući nakupine s mnogim zasjenjenim šupljinama koje služe kao staništa brojnim malenim beskralježnjacima.
Biologija Kao i većina koralja, crveni koralj je filtrator te se hrani sitnim planktonskim organizmima i otopljenim organskim tvarima u morskoj vodi. Zbog prehrane suspendiranim česticama u moru kolonije su oblikom prilagođene morskim strujama, pa su tako na mjestima sa slabim strujama kolonije nježnije i izduženije, a na mjestima s jakim strujama imaju čvršće grane. Također, na mjestima gdje morska voda struji u jednom smjeru kolonije su planarnog oblika, a na mjestima gdje se mješaju struje više smjerova kolonije su grmolike.Jasek, S. (2009) Crveni koralj (Corallium rubrum L., 1758). Završni rad. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Razmnožavanje crvenog koralja može biti spolno i nespolno. Spolovi su razdvojeni, no postoje i hermafroditi. Muške spolne stanice ispuštaju se iz muškog polipa te plivaju prema ženskom polipu. Oplodnja se događa unutar ženskog polipa. Nakon oplodnje nastaje ličinka planula koja pliva 4 do 15 dana tražeći pogodno područje gdje će se nastaniti. Nakon nastanjivanja dolazi do metamorfoze te mlada ličinka počinje stvarati skelet. Razvoj do spolne zrelosti traje oko dvije godine.
Koraljarstvo mini|Uglađeni fragment crvenog koralja Upotreba crvenog koralja u gospodarske svrhe duž Mediterana zabilježena je još u antičkim vremenima, a spominje se u brojnim grčkim, rimskim i kršćanskim legendama i tekstovima. U Hrvatskoj je "lov na koralje" posebice bio izražen na području otoka Zlarina, gdje se u zlatno doba koraljarstva vađenjem bavilo preko sto Zlarinjana s 18 brodova. Iako je vađenje koralja zamrlo početkom 20. stoljeća, koraljarstvo i dalje predstavlja velik problem za opstanak ove vrste. Vađenje koralja je i dalje legalno u Hrvatskoj.Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem Koralji se i dalje vade u Maroku, Alžiru, Tunisu, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Albaniji i Hrvatskoj, a većinu materijala kupuje i procesuira specijalizirana industrija u Napulju (Torre del Greco).
Ugroženost i zaštita Najstariji čimbenik koji utječe na ugroženost ove vrste jest koraljarstvo, značajno mjenjajući strukturu i zdravlje populacija crvenog koralja. Uz to, velik negativan utjecaj na crveni koralj imaju uništavanje staništa koćarenjem i sidrenjem, sedimentacija, zagađenje i prečesto i nemarno rekreativno ronjenje. Zadnjih godina zabilježeni su masovni pomori crvenog koralja pod utjecajem temperaturnih anomalija, posebice zbog kontinuiranog trenda povećanja temperature mora.
Prema IUCN-ovom Crvenom popisu ova vrsta svrstana je u kategoriju "Ugrožen (EN)". Na Crvenom popisu koralja Hrvatske nalazi se u kategoriji "Kritično ugrožen (CR)".
Postoji napredak u zaštiti ove vrste. 1994. godine FAO je uveo zabranu vađenja koralja iznimno destruktivnom metodom pomoću naprave koja se naziva "inženj" – drveni ili metalni križ na čijim krajevima visi mreža. Godine 2011. uvedena je preporuka za vađenje koralja ispod minimalne dubine od 50 m, ali nisu sve države uvele navedeno pravilo. Crveni koralj prisutan je u mnogim morskim zaštićenim područjima i području Natura 2000, a shodno tome potrebna je redovita procjena i izvještavanje prema članku 17. Direktive EU o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore za prioritetni stanišni tip „1170 Grebeni”, koji uključuje i crveni koralj.
Izvori
Kategorija:Koralji Kategorija:Ugrožene vrste Kategorija:Životinje Jadranskog mora