Tenja je najveće prigradsko naselje u sastavu grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji. Prema Popisu stanovništva 2021. imala je 6260 stanovnika. Među prepoznatljivim kulturno-povijesnim obilježjima mjesta nalazi se dvorac Adamović sa zaštićenim parkom.
Zemljopis
Tenja se nalazi oko šest kilometara jugoistočno od Osijeka, u Dravsko-dunavskoj nizini. Područje naselja zauzima 49,27 km².
U prostornoj strukturi razlikuju se Stara i Nova Tenja. Prva obuhvaća stariji, izvorno ruralni dio, dok je druga, lokalno često nazivana „Naselje”, izgrađena tijekom socijalističkog razdoblja kao planska stambena cjelina.
Etimologija
Podrijetlo naziva Tenja nije pouzdano utvrđeno. Postoje dvije često spominjane pretpostavke: mađarska, koja ga povezuje s riječju tehén („krava”)Živković, Ivan (2021). "Ojkonimi na području Korođanskoga vlastelinstva u srednjem vijeku". Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU u Osijeku 37: 103–132. ISSN 1846-8756. str. 115. i slavenska, koja ga povezuje s osnovom tinja („močvara”).Brozović Rončević, Dunja (1999). "Nazivi za blatišta i njihovi toponimijski odrazi u hrvatskome jeziku". Folia onomastica Croatica 8: 27–47. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. ISSN 1330-0067. str. 34.
Povijest
Područje Tenje naseljeno je od prapovijesti. U okolici naselja pronađen je značajan arheološki nalaz iz razdoblja bakrenog doba – Ostava zlata Tenja–Orlovnjak, skupina prapovijesnih zlatnih predmeta pripisanih lasinjskoj kulturi.
Tenja se u pisanim izvorima prvi put spominje 1332. godine u papinskom poreznom popisu. Godine 1433. navodi se kao posjed plemića Korođa. U poreznom registru iz 1469. bila je najveće naselje osječkog vlastelinstva, s 37 zemljišnih posjeda.
Tijekom osmanskog razdoblja sastav stanovništva više se puta mijenjao. Popis iz 1579. bilježi Tenju pod imenom Tehna kao muslimansko selo sa sedam kuća, dok kasniji habsburški izvori navode da je za osmanske vlasti ondje bilo oko 30 kuća Vlaha.
Krajem 17. stoljeća, za habsburško-osmanskih ratova, stanovništvo se raselilo, pa je Tenja 1697. zabilježena kao pusta. Već početkom 18. stoljeća počela se obnavljati i ponovno naseljavati, pretežno pravoslavnim stanovništvom uz nekoliko katolika. U vrijeme Rákóczijeva ustanka među doseljenicima bilo je i stanovništva iz Baranje.
U drugoj polovici 18. stoljeća Tenja je bila dio Erdutskog vlastelinstva u vlasništvu grofova Pálffy. Ivan Kapistran I. Adamović kupio je vlastelinstvo 3. lipnja 1778. godine. Naselje je potom naslijedio njegov sin Antun Adamović, od kojega potječe tenjska loza obitelji Adamović. U proljeće 1848., u vrijeme ukidanja kmetstva, predstavnici Tenje tražili su od vlastelinstva povrat oduzetih zemljišta i drugih posjeda, a u travnju iste godine zabilježeni su i sporovi tenjskih seljaka s vlastelinstvom oko korištenja pašnjaka.
Službeni popis iz 1890. bilježi Tenju kao zasebnu upravnu općinu u osječkom kotaru. Nakon Prvoga svjetskog rata, u sklopu agrarne reforme i kolonizacije, na području tadašnje upravne općine Tenja naseljavani su ratni dobrovoljci i kolonisti, uključujući Srbe iz Like, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Mađarske.
Tijekom Drugoga svjetskog rata, 1942. godine, u blizini Tenje izgrađeno je naselje za osječke Židove, poslije pretvoreno u sabirni logor. Nakon deportacije zatočenika u Jasenovac i Auschwitz prestao je djelovati 22. kolovoza 1942. godine.
Nakon Drugoga svjetskog rata broj stanovnika Tenje povećao se s 3875 stanovnika 1948. na 7663 stanovnika 1991. godine, osobito tijekom urbanizacije osječkih prigradskih naselja 1960-ih i 1970-ih.
Početkom srpnja 1991., tijekom Domovinskog rata, veći dio naselja, odnosno Stara Tenja, došao je pod kontrolu lokalne Teritorijalne obrane uz potporu JNA i tamošnje milicije. Do kraja 1991. cijelo je naselje bilo pod kontrolom srpskih snaga. Takvo stanje trajalo je do završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. godine.
Stanovništvo
Prema Popisu stanovništva 2021. Tenja je imala 6260 stanovnika. Najveći broj stanovnika u popisnom nizu zabilježen je 1991., kada je u Tenji živjelo 7663 stanovnika. Nakon pada na 6747 stanovnika 2001., broj je 2011. porastao na 7376, a do 2021. smanjio se na 6260.
Kretanje broja stanovnika
Nacionalni sastav
Prema popisu stanovništva 1991. Tenja je imala 7663 stanovnika, od kojih 2813 Hrvata, 4177 Srba, 327 Jugoslavena, 18 Muslimana te 328 stanovnika svrstanih u ostale skupine.
Prema podacima za 2001. godinu, Hrvati su činili oko 65 % stanovništva Tenje, Srbi oko 30 %, a ostali oko 5 %.
Kultura i baština
U Tenji se nalaze pravoslavna crkva Prenosa moštiju svetog Nikole i katolička crkva svete Ane. Pravoslavna crkva podignuta je 1761. godine, srušena 1942., a gradnja današnje crkve završena je 1981. Crkva svete Ane sagrađena je 1904. kao filijalna crkva, a osnivanjem Župe svete Ane 1975. postala je župna crkva.
U središtu naselja nalazi se dvorac obitelji Adamović, zaštićeno kulturno dobro u kojem je danas smještena Osnovna škola Tenja. Uz dvorac se nalazi park površine oko 2,9 hektara, zaštićen 1973. kao spomenik parkovne arhitekture. Pored parka nalaze se spomenik žrtvama NOB-a i spomenik hrvatskim braniteljima i civilima iz Tenje poginulima u Domovinskom ratu.
Obrazovanje Osnovna škola Tenja smještena je u nekadašnjem dvorcu obitelji Adamović i u susjednoj školskoj zgradi izgrađenoj 1972. godine.
U Tenji djeluju dva objekta Dječjeg vrtića Osijek: Vrapčić u Ulici Vladka Mačeka i Tenja u Mirnoj ulici.
Gospodarstvo
Na sjevernom ulazu u naselje nalazi se Gospodarska zona Tenja, površine 6,63 hektara. Od toga je 5,63 hektara namijenjeno izgradnji gospodarskih objekata. Zona ima 27 građevnih čestica, infrastrukturno je opremljena i namijenjena proizvodnim, poslovnim te ugostiteljsko-turističkim sadržajima. U potpunosti je popunjena.
Manifestacije
U Tenji se održava pokladno jahanje, tradicionalna konjička manifestacija povezana s graničarskom baštinom ovoga kraja. Od 2006. okuplja jahače iz cijele Slavonije, koje domaćini dočekuju na postajama duž rute kroz naselje.
KUD Josip Šošić od 2004. organizira višednevnu manifestaciju Slavonijo, u jesen si zlatna. Program uključuje smotru folklora, glazbene nastupe, etno-sajam te mimohod jahača, zaprega i kulturno-umjetničkih društava.
Sport Od sportskih klubova djeluju NK Slavonac, rukometni klub, boćarski klub, streljački klub i sportsko-ribolovna udruga Čikov. NK Slavonac, osnovan 1983. godine, ima seniorsku momčad i više mlađih uzrasta, dok Rukometni klub Tenja sudjeluje u natjecanjima mlađih dobnih kategorija. Boćarski klub Tenja, osnovan 2004., natječe se u županijskoj ligi.
Među dugogodišnjim sportskim događanjima su ljetni malonogometni turnir, koji organizira NK Slavonac, Dani boćanja i ljetni rukometni kamp.
Lokalna uprava Sve do 1962. godine Tenja je bila samostalna upravna općina, kada je kao mjesni odbor pridružena općini Osijek. Nakon ustroja županija, gradova i općina 1993., Tenja ulazi u sastav Grada Osijeka kao prigradsko naselje. Danas je organizirana kao mjesni odbor pri Gradu Osijeku, a Vijeće Mjesnog odbora Tenja konstituirano je 24. siječnja 2023., kada je za predsjednicu izabrana Marija Capan (HDZ).
Fotogalerija
Izvori
Vanjske poveznice
Državni zavod za statistiku – službeni popisi
Kategorija:Mjesni odbori Grada Osijeka Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji