Vladimir Mažuranić (Karlovac, 16. listopada 1845. – Zagreb, 17. siječnja 1928.), bio je hrvatski leksikograf, književnik, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.

Životopis Vladimir Mažuranić rođen je u Karlovcu 1845. godine. Sin je hrvatskog bana i pjesnika Ivana Mažuranića (1814. – 1890.) i Aleksandre, sestre jezikoslovca Dimitrija Demetra, a otac hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.). Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1862. godine.Koprek, Ivan. Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., Studirao je pravo, započevši u Beču, a završivši u Zagrebu 1866. godine.Ivo Pranjković, Magnum opus Vladimira Mažuranića: (Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik, Zagreb, 1908-1922) , podrubnica 1 na str. 125., lzmk.hr, pristupljeno 1. studenoga 2021. Nakon toga bio je prislužnik u sudskoj službi, zatim pristav, te odvjetnik. Radio je kao gradski sudac u Karlovcu, državni odvjetnik u Ogulinu i podžupan u Karlovcu.Andrijana Kos-Lajtman, Jasna Horvat, Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, Riječ, god. 15, sv. 4, 2009., str. 184., pristupljeno 1. studenoga 2021. Bio je savjetnik za civilna pitanja u okupaciji Bosne od 1878. do 1884. godine i načelnik u Odjelu za pravosuđe Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade od 1884. do 1898. godine. Također, bio je predsjednik Banskoga stola u Zagrebu od 1898. do 1912. godine. Za pravoga (redovitoga) člana JAZU izabran je 1910. godine.

Predsjedavao je Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti od 16. svibnja 1918. godine do 25. travnja 1921. godine, a naslijedio ga je Gustav Janeček.Slobodan Kaštela, Vladimir Mažuranić – pravi član i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, br. 512=49, (2012.), str. 119-144., , str. 130., 133., pristupljeno 4. studenoga 2021. Na mjesto je predsjednika došao nakon Tomislava Maretića.

Umro je u Zagrebu 1928. godine. Pokopan je 21. siječnja 1928. godine u obiteljskoj grobnici Mažuranićevih na Mirogoju.Slobodan Kaštela, Vladimir Mažuranić – pravi član i predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti // Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, br. 512=49, (2012.), str. 119-144., , str. 136., pristupljeno 4. studenoga 2021.

Djela Grof Ivan: igrokaz u pet čina, Zagreb, 1883. O rječniku pravnoga nazivlja hrvatskoga, Zagreb, 1902. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik, 1-10, Zagreb, 1908. – 1922. (pretisak, Informator, Zagreb, 1975. 2 sv.) Hrvatski pravno-povjestni izvori i naša liepa književnost, P. o.: Ljetopisa Jugoslavenske akademije za god. 1911.; sv. 26., Zagreb, 1912. O "Ligi naroda", P. o.: Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti; sv. 34., god. 1919., Zagreb, 1920. Dodatci uz prinose za hrvatski pravno-povjestni rječnik, Zagreb, 1923. Izvori dubrovačkoga historika Jakova Lukarevića, Zagreb, 1924. Melek "Jaša Dubrovčanin" u Indiji god. 1480. – 1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća, Zagreb, 1925. Pozdrav bratski sa našega Jadrana, Lavov, 1925. Gebalim, Zagreb, 1927. Suedslaven im Dienste des Islams (vom X. bis ins XVI. Jahrhundert): ein Forschungsbericht aus Kroatisch erschienenen Studien des..., Zagreb - Leipzig, 1928. "Civitatensis" i "Urbicus", P.o.: Sveslavenski zbornik, Zagreb, 1931.

Nagrade i priznanja 1883.: Nagrada iz Zaklade Dušana Kotura, za djelo Grof Ivan: igrokaz u pet čina.Grof Ivan : igrokaz u pet čina / napisao Vladimir Mažuranić Ivanov., digitalna.nsk.hr, pristupljeno 1. studenoga 2021. Dobio je 1925. godine počasni doktorat prava zagrebačkog sveučilišta. 1927.: Počasni građanin Grada Zagreba.Grad Zagreb: Javna priznanja: Počasni građanin Grada Zagreba: 1850. - 1918. (Austro Ugarska monarhija), zagreb.hr, pristupljeno 10.travnja 2023. Bio je počasni član Poljske akademije znanosti, Češke akademije znanosti, te Učenog društva u Lavovu u Ukrajini.

Vidi još Ivan Mažuranić Matija Mažuranić – brat Ivana Mažuranića Antun Mažuranić – brat Ivana Mažuranića Ivana Brlić-Mažuranić – unuka Ivana Mažuranića Ivan Vladimir Mažuranić - praunuk Ivana Mažuranića i unuk Vladimira Mažuranića

Izvori

Vanjske poveznice Mrežna mjesta Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Mažuranić, Vladimir , Marino Jureković (2015.), hbl.lzmk.hr Vladimir Mažuranić – Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik, 1908. Dodatci uz prinose za hrvatski pravno-povjestni rječnik, 1923.

Kategorija:Akademici HAZU Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski pravnici Kategorija:Hrvatski leksikografi Kategorija:Hrvatski znanstvenici