Povijest stakla može se pratiti sve od 3500. godine prije Krista, otkad se u Mezopotamiji proizvode stakleni predmeti.
Porijeklo obrade stakla Prirodno nastalo staklo, posebice ono vulkanskog podrijetla, uvelike su rabile civilizacije kamenog doba, u pravilu za izradu jednostavnih, ali vrlo oštrih alata za sječenje i rezanje. Postojala je i intenzivna trgovina ovom tada traženom robom. Prvo ljudskom aktivnošću dobiveno staklo nastalo je u obalnom području sjeverne Sirije, te u Mezopotamiji i drevnom Egiptu.
Povijest obrade stakla po kulturama Indija Razvoj obrade stakla na prostoru južne Azije počinje oko 1730. prije Krista. Radi se o nalazu perli od crveno smeđeg stakla, prvom egzaktno datiranom nalazu ove tehnologije kod civilizacija doline Inda.
Kina Starim se kineskim staklom smatraju svi predmeti proizvedeni prije dinastije Qing (1644. – 1911.). Staklo je u kineskoj povijesti, ako ga usporedimo s metalom ili keramikom imalo sporednu važnost u povijesti obrtništva i umjetnosti.Braghin 2002a Najstariji arheološki nalazi stakla vezani su za dinastiju Chou, (1046. do 221. prije Krista).
Rimljani Stakleni predmeti otkriveni su širom Rimskog Carstva, kako u kućnom, tako i u ukopnom i manufakturnom kontekstu. Korišteno je prije svega za posude, no i za mozaike i ostakljenje prozora.
Anglosaksonski svijet Anglosaksonski su stakleni predmeti nađeni širom Engleske, kako na nalazištima vezanim uz naselja tako i na onim grobnog konteksta.Staklo je korišteno u izradi velikog broja predmeta, poput posuda, perli, prozorkog stakla, a korišteno je i u izradi nakita.Bayley. Glass-working in Early Medieval England. In Price, J. (2000) Glass in Britain and Ireland AD 350–1100. London: British Museum Occasional paper 127. pp 137–142 U 5. stoljeću, nakon kraha rimske vladavine, dolazi i do značajnih promjena u uporabi stakla.Evison. Glass vessels in England, 400–1100 CE. In Price, J. (2000) Glass in Britain and Ireland AD 350–1100. London: British Museum Occasional paper 127 pp47–104. Iskapanja rimsko-britanskih nalazišta donijela su i dosta staklenog materijala, što je u kontrastu s anglosaksonskim razdobljem kada količina staklenih predmeta drastično pada.
Arapi Srednjovjekovna Europa Murano Sjeverna Amerika
Kronologija važnih tehnoloških otkrića 1226. –Široke ploče, prvi put prizvedene u Sussexu u Engleskoj 1330. –Krunsko staklo, početak proizvodnje u Roanu u Francuskoj. Rađene su i široke ploče, a obje vrste rađene su i za izvoz. 1620. –Puhane ploče, prvi puta proizvedene u Londonu. Korištene za zrcala i prozore kočija. 1678. –Krunsko staklo, početak proizvodnje u Londonu. Dominantan proces sve do 19. stoljeća. 1688. –Polirane ploče, početak proizvodne u Francuskoj (lijevane pa ručno polirane). 1773. –Polirane ploče, tehnologija privaćena i u Engleskoj (Ravenshead). Od 1800. godine parni stroj korišten je pri brušenju i poliranju ploča. 1834. –Poboljšane cilindar-ploče, prvi ih radi Robert Lucas Chance, na osnovu njemačkog postupka djelomičnog taljenja rezanih staklenih cilindara. Ova je vrsta korištena u gradnji kristalne palače u kojoj je održana velika izložba. Proces korišten do prvog svjetskog rata. 1843. –Plutajuće staklo, rani oblik procesa, izumitelj Henry Bessemer, staklo se lijevalo na rastopljeni kositar. Skup proces, bez komercijalnog uspjeha. 1847. –Valjane ploče, uvodi James Hartley. 1888. –Strojno valjano staklo. 1898. –Lijevano žicom ojačano staklo, izumitelj Pilkington, za sigurnosne svrhe. 1903. –Strojno izvučen cilindar, tehnika osmišljena u Sjedinjenim Američkim Državama 1913. –Ravno vučene ploče, tehnika osmišljena u Belgiji. 1923. –Polirane ploče, se po prvi put javljaju u Engleskoj, korištene za izloge. 1938. –Polirane ploče, proces poboljšan od strane Pilkingtona, kvaliteta poboljšana dvostrukim brušenjem. 1959. –Plutajuće staklo, izumitelj Sir Alistair Pilkington, Engleska.
Dodatna literatura Douglas, R. W. (1972). A history of glassmaking. Henley-on-Thames: G T Foulis & Co Ltd. . The History of Glass, Dan Klein and Ward Lloyd, Tiger Books Internat, 1997,
Vanjske poveznice The Association for History of Glass
Izvori
Kategorija:Tehnologija Kategorija:Industrija