Psi

Psi (kanidi; lat. Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktici. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.

Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i podsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

Izgled i građa tijela Građom tijela psi se na prvi pogled razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.

Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:

3.1.4.2 3.1.4.3

Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane.Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.

Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

Ponašanje Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa.Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47 – 49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")

Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hraneZimen 2003: 40 – 42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).

Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu.Fox 1975: 66 f.

Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice.Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")

Sistematika Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.

Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:

Tribus Vulpini Rod Vulpes Crvena lisica (Vulpes vulpes) Indijska lisica (Vulpes bengalensis) Blanfordova lisica (Vulpes cana) Kama (Vulpes chama) Stepska lisica (Vulpes corsac) Tibetska pješčana lisica (Vulpes ferrilata) Blijeda lisica (Vulpes pallida) Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli) Prerijska lisica (Vulpes velox) Pustinjska lisica (Vulpes zerda) Arktička ili polarna lisica (Vulpes lagopus) Rod Urocyon Siva lisica (Urocyon argenteus) Otočna siva lisica (Urocyon littoralis) Rod Otocyon Dugouha lisica (Otocyon megalotis) Tribus Canini Rod Dusicyon Falklandfuchs (Falklandski vuk) (Dusicyon australis) Rod Pseudalopex Kolpeo (Pseudalopex culpaeus) Južnoamerička siva lisica (Pseudalopex griseus) Darwinova lisica (Pseudalopex fulvipes) Pampaska siva lisica (Pseudalopex gymnocercus) Sechuranska lisica (Pseudalopex sechurae) Sitnozubi pas (Pseudalopex vetulus) Rod Atelocynus Kratkouha lisica (Atelocynus microtis) Rod Cerdocyon Maikong (Cerdocyon thous)**** Rod Speothos Kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus) Rod Chrysocyon Grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus) Rod Nyctereutes Kunopas (Nyctereutes procyonoides) Rod Cuon Azijski divlji pas (Cuon alpinus) Rod Lycaon Afrički divlji pas (Lycaon pictus) Rod Canis Sivi vuk (Canis lupus), uključuje domaći pas, dingo (Canis lupus dingo) i crveni vuk (Canis lupus rufus) Kojot (Canis latrans) Zlatni čagalj (Canis aureus) Crnoleđi čagalj (Canis mesomelas) Prugasti čagalj (Canis adustus) Etiopski vuk (Canis simensis) †Canis dirus Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):

`-- Canini |-- N.N. | |-- Dusicyon | `-- Pseudalopex

Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.

Izvori i dokazi

Vanjske poveznice

Kategorija:Zvijeri

Źródło i licencja