mini|150px|Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes), Apostolska Stolica (Sedes Apostolica) ili Petrova Stolica (Sedes Petrii) zaseban je međunarodni pravni subjekt koji označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju. Trenutni papa je Lav XIV.
U međunarodnim odnosima i u međunarodnome pravu Sveta Stolica je zaseban subjekt međunarodnog prava, koji se ne smije miješati s Državom Vatikanskog Grada. Naime, od prestanka Papinske Države 1870. godine, pa sve do utemeljenja Države Vatikanskog Grada Lateranskim ugovorima 1929. godine brojne su države nastavile održavati redovite diplomatske odnose na najvišoj razini sa Svetom Stolicom i nastavile sklapati međunarodne ugovore (konkordate) i druge slične ugovore. Nakon potpisivanja Lateranskih ugovora 11. veljače 1929. međunarodni subjektivitet Svete Stolice stalno je razlučivan i odvajan od subjektiviteta države stvorene sklapanjem spomenutih ugovora kojima je riješeno „rimsko pitanje” nastalo ujedinjenjem Italije u drugoj polovini XIX. stoljeća.
Ustrojstvo
Papa upravlja Katoličkom Crkvom uz pomoć Rimskoga dvora (kurije), skupa ustanova zaduženih za upravljanje crkvenim poslovnim na najvišoj razini koji se sastoji od Državnoga tajništva, šesnaest Dikasterija (do 2022. devet Kongregacija), tri Suda, jedanaest Papinskih vijeća te sedam Papinskih povjerenstava. Radom Kurije ravna Državno tajništvo kojemu je na čelu državni tajnik, uz kojega su zamjenik za opće poslove Držanoga tajništva (lat. substitutus) s prisjednikom za opće poslove (lat. adsessor) te tajnik za odnose s državama Državnoga tajništva s dotajnikom. Dok je državni tajnik redovito kardinal, zamjenik za opće poslove i tajnik za odnose s državama su nadbiskupi, a prisjednik za opće poslove i dotajnik za odnose s državama svećenici su s naslovom počastnoga prelata Njegove Svetosti.
Sveta Stolica u međunarodnom pravu Sveta Stolica i Papa (identitet za potrebe kanonskoga i međunarodnog prava) smatra se zajedničkom zakonu doktrinu kao suveren, ne-državni entitet u međunarodnom pravu. U međunarodnom pravu to je trenutno jedini slučaj u kojemu osoba (u službenu svojstvu) temeljem njihovih ureda i na duge staze ovaj ured pripada međunarodnim pravom subjektivnost. Tako se Papa razlikuje od šefa države, koji djeluje za međunarodni entitet, ali sam po sebi nije subjekt međunarodnog prava. Sveta Stolica nije istovjetna s Katoličkom Crkvom, koja je zasebna pravna osoba.
Diplomacija mini|350px|Odnosi sa Svetom Stolicom:
Sveta Stolica (ne Država Vatikanskog Grada) održava diplomatske odnose sa 179 država,Corpo diplomatico index Tiskovni ured Svete Stolice Europskom unijom i Suverenim malteškim viteškim redom. Sveta Stolica održava odnose posebne prirode s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (ured na čelu s direktorom). Za diplomatsku aktivnost zaduženo je Državno tajništvo, Odsjek za odnose s državama. Sljedeće države nemaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom: Afganistan, Saudijska Arabija, Brunej, Komori, Maldivi, Mauritanija, Oman, Somalija, Kina, Sjeverna Koreja, Laos, Vijetnam, Butan, Burma, Tuvalu.
Sveta Stolica je jedini subjekt međunarodnog prava iz Europe koji održava diplomatske odnose s Tajvanom (Republika Kina), i to na razini otpravnika poslova ad interim u Taipeiju, dok Tajvan ima veleposlanika pri Svetoj Stolici.
Izdanja Acta Apostolicae Sedis - službeno glasilo Svete Stolice
Izvori i bilješke Andrassy - Bakotić - Vukas. 1998. Međunarodno pravo 1., Zagreb. Annuario Pontificio 2011, Libreria Editrce Vaticana, 2011. Opća enciklopedija JLZ, sv. 1 A – Bzu, Zagreb, 1977., str. 209. Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Zagreb, 2006.
Bilješke
Vanjske poveznice