Miami je grad smješten u jugoistočnom kutu američke savezne države Floride. Miami je drugi po brojnosti grad na Floridi te najveći grad i sjedište okruga Miami-Dade. Također je najveći grad u metropolitanskom području ("Područje utjecaja") južne Floride, koje se sastoji od okruga Miami-Dade, Broward i Palm Beach te je najveće metropolitansko područje u jugoistočnom SAD-u.
Veliki porast broja stanovnika posljednjih godina rezultat je selidbi unutar SAD-a kao i useljeništva. Šire područje Miamija mjesto je gdje se susreću brojne kulture i nalazi se pod snažnim utjecajem velike populacije Latinoamerikanaca i karipskih otočana, od kojih su mnogi izvorni govornici španjolskog i haićanskog jezika.
Važnost Miamijeva metropolitanskog područja kao međunarodnog financijskog i kulturalnog središta uzdigla ga je do statusa svjetskog grada te je uz Atlantu jedno od najvažnijih poslovnih središta u jugoistočnom SAD-u.
Povijest mini|lijevo|Jane Tuttle, Mother of Miami Miami je kao grad službeno osnovan 28. srpnja 1896. godine, dok je područje na kojem je grad osnovan bilo naseljeno više od tisuću godina Tequesta Indijancima, a to je područje 1566., Španjolskoj prisvojio Pedro Menéndez de Avilés. Španjolska misija izgrađena je godinu kasnije. Godine 1836., sagrađena je tvrđava Dallas gdje su se odvijale bitke tijekom Drugog seminolskog rata. U 1920-ima, događa se veliki porast stanovništva i izgradnje infrastrukture. Do 1940., u Miamiju je živjelo 172 172 stanovnika.
Nagli razvoj grada počinje dolaskom željeznice. Lokalna uzgajivačica citrusa Julia Tuttle, uvjerila je željezničkog magnata Henryja Flaglera u gradnju željeznice sve do Miamija. Dana 28. srpnja 1896., Miami je službeno proglašen gradom s preko 300 stanovnika.
Nagli razvoj grada koji je počeo 1920-ih, poremetile su krize nekretnina, uragan 1926., te velika depresija 1930-ih. Početkom Drugog svjetskog rata, Miami je zbog svog položaja odigrao važnu ulogu u borbi protiv njemačkih podmornica. Rat je potaknuo rast stanovništva čiji se broj podigao na skoro pola milijuna. Dolaskom Castrovog režima na vlast na Kubi 1959. godine, veliki broj Kubanaca doselio se u Miami, što je dodatno povećalo broj stanovnika. Od novijih kriza najznačajnije su pobuna zbog premlaćivanja Arthura McDuffieja, narko ratovi, uragan Andrew, te afera Eliána Gonzáleza. Danas je Miami grad u velikom razvoju, koji privlači veliki broj stanovnika.
Zemljopis Miami se, zajedno sa svojim predgrađima, nalazi na širokoj ravnici između močvarnog područja Everglades na zapadu i zaljeva Biscayne na istoku. Prosječna nadmorska visina ovog područja je dva metra, a najviša visina teritorija ne prelazi 12 metara. U južnim dijelovima aglomerizacijskog područja Miamija nalazi se brdoviti Miami Rock Ridge.
Glavni dio grada nalazi se na obalama zaljeva Biscayne, gdje se nalazi nekoliko stotina prirodnih i umjetnih otoka u plićaku, od kojih se na najvećem nalazi Miami Beach zajedno s poznatim dijelom South Beach.
Klima U Miamiju vlada topla i blaga tropska klima tijekom cijele godine, koja je pod umjerenim utjecajem golfske struje koja prolazi 24 km od obale. Prosječna godišnja temperatura je 24 °C. Najmanja prosječna godišnja temperatura je 15,1 °C (siječanj), a najviša 31,6 °C (srpanj). Prosječna godišnja količina padalina je 1480 mm. Najkišovitiji mjesec je lipanj s 220 mm kiše.
Najviša temperatura u gradu je zabilježena 21. srpnja 1942. godine, a iznosila je 37,8 °C. Najniža temperatura je zabilježena 27. siječnja 1940., i to –2°C. Snijeg je u gradu pao samo jednom, 20. siječnja 1977. godine.
MjesecPodaci sa stranice Weatherbase.com sij. velj. ožu. tra. svi. lip. srp. kol. ruj. lis. stu. pro.Prosječna temperatura (u °C)202022232627282827262320Prosječne padaline (u mm)505060701402201501902101707040 Budući da se nalazi između dvije velike vodene površine koje su poznate po orkanskoj aktivnosti, Miami je prema statistici veliki grad kojeg će najvjerojatnije zahvatiti ova nepogoda. Grad je pretrpio uragane Cleo (1964.), Betsy (1965.), Andrew (1992.), Irene (1999.), te uragane Katrina i Wilma 2005. godine. 800px|središte|mini|Pogled na Miami s Miami Beacha
Stanovništvo Područje grada Miamija je 43. po broju stanovnika u SAD-u. U cijelom južnofloridskom urbanom području, koje uključuje okruge Miami-Dade, Broward i Palm Beach, živi više od 5,4 milijuna stanovnika, po čemu je šesto u SAD-u po naseljenostiList of Population of Urbanized Areas i najveće urbano područje u jugoistočnom SAD-u.
Prema popisu stanovništva iz 2006. godine, na području grada živi 404.048 stanovnika, a rasni sastav grada je sljedeći:QuickFacts for Miami (city), Florida 66,62 % bijelci (11,8 % su bijelci koji nisu hispanskog podrijetla)Miami Demographics MuniNetGuide 22,31 % crnci (od kojih je veliki broj karipskog podrijetla) 0,22 % Indijanci 0,66 % azijci 0,04 % stanovništvo s pacifičkih otoka 5,42 % druge rase 4,74 % dvije ili više rasa 65,76 % činilo je stanovništvo hispanskog podrijetla.
Razvoj stanovništva MiamijaMiami: One Hundred Years of History Paul S. George i Miami: Population Profile na City-data.com Godina 1850. 1896. 1910. 1920. 1950. 1980. 1990. 2000. 2006. Stanovništvo 96Miami Dade County History - accès le 7 mai 2007 300 5 500 30 000 172 000 346 681 358 648 362 470 404 048 Florida by place Prema nacionalnom ili etničkom podrijetlu, 34,1 % stanovništva grada čine Kubanci, 22,3 % Afroamerikanci, 5,6 % Nikaragvanci, 5,0 % Haićani, 3,6 % Portorikanci i 3,3 % Hondurašani. Prema UN-ovom programu za razvoj, Miami je prvi u svijetu po postotku stanovništva koje nije rođeno u zemlji u kojoj se nalazi grad (59 %), a slijedi ga Toronto (50 %).
mini|200px|desno|Ocean Drive
Od 134 198 domaćinstava: 26,3 % imaju najmanje jedno maloljetno dijete 36,6 % čine vjenčani parovi 18,7 % su samohrani roditelji 37,9 % ne čine obitelji Prosječna veličina domaćinstva je 2,61 osoba, a obitelji 3,25 članova.
Stanovništvo prema dobi čine: 21,7 % maloljetnici, 8,8 % od 18 do 24 godine, 30,3 % od 25 do 44 godine, 22,2 % od 45 do 64 godine, 17 % stariji od 65 godina.
Stanovništvo je relativno staro: srednja starost stanovništva je 39,2 godine, naspram 36,4 godine što je američki prosjek. Spolni omjer je 100 žena na 98,9 muškaraca. Među odraslim stanovništvom na 100 žena dolazi 97,3 muškaraca.
Jezici Tri službena gradska jezika su engleski, španjolski i haićanski (oblik kreolskog francuskog). Uz ove jezike u gradu se govori i mnoštvom drugih jezika. Grad ima najveći broj govornika španjolskog jezika u nelatinskoj Americi.Where is Spanish Spoken Outside Spain? Gerald Erichson, About, Inc.
Godine 2000., za 66,75 % stanovništva materinski jezik je bio španjolski. Govornici engleskog čine 25,45 %, kreolskog francuskog 5,20 %, a francuskog 0,76 % stanovništva.Data Center Results - Miami, Florida Modern Language Association Druge materinske jezike stanovništva činili su portugalski s 0,41 %, njemački s 0,18 %, talijanski s 0,16 %, arapski s 0,15 %, kineski s 0,11 %, i grčki s 0,08 % stanovništva.
Postotak stanovništva grada kojima materinski jezik nije engleski je ukupno 74,54 %, što je jedan od najvećih postotaka u SAD-u.
Gospodarstvo mini|250px|Downtown Miami Miami je jedan od najvažnijih financijskih središta u SAD-u. Grad je središte regionalne trgovine sa snažnom međunarodnom poslovnom zajednicom. Zbog blizine s Latinskom Amerikom grad je sjedište za latinoameričke operacije za više od 1400 multinacionalnih kompanija, uključujući AIG, American Airlines, Cisco, Disney, Exxon, FedEx, Kraft Foods, Microsoft, Oracle, SBC Communications, Sony, i Visa International. Sjedišta nekoliko velikih kompanija nalaze se na području Miamija, uključujući Alienware, Bacardi, Brightstar Corporation, Burger King, Carnival Cruise Lines, Espírito Santo Financial Group, Greenberg Traurig, Interval International, Lennar, Norwegian Cruise Lines, Perry Ellis International, Royal Caribbean Cruise Lines, Ryder Systems, Telefonica USA, TeleFutura, Telemundo, U.S. Century Bank i World Fuel Services. Međunarodna zračna luka u Miamiju, kao i morska luka su među najaktivnijim lukama u SAD-u, pogotovo po prijevozu tereta iz Južne Amerike i Kariba. U središtu Miamija nalazi se najveća koncentracija međunarodnih banaka u SAD-u. Grad je bio domaćin pregovorima o Američkom slobodnom trgovinskom području 2003. godine.
Vrlo važan dio gospodarstva čini i turizam, što se posebno odnosi na plaže šireg područja Miamija koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta, te dio širek područja grada namijenjen noćnom životu, koji se nalazi u South Beachu u Miami Beachu. U industrijskom smislu Miami je važno kamenolomsko i skladišno središte.
Prema podacima Ureda za popis stanovništva SAD-a, Miami je treći grad po siromaštvu u SAD-u, a iza njega su samo Detroit u Michiganu i El Paso u Teksasu. Ovo je i jedan od rijetkih gradova u SAD-u čije je lokalna vlast bankrotirala, 2001. godineGloom over Miami , Time Ovo je također i jedan od gradova u kojem je život najneisplativiji, prosjek cijene smještaja iznosi 42,8 % prosječnog dohotka, dok je nacionalni prosjek 27 %.Where’s the least expensive place to own a home? , American City Business Journals
Promet Zračni promet Međunarodna zračna luka u Miamiju (Miami International Airport) je jedna od najprometnijih zračnih luka na svijetu. Ovo je glavna zračna luka u području Miamija koja ima godišnji promet od preko 35 milijuna putnika. Prema stranom prometu ovo je treća luka u SAD-u (ispred nje su Zračna luka John F. Kennedy u New Yorku i LAX u Los Angelesu), te sedma u svijetu. Zračna luka je povezana stalnim letovima s preko 70 gradova u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Bliskom istoku.
Šire područje grada služi i obližnja međunarodna zračna luka Fort Lauderdale-Hollywood.
Pomorski promet Miamijska luka za pomorski promet je najveća luka namijenjena brodovima za kružna putovanja u svijetu. Godine 2005., kroz luku je prošlo 3 605 201 putnika. Ovo je također i jedna od najznačajnijih luka za teretni promet u SAD-u, s uvozom od skoro deset milijuna tona tereta godišnje. Prema prometu s Latinskom Amerikom, je ovo druga luka u Sjevernoj Americi, a ispred nje je samo luka južne Louisiane. Luka se nalazi na 2,10 km² i ima sedam putničkih terminala. Najznačajniji uvozni teretni promet čine roba, građevinski materijali i alkoholna pića. Najznačajniji izvozni teretni promet čine roba, tiskovine i tekstili. Zemlja iz koje se najviše uvozi je Kina, dok je zemlja u koju se najviše izvozi Honduras.
Javni promet mini|Metrobus u Miamiju Za javni promet u gradu zaduženo je društvo Miami-Dade Transit koje upravlja jevnim prijevozom u okrugu Miami-Dade. Ovo društvo upravlja najvećom prijevozonom mrežom na Floridi, i 14. je po važnosti u SAD-u.Facts na službenoj stranici društva Javni prijevoz čini: Metrorail - metro linija dugačka 36 km koju koristi oko 62 300 putnika dnevno. Postoje planovi za otvaranje tri nove linije u budućnosti. Metromover - oblik nadzemne željeznice koji povezuje središte grada i spaja se s Metrorailom na postajama Government Center i Brickell. Linija je dugačka 7,1 km. Metrobus - autobusna mreža s više od 100 linija koju dnevno koristi oko 267 700 putnika. Paratransit - oblik prijevoza namijenjen hendikepiranim osobama.
Cestovni i željeznički promet Kroz Miami prolaze četiri državne autoceste, to su I-75, I-95, I-195, I-395, te više državnih cesta, kao U.S. Route 1, U.S. Route 27, U.S. Route 41 i U.S. Route 441; na koje se spaja cestovna mreža Floride.
U Miamiju je južni kraj Amtrakovih atlantskih željeznica, a zadnja stanica nalazi se u Hialeahu, u predgrađu.
Kultura Miami u popularnoj kulturi mini|lijevo|250px|Pogled na nebodere u Miamiju