Marijan Mikac (Senj 29. siječnja 1903. – 16. ožujka 1972. na brodu na Atlantskom oceanu pri povratku iz Europe u Australiju), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, pisac, pjesnik, novinar, publicist i filmski stručnjak, pionir hrvatskog filma. Stvarao je i na srpskom jeziku (u početku) i na španjolskom.Šimun Šito Ćorić: 60 hrv. emigrantskih pisaca , Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 16. travnja 2019. Začetnik je profesionalne filmske proizvodnje u Hrvatskoj. Omogućio je snimanje prvog hrvatskog umjetničkog filma Lisinski. Matica hrvatska ogranak Senj predstavlja knjigu , Grad Senj. 20. travnja 2016. Pristupljeno 16. travnja 2019.

Životopis

Rodio se je 1903. u Senju. Prve razred pomorske pohađao u Senju, a nastavio i okončao srednju u Bakru gdje je išao u najstariju hrvatsku pomorsku školu, Pomorsku akademiju "Nautika" u Bakru. U struci je radio neko vrijem, nakon čega djeluje kao novinar, književnik, publicist i filmski stručnjak. Krajem 1920-ih otišao je živjeti i raditi u Sjedinjene Američke Države gdje je bio zaposlenik velikih filmskih kuća kao par godina u "20 Century Fox Film" i desetljeće u "Paramount Pictures". Iskustva je prenio u ratnu Hrvatsku. Postao je upraviteljem Državnog slikopisnog zavoda "Hrvatski slikopis" ("Croatia mm"). Znanja je usavršio studijskim boravcima u Francuskoj i Njemačkoj. U Titovoj Jugoslaviji ga je nova vlast zatvorila u koncentracijski logor i sudila. Imao je dobre veze pa je isposlovao puštanje na slobodu. Zbog neizvjesna okružja koje je stalno nosilo pogibao novog uhićenja, zlostavljanja i smrti, u drugoj polovici 1947. emigrirao je s cijelom obitelji u Trst, a na godinu u Argentinu. Polovicom 1960-ih nastanio se je u Australiji. Koju godinu zatim odselio je doselio u Španjolsku, od kamo se opet vratio ubrzo u Australiju. Umro je tijekom plovidbe na Atlantskom oceanu 16. ožujka 1972., na brodu kojim se iz Europe vraćao u Australiju.

Bio je suradnik časopisa Zenit.

1941. je u Hrvatskoj imenovan ravnateljem u Državnom ravnateljstvu za film. Začetnik profesionalne filmske proizvodnje u Hrvatskoj. Omogućio je snimanje prvog hrvatskog umjetničkog filma Lisinski.

Nakon sloma NDH Marijan Mikac je bio primoran napustiti Hrvatsku i postao hrvatski emigrantski pisac.

U kulturnom životu emigracije njegova djelatnost je bila ispunjena u prvom redu samostalnošću i neovisnošću hrvatske države.

U samostalnoj državi zagrebačka nakladnička kuća "Vedis" i Ogranak Matice Hrvatske iz Senja su 2016. godine zajednički izdali pretisak njegovog kapitalnog djela "Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj", kojeg je za tisak priredio i napisao opširan pogovor Veljko Krulčić.

Nakon "Filma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj" nakladnička kuća "Vedis" objavila je još dvije knjige Marijana Mikca, obe u tvrdom uvezu - roman "U povorci smrti" (2017) i zbirku pripovijedaka "Mornari, žene, leševi" (2019).

Izašla je i knjiga svjedočanstva iz prve ruke dr Giuseppe Masuccija "Misija u Hrvatskoj 1941. – 1946." (dnevnik vatikanskog diplomate u tih pet turbulentnih godina), kojeg je Marijan Mikac preveo i pripremio za tisak, a koji je izvorno objavljen 1967. godine u Madridu.

Djela

Objavio je djela: Efekt na defektu (zenitistička poezija; na srpskom) 1923.

Fenomen majmun (zenitistički roman; na srpskom), 1925.

Pod teretom lengera (crtice; na srpskom), 1926.

Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj. Povijest i kultura Židova (satirični roman), 1937.

Mornari, žene, leševi (pripovijesti), 1942.

Tri godine rada Hrvatskog slikopisa, 1944.

Vidas sin valor (pripovijetke na španjolskom), 1951.

U povorci smrti (roman), 1954.

Las Aventuras de Moritz Schwarz (roman "Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj" preveden na španjolski), Buenos Aires,1959.

Misija u Hrvatskoj (priredio za tisak, napisao predgovor i komentare za ovaj dnevnik Giuseppea Masuccia, tajnika opata Marconea, koji je bio posebni izaslanik Pia XII. kod hrvatskog Episkopata u doba NDH), 1967.

Majčin hljeb (roman), Madrid, 1968.

Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Madrid,1971.

Literatura Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Izd. Drinine knjižnice, 1971. Tri godine rada Hrvatskog slikopisa, Državni slikopisni zavod "Hrvatski slikopis", 1944 U povorci smrti: roman iz doba hrvatske tragedije god. 1945, "Croatia" Hrv. Izdavalački Zavod, 1954 Zenitističko predavanje u Petrinji, "Hrvatska Banovina", III / 8. IX., 1923., br. 35, str. 2 Zenitističke večernje u Petrinji (Boris Vrga), "Generacije", br. 8, 1995. Veljko KRULČIĆ: Riječ, dvije... o Marijanu Mikcu, ocu profesionalne hrvatske kinematografije?!, pogovor u knjizi "Film u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj" (Vedis, Zagreb - Ogranak Matice hrvatske Senj, 2016.) Veljko KRULČIĆ: O Marijanu Mikcu i njegovom "nepoznatom" antikomunističkom romanu, pogovor u knjizi "U povorci smrti" (Vedis, Zagreb - Ogranak Matice hrvatske Senj, 2017.) Veljko KRULČIĆ: O "Dnevniku" koji nisu prihvatili ni emigracija ni komunisti, urednička napomena u knjizi "Misija u Hrvatskoj 1941. – 1946." (Vedis, Zagreb - Ogranak Matice hrvatske Senj, 2019.) Veljko KRULČIĆ: Opsjednutost morem i mornarima - zrnca o Marijanu Mikcu, njegovu životu i djelu, u knjizi "Mornari, žene, leševi" (Vedis, Zagreb, 2019.)

Nagrade i priznanja Šimun Šito Ćorić uvrstio ga je u svoju antologiju 60 hrvatskih emigrantskih pisaca. Za zbirku pripovijedaka na španjolskom jeziku "Vidas sin valor" dobio je uglednu argentinsku književnu nagradu.

Izvori

Vanjske poveznice

Hrčak

Kategorija:Životopisi, Senj

Kategorija:Hrvatski romanopisci Kategorija:Hrvatski pjesnici Kategorija:Hrvatski publicisti Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski filmski umjetnici Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.) Kategorija:Hrvati u Argentini

Kategorija:Hrvati u Australiji

Kategorija:Hrvati u SAD-u

Kategorija:Hrvati u Španjolskoj Kategorija:Satiričari Kategorija:Španjolska književnost