Franjo Sudar (Brušane kraj Gospića, 23. ožujka 1903. - ?), hrvatski vojnik, pukovnik Ustaške vojnice.
Životopis Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije službovao je kao dočasnik u vojsci. Nakon proglašenja NDH priključuje se Ustaškom pokretu.
Sredinom svibnja 1941. kao poručnik Ustaške vojnice odlazi iz Zagreba u Nevesinje gdje formira tabore i mjesne ustaške postrojbe, pri čemu mu je pomogao profesor Alija Šuljak.Jug, Damir; Oružane snage NDH, 2004., str. 202 3. lipnja 1941. ustaške snage pod njegovim zapovjedništvom su izvršile pokolj 27 civila u selu Drežnju što je uzrokovalo pobunu srpskog stanovništva.<ref>Davor Marijan: Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine, ČZSP 2003., God. 35., br. 2., 545.-576. (2003), str. 550."Kao i na drugim područjima države pripadnici ustaškog pokreta brzo su počeli bezobzirnu provedbu novih zakona i odredbi. ... Potom su (ustaše) 1. lipnja streljali 9 i uhitili 15 osoba srpske nacionalnosti. Razlog za strijeljanje bilo je navodno sudjelovanje u četničkim društvima, a neki su bili i solunski dragovoljci ... Već tada su se počela nazirati dva pristupa Srbima; jedan koji je imao polazište u stranačkoj politici, koji su ustaše surovo i bezobzirno provodile i drugi vojnički (domobranski), svjestan opasnosti takvog pristupa. Prvih dana lipnja oružani sastavi NDH počeli su akciju prikupljanja oružja. Brzo je postalo jasno da to neće ići glatko i bez problema. Na prvi otpor i nesuradnju u selu Drežnju 1. lipnja 1941. rekacija ustaša bila je vrlo surova. Veći broj seljaka je ubijen, a njihovi domovi su spaljeni. Zbog toga je ophodnja ... napadnuta prijepodne 3. lipnja “od strane naoružanih mještana Drežnja i okolice”. Na vijest o napadu na ophodnju pristigla su pojačanja oružništva i vojske, no seljaci ...su se razbježali .... U pomoć zaštitnim lovcima je pristiglo pojačanje ustaša koji su u selu Drežnju “zapalili oko 20 kuća a jednu ženu ustrijelili”"</ref>Amir Obhođaš, Mario Werhas, Bojan Dimitrijević, Zvonimir Despot: Ustaška vojnica 1, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 65, U srpnju je organizirao ustaški zdrug (brigadu) kojim je obranio grad od pobunjenika. Kao natporučnik i zapovjednik I. bojne Crne legije u svibnju 1941. vodio je borbe s partizanima i četnicima u istočnoj Bosni kod Han Pijeska, što mu je donijelo odlikovanjeJug, Damir; Oružane snage NDH, 2004., str. 214 i promaknuće u čin bojnika. U rujnu 1943. postaje zapovjednik Crne legije tj. I. stajaćeg djelatnog zdruga. U studenom`1944. promaknut je u čin pukovnika.
U ožujku 1945. povjereno mu je zapovjedništvo 8. hrvatske divizije. Prilikom sloma NDH povlači se prema Austriji. Krajnja sudbina mu je nepoznata. Po partizanskom komesaru Milanu Basti, Sudar je zarobljen u svibnju 1945. u Sloveniji. Prema drugim navodima, bio je jedan od vođa Križara sredinom 1945.
Odgovornost za zločine Franjo Sudar je, kao vođa ustaša iz Fazlagića Kule, rukovodio masovnim uhićenjima i ubojstvima Srba na području Gacka u lipnju 1941. godine. Dana 23. lipnja vodio je ubojstvo 14 odraslih muških stanovnika Zborne Gomile i Međulića kod Avtovca. Također je rukovodio masovnim hapšenjem svih odraslih srpskih muškaraca u Gacku i Avtovcu, od kojih je 18 ubijeno na svirep način, a dio je kasnije transportiran u Nevesinje i tamo ubijen.
LiteraturaTko je tko u NDH''
Izvori
Kategorija:Ustaški časnici Kategorija:Životopisi, Gospić