Vodica (mađ. Máriakönnye)Živko Mandić: Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005. je četvrt grada Baje, grada u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zemljopisni položaj Vodica je jedna od četvrti grada Baje koje su imale ime hrvatskog podrijetla. Nalazi se duž ceste koja vodi od Baje prema Monoštoru, na pola puta od tih dvaju naselja, južno od Baje, sjeverno od Monoštora. Srimljan je zapadno, Vaškut je jugoistočno. Zapadno od Vodice teče kanal Ferenc-tápcsatorna.
Upravna organizacija Upravno pripada naselju Baji.Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bodroškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 50-51Mađarski statistički ured
Poštanski broj je 6500.
Svetište Marijansko svetište Vodica (Suza Marijina) pod upravom je bajske plebanije sv. Antuna.(mađarski) Baja-Vodica Bácska népeinek közös búcsújáróhelye Mise se održavaju na mađarskom, na hrvatskom i na njemačkom jeziku.
Hodočasničko je mjesto Hrvata u Mađarskoj.U povodu novoprikupljene i objavljene usmene vjerske baštine Hrvata u Mađarskoj (Mr. Ruža Begovac: Idem spati Boga zvati i Manja milavati, Hrvatski institut u Pečuhu, Pečuh, 1993., autorica Hrvojka Mihanović-Salopek Stud ethnol. Croatica, Vol. 6, str. 217-237, Zagreb, 1994. 0 Hrvatima u Mađarskoj i Podunavlju Prema istraživanjima Ruže Begovac, jedno je od hodočasničkih mjesta u Mađarskoj koja su najznačajnije utjecala na oblikovanje pučke vjerske kulture i izraza Hrvata u Mađarskoj, uz Andoč, Đud, Kis-Cell, Turbek, Koljnof, Marijakemend, Erčin i Snježna Gospa nad Pečuhom.
Za bunjevačke Hrvate predstavlja ono što Hrvatima iz Baranje znači marijansko svetište Jud.Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled, autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9-33
Izvori
Vanjske poveznice Kapela u Vodici MÁRIA SZOBRA Maria Szűz Mária és a kis Jézus Szűz Mária és a kis Jézus 2 Slika sa svetišta
Kategorija:Baja