+ 180px|Zastava EUZastava Europske unije GesloIn varietate concordia(hrv. Ujedinjeni u različitosti)HimnaEuropska himna (Oda radosti)Datoteka:Anthem_of_Europe_(US_Navy_instrumental_short_version).ogg 280px|Smještaj EU Članice Bivše članice Službeni jezik 24 službena jezika Europsko vijeće predsjednik: Charles Michel Zemlja predsjedateljica Vijećem EU Irska Vijeće EU glavno tajništvo: Bruxelles Europska komisija sjedište: Bruxellespredsjednica: Ursula von der Leyen Europski parlament sjedište: Strasbourg, Bruxelles, Luksemburgpredsjednica: Roberta Metsola Europska središnja banka Frankfurt na Majni Površina 4,233,262 km² (1. veljače 2020.) Stanovništvo 447,206,135 (procjena 2020.) Gustoća naseljenosti 106 stan./km² Valuta euro (€ EUR)Druge: češka kruna (CZK, Kč) danska kruna (DKK, kr) mađarska forinta (HUF, Ft) poljski zlot (PLN, zł) rumunjski leu (RON, lei) švedska kruna (SEK, kr) Vremenska zona UTC 0 do +2,(UTC -4 do +4 uključivši i prekomorske teritorije) Dan Europe 9. svibnja Internetski nastavak .eu

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodna organizacija u vanjskoj politici.

Europska unija danas ima 27 država članica. Prostire se na 4 233 255.3 km², a ima oko 447 milijuna stanovnika.

Prva država u povijesti koja je 31. siječnja 2020. izašla iz Europske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo, čija vlada je 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., podnijela zahtjev za razdruživanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije. Time je Europska unija koja se od svog osnutka uvijek širila po prvi puta u svojoj povijesti ostala bez jedne države članice.

Razvoj

19. rujna 1946. – govor Winstona Churchilla u Zürichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe 9. svibnja 1950. – Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe 18. travnja 1951. – u Parizu je potpisan Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Ugovor je stupio na snagu 25. srpnja 1952. godine. Prvi predsjednik Visoke vlasti Jean Monnet 3. lipnja 1955. – Druga Visoka vlada. Predsjednik René Mayer. 25. ožujka 1957. – potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju 1. siječnja 1958. – Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein 13. siječnja 1958. – Treća Visoka vlada. Predsjednik Paul Finet. 19. ožujka 1958. – održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Robert Schuman. 15. rujna 1959. – Četvrta Visoka vlada. Predsjednik Pietro Malvestiti. 22. listopada 1963. – Peta Visoka vlada. Predsjednica Rinalda Del Bo. 8. travnja 1965. – potpisan Sporazum o udruživanju organa EEZ-a, Europske zajednice za ugljen i čelik te EUROATOM-a. Ugovor je stupio na snagu 1. srpnja 1967. Od potpisa ugovora u upotrebi je naziv Europske zajednice za oznaku spomenutih triju zajednica. 8. ožujka 1967. – Šesta Visoka vlada. Predsjednik Albert Coppé. 1. srpnja 1968. – uspostavljena carinska unija 1. siječnja 1973. – prvo proširenje: u Zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska 1. siječnja 1981. – drugo proširenje: u zajednicu pristupa Grčka 23. veljače 1982. – Grenland istupa iz Zajednice, s kojom je bio vezan preko Danske 1. siječnja 1986. – treće proširenje: Španjolska i Portugal pristupaju Zajednici 17. veljače 1986. – u Bruxellesu potpisan Jedinstveni europski akt. Revizija i dopuna Rimskog ugovora. Stupio je na snagu 1. srpnja 1987. 7. veljače 1992. – potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1. studenoga 1993.) 1. siječnja 1995. – četvrto proširenje: Austrija, Švedska i Finska pristupaju Uniji 17. lipnja 1997. – potpisan Ugovor iz Amsterdama. Stupio na snagu 1. svibnja 1999. 1. siječnja 1999. – počela treća etapa Ugovora o Ekonomskoj i monetarnoj uniji 11. prosinca 2000. – potpisan Ugovor iz Nice 1. siječnja 2002. – uvođenje eura, jedinstvene europske valute, u 12 država tzv. eurozone 1. svibnja 2004. – peto proširenje: u Uniju ulazi 10 novih država članica 1. siječnja 2007. – završetak petog proširenja: u EU ulaze Bugarska i Rumunjska. Slovenija uvodi euro kao sredstvo plaćanja. Službeni jezici unije postaju i bugarski, rumunjski, te irski. Bugarska ćirilica postaje jednim od službenih pisama (uz latinicu i grčki alfabet). 1. siječnja 2008. – Cipar i Malta uvode euro kao sredstvo plaćanja 1. siječnja 2009. – Slovačka uvodi euro kao sredstvo plaćanja 1. prosinca 2009. – stupio na snagu Lisabonski ugovor 1. siječnja 2011. – Estonija uvodi euro kao sredstvo plaćanja 1. srpnja 2013. – šesto proširenje: Hrvatska pristupa Uniji 1. siječnja 2014. – Latvija uvodi euro kao sredstvo plaćanja 1. siječnja 2015. – Litva uvodi euro kao sredstvo plaćanja 29. ožujka 2017., nakon referenduma održanog u lipnju 2016., vlada Ujedinjenog Kraljevstva podnijela zahtjev za razdruživanje od Europske unije. 31. siječnja 2020. – u 23:00 po lokalnom vremenu Ujedinjeno Kraljevstvo napušta Europsku uniju. 1. siječnja 2023. – Hrvatska postala članica Schengenskog prostora i uvela je euro kao sredstvo plaćanja. 1. siječnja 2026. – Bugarska uvodi euro kao sredstvo plaćanja.

Članstvo u Europskoj uniji

Države članice

EU su 1958. osnovali Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, i Njemačka. Danska, Republika Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo postale su članice 1973., Grčka 1981., Portugal i Španjolska 1986., Austrija, Finska i Švedska 1995., Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija 2004., Bugarska i Rumunjska 2007., a Hrvatska 2013. godine čime je broj članica došao na rekordnih 28. Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo je punopravno članstvo 31. siječnja 2020., pa je sadašnji broj članica Europske unije 27. To su: ZastavaImePristupanjeGlavni gradValutaJeziciAustrija1995.BečeuronjemačkiBelgija1958.BruxelleseurofrancuskinizozemskinjemačkiBugarska2007.SofijaeurobugarskiCipar2004.Nikozijaeurogrčki turskiČeška2004.PragkrunačeškiDanska1973.KopenhagenkrunadanskiEstonija2004.TallinneuroestonskiFinska1995.HelsinkieurofinskišvedskiFrancuska1958.ParizeurofrancuskiGrčka1981.AtenaeurogrčkiHrvatska2013.ZagrebeurohrvatskiIrska1973.DublineuroirskiengleskiItalija1958.RimeurotalijanskiLatvija2004.RigaeurolatvijskiLitva2004.VilniuseurolitavskiLuksemburg1958.LuxembourgeurofrancuskiluksemburškinjemačkiMađarska2004.BudimpeštaforintamađarskiMalta2004.VallettaeuromalteškiengleskiNizozemska1958.AmsterdameuronizozemskiNjemačka1958.BerlineuronjemačkiPoljska2004.VaršavazlotpoljskiPortugal1986.LisaboneuroportugalskiRumunjska2007.BukureštlejrumunjskiSlovačka2004.BratislavaeuroslovačkiSlovenija2004.LjubljanaeuroslovenskiŠpanjolska1986.MadrideurošpanjolskiŠvedska1995.Stockholmkrunašvedski

Države kandidati

Države potencijalni kandidati European Commission, Neighbourhood and Enlargement - Kosovo

Proširenja Europske unije

mini|Odnos članstva u Europskoj uniji i u NATO-u.

mini|Proširenja Europske unije

Države utemeljiteljice – Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz Pariza 1951. godine – Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Rimskim ugovorima 1957. godine iste su države osnovale Europsku ekonomsku zajednicu te Europsku zajednicu za atomsku energiju.

Prvo proširenje – 1973. godine članicama Europske zajednice postale su Velika Britanija, Danska i Irska.

Drugo proširenje – 1981. godine Grčka postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još 1961. godine, međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom (1967.), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave demokracije 1974. godine.

Treće proširenje – 1986. godine u članstvo Europske zajednice ulaze Španjolska i Portugal. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još 1960-ih godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskih političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.

Četvrto proširenje – 1995. godine Europska unija prima u članstvo Austriju, Finsku i Švedsku.

Peto proširenje – 1. svibnja 2004. godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica - Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta.

Nastavak petog proširenja – 1. siječnja 2007. godine Europskoj uniji pristupile su Rumunjska i Bugarska.

Šesto proširenje – 2013. godine u punopravno članstvo Europske unije ulazi Hrvatska.

Buduća proširenja – Zemlje kandidati su: Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Turska, Ukrajina i Moldavija.

Potencijalni kandidati su: Kosovo.

U slučaju objedinjenja Moldavije s Rumunjskom i ta bi država postala dio EU (na isti način kao i bivša DR Njemačka) što je opcija koju je 2010. zagovarao tadašnji predsjednik Rumunjske.Moldavci na mala vrata ulaze u EU

Kriteriji za članstvo Na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu, održanom u lipnju 1993. godine, postavljena su tri kriterija (tzv. kopenhagenski kriteriji) koje svi budući kandidati moraju ispunjavati u punopravno članstvo. To su: politički – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje ciljeva Unije gospodarski – postojanje djelotvornog tržišta gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonima unutar EU pravni – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU (acquis communautaire).

Iako je prihvaćanje pravne stečevine EU važno, još je važnije osigurati učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanku Europskog vijeća u Madridu 1995. godine postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo (tzv. madridski kriterij): administrativni – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.

Institucije

Europska unija ima vrlo složen sustav institucija. Prema članku 13. Ugovora o Europskoj uniji, institucije Europske unije su: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Europska komisija ("Komisija"), Sud Europske unije, Europska središnja banka, Revizorski sud.

Postoje još i druga tijela i ustanove, te velik broj specijaliziranih agencija

Nadležnost