Ribe (lat. Pisces) hladnokrvne su životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Imaju dobro razvijeno osjetilo bočne linije. Najbrojniji su kralježnjaci. Proučava ih zoološka disciplina ihtiologija.
Dijele se na besčeljuste i čeljustouste, koje se zatim opet dijele na hrskavičnjače (Chondrichthyes) (u koje se između ostalih ubrajaju morski psi i ražovke), i koštunjače (Osteichthyes) koje obuhvaćaju sve ostale ribe. Skupina koštunjača daleko je najbrojnija vrsta. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (Placodermi) i bodljikavi morski psi (Acanthodii), ali su izumrli. Danas na svijetu postoji oko vrsta riba.
Dijele se i na: morske i slatkovodne, iako postoje i međuoblici. Ribe su široko rasprostranjene u gotovo svim vodenim ekosustavima na Zemlji. Nađene su na visokoplaninskim potocima i jezerima pa sve do najvećih oceanskih dubina.
Riba kao hrana važan je izvor proteina i drugih hranjivih tvari za ljude kroz povijest. Mnoge vrste riba konzumiraju se kao hrana u gotovo svim regijama svijeta.
Najstariji poznati fosili procjenjuju se na 450 milijuna godina starosti. Smatra se da su procvat doživjele u geološkom razdoblju devonu, koji se zbog toga naziva doba riba.
Oblik i funkcije tijela
Oblik
mini|250px|desno|Lampanyctodes hectoris (1) - operculum (škržni zaklopac), (2) i (5) - bočna pruga, (3) - prva leđna peraja, (4) - druga leđna peraja, (6) - repna peraja, (7) - podrepna peraja (analna peraja), (8) - photophores, (9) - trbušna peraja, (10) - prsna peraja
Oblik tijela riba je, prema načinu života, vrlo različit, često uvjetovan okolišem u kojem obitava, kao i načinom života. Brzi plivači imaju tijelo koje sliči na torpedo, ribe koje žive na dnu su spljoštene, a one koje žive uz koraljne grebene i u šumama morske trave su bočno spljoštene. I veličine odraslih riba jako variraju ovisno o vrsti. Tako postoje vrste jedva veće od jednog centimetra, pa do oko 18 m.
Sve ribe mogu se podijeliti u Besčeljusne ribe (Agnatha) oko 50 vrsta, hrskavičnjače (Chondrichthyes) oko 600 vrsta i koštunjače (Osteichthyes) oko 30.000 vrstaClassification of Fish
Nema tipične vrste riba:tri skupine riba međusobno razlikuju. Sve ribe žive u vodi, iako neke vrste mogu provoditi određeno vrijeme i na kopnu. Iako je poznato 20000 vrsti riba djelimo ih na: beščeljuste, hrskavičnjače i koštunjače; kojih i ima najviše.
Građa riba Ribe su kralješnjaci. Najpoznatije i najbrojnije ribe su koštunjače, koje imaju kostur izrađen od kosti, peraje za plivanje i škržni poklopac-operkulum. Većina riba ima tijelo prekriveno ljuskama. Imaju po par prsnih i trbušnih peraja, koje su povezane s ramenim i bočnim pojasom, a neparne peraje, leđna, repna i analna, su povezane s kralježnicom. Kostur se sastoji od hrskavice (hrskavičnjače) ili kostiju (koštunjače). Na lubanji imaju škržni kostur koji ima od pet do sedam škržnih lukova od kojih je prednji preoblikovan u donju čeljust. Kralježnica im je povezana s lubanjom. U mišićnom tkivu koštunjače imaju riblje kosti koje su zapravo okoštalo vezivno tkivo. Za upravljanje i plivanje im služe peraje koje su sve pojačane (osim tzv. "masnih peraja" nekih vrsta koje im se nalaze između leđne i repne peraje) zrakasto raspoređenim tankim kostima. Imaju po par prsnih i trbušnih peraja, koje su povezane s ramenim i bočnim pojasom. Neparne peraje, leđna, repna i analna, su povezane s kralježnicom.
Životni ciklus Većina riba ispuštaju jajašca, iako neke vrste rađaju potpuno razvijene mlade. Mnoge vrste riba proizvode na tisuću jajašaca, jer samo malobrojna jajašca preživljavaju i razvijaju u odrasle jedinke. Životni ciklus riba iznosi od nekoliko mjeseci pa i do 100 godina.
Skrb za mlade Mnoge ribe ne brinu za svoja jajašca i mlade, nego ih prepuštaju samima sebi. Druge su ribe brižni roditelji i žestoko brane svoje potomstvo. Zaštitna vrećica:ženka morskog konjića polaže jaja u posebnu vrećicu na mužijakovom tijelu, tamo se jajašca razvijaju u izlaze u potpunosti razvijeni. Zaštita u ustima: mnoge vrste ciklida drže jajašca u ustima dok se razvijaju. Pošto se izlegnu, mladi obično zbog sigurnosti ostaju u ustima, a napuštaju ih potpuno zreli. Grickanje roditelja: Amazonska riba izlučuje iz kože poseben hranjive tvari koje mladi grickaju te se tako hrane oko četiri tjedna.
Disanje riba Ribe dišu na škrge. Škrge su organ, koji kod riba prenosi iz vode kisik, koji ide u krv. Ovakav oblik disanja se zove škržno disanje.
Pokretanje riba Ribe se kreću pomoću peraja. Mogu ići u tri dimenzije: lijevo-desno,gore-dolje i napred-nazad. Pa tako postoji okretanje: riba se služi leđnim, prsnim i trbušnim perajama za okretanje; vijuganje: ribe se kreću lijevo-desno u obliku slova “S“ i visinom: pomoću svojih prsnih i trbučnih peraja koristi da bi se podizala i spustila. mini|250px|desno|Konzumne pastrve u ribogojilištu u Sincu u Gackom polju Prehrana i hrana Ribe mogu biti biljožderi,mesožderi i strvinari; koji se hrane ostacima uginuluh biljaka i životinja; i paraziti. Paraziti se hrane sisanjem krvi, te se paklara pričvrsti za plijen, usnim lijevkom,i ždere meso i siše krv. Ili američka veslokljunka, procjeđuje hranu iz vode kroz škržne listiće.
Obrambene taktike Mnoge ribe pouzdaju se u orerušavanje da bi ostale skrivene od napadača. Neke su ribe otrovne, više od 50 vrsta, koje kroz bodlje ispuštaju otrove. Jegulje mogu proizvoditi struju napona 500 volta. Napuhavanje koristi dvozubna ježinka u nadi da je se njezin napadač prepadne jer ona izgleda pre veliko i bodljasto. Kamuflažom se koristi neke vrste riba poput šila koji izgleda kao morska trava.
Staništa riba Mogu živjeti i do 4900 m n.v. pa tako postoje one koje žive u rijekama i jezerima (slatkovodne) i one koje žive na obalama i u oceanima(slane).Tkođer neke ribe žive i u otvorenim oceanima i dubokim oceanima gdje svijetla pa gotovo i nema.
Rekordi Najveća riba je kitopsina koja može i narasti oko 15 m. Najmanja riba je pandaka koja može narasti oko 7,6 milimetara. Najbrža riba je tunj koji može plivati i do 71 km/h.
Klasifikacija riba Popis redova Red: Acipenseriformes L. S. Berg, 1940: Acipenseridae, Polyodontidae Red: Albuliformes Greenwood, 1977: Albulidae Red: Amiiformes O. P. Hay, 1929: Amiidae Red: Anguilliformes L. S. Berg, 1943: Anguillidae, Chlopsidae, Colocongridae, Congridae, Derichthyidae, Heterenchelyidae, Moringuidae, Muraenesocidae, Muraenidae, Myrocongridae, Nemichthyidae, Nettastomatidae, Ophichthidae, Protanguillidae, Serrivomeridae, Synaphobranchidae red Argentiniformes Red: Ateleopodiformes: Ateleopodidae Red: Atheriniformes D. E. Rosen, 1966: Atherinidae Atherinopsidae Bedotiidae Dentatherinidae Isonidae Melanotaeniidae Notocheiridae Phallostethidae Pseudomugilidae Telmatherinidae Red: Aulopiformes: Alepisauridae Anotopteridae Aulopidae Bathysauridae Bathysauroididae Bathysauropsidae Chlorophthalmidae Evermannellidae Giganturidae Ipnopidae Notosudidae Omosudidae Paralepididae Paraulopidae Pseudotrichonotidae Scopelarchidae Synodontidae Red: Batrachoidiformes: Batrachoididae Red: Beloniformes L. S. Berg, 1937: Adrianichthyidae Belonidae Exocoetidae Hemiramphidae Scomberesocidae Zenarchopteridae Red: Beryciformes Regan, 1909: Anomalopidae Anoplogastridae Berycidae Diretmidae Holocentridae Monocentridae Trachichthyidae Red: Carcharhiniformes Compagno, 1977: Carcharhinidae Hemigaleidae Leptochariidae Pentanchidae Proscylliidae Pseudotriakidae Scyliorhinidae Sphyrnidae Triakidae Red: Ceratodontiformes L. S. Berg, 1940: Neoceratodontidae Red: Cetomimiformes: Barbourisiidae Cetomimidae Rondeletiidae Red: Characiformes Regan, 1911: Acestrorhynchidae Alestidae Anostomidae Bryconidae Chalceidae Characidae Chilodontidae Citharinidae Crenuchidae Ctenoluciidae Curimatidae Cynodontidae Distichodontidae Erythrinidae Gasteropelecidae Hemiodontidae Hepsetidae Iguanodectidae Lebiasinidae Parodontidae Prochilodontidae Serrasalmidae Triportheidae Red: Chimaeriformes Obruchev, 1953: Callorhinchidae Chimaeridae Rhinochimaeridae Red: Clupeiformes <small>Bleeker, 1959</small>: Chirocentridae Clupeidae Denticipitidae Dussumieriidae Engraulidae Pristigasteridae Sundasalangidae Red: Coelacanthiformes L. S. Berg, 1937: Latimeriidae Red: Cypriniformes Bleeker, 1859: Balitoridae Barbuccidae Catostomidae Cobitidae Cyprinidae Ellopostomatidae Gyrinocheilidae Nemacheilidae Psilorhynchidae Serpenticobitidae Vaillantellidae Red: Cyprinodontiformes L. S. Berg, 1940: Anablepidae Aplocheilidae Cyprinodontidae Fundulidae Goodeidae Nothobranchiidae Poeciliidae Profundulidae Rivulidae Valenciidae Red: Elopiformes Sauvage, 1875: Elopidae Megalopidae Red: Esociformes Bleeker, 1859: Esocidae Umbridae Red: Gadiformes Goodrich, 1909: Bregmacerotidae Euclichthyidae Gadidae Lotidae Macrouridae Melanonidae Merlucciidae Moridae Muraenolepididae Phycidae Red: Gasterosteiformes: Aulorhynchidae Gasterosteidae Hypoptychidae Indostomidae Pegasidae Red: Gobiesociformes: Gobiesocidae Red: Gonorynchiformes L. S. Berg, 1940: Chanidae Gonorynchidae Kneriidae Phractolaemidae Red: Gymnotiformes: Apteronotidae Gymnotidae Hypopomidae Rhamphichthyidae Sternopygidae Red: Heterodontiformes L. S. Berg, 1940: Heterodontidae Red: Hexanchiformes F. de Buen, 1926: Chlamydoselachidae Hexanchidae Red: Lamniformes L. S. Berg, 1958: Alopiidae Cetorhinidae Lamnidae Megachasmidae Mitsukurinidae Odontaspididae Pseudocarchariidae Red: Lampriformes Regan, 1909: Lampridae Lophotidae Radiicephalidae Regalecidae Stylephoridae Trachipteridae Veliferidae Red: Lepidosireniformes L. S. Berg: Lepidosirenidae Protopteridae Red: Lepisosteiformes O. P. Hay, 1929: Lepisosteidae Red: Lophiiformes Garman, 1899: Antennariidae Brachionichthyidae Caulophrynidae Centrophrynidae Ceratiidae Chaunacidae Diceratiidae Gigantactinidae Himantolophidae Linophrynidae Lophichthyidae Lophiidae Melanocetidae Neoceratiidae Ogcocephalidae Oneirodidae Tetrabrachiidae Thaumatichthyidae Red: Mugiliformes: Mugilidae Red: Myctophiformes Regan, 1911: Myctophidae Neoscopelidae Red: Myliobatiformes Compagno, 1973 Red: Notacanthiformes L. S. Berg, 1947: Halosauridae Notacanthidae Red: Ophidiiformes L. S. Berg, 1937: Aphyonidae Bythitidae Carapidae Ophidiidae Parabrotulidae Red: Orectolobiformes Applegate, 1972: Brachaeluridae Ginglymostomatidae Hemiscylliidae Orectolobidae Parascylliidae Rhincodontidae Stegostomatidae Red: Osmeriformes: Alepocephalidae Argentinidae Bathylaconidae Bathylagidae Galaxiidae Lepidogalaxiidae Leptochilichthyidae Microstomatidae Opisthoproctidae Osmeridae Platytroctidae Plecoglossidae Retropinnidae Salangidae Red: Osteoglossiformes L. S. Berg, 1940: Arapaimidae Gymnarchidae Hiodontidae Mormyridae Notopteridae Osteoglossidae Pantodontidae