Vinko Vrbanić (Novi Varoš, 1951. – Vinkovci, 2024.) je hrvatski novelist, pripovjedač i romanopisac iz Vinkovaca.Vinko Vrbanić bio - Darežljivo srce, Glas Koncila, 2016. ISBN/9789532415223, Str. 132 Poznat je po kratkim pričama, novelama Furmani–Sokolov let i romanu Glasovi u šumi. Dobitnik je 1. nagrade za kratku priču na književnom natječaju Dr. Stjepan Kranjčić. Završio je Srednju poljoprivrednu školu u Požegi, radio na gradilištima i borio se u Domovinskom ratu.
Žanr Novele Furmani i Sokolov let su zbirke kratkih priča povezanih labavom narativom, ali se razlikuju po stilu i odabiru tema. Prva je o ljudima novijeg doba s dna socijalne ljestvice u urbanoj sredini, dok se druga pretežno zasniva na legendama iz hrvatske prošlosti i ima osobine povijesne fikcije. Naslov Glasovi u šumi ima odlike "coming-of-age" romana s elementima magičnog realizma. Autor opisuje odrastanje glavnog junaka i uključuje stvarne likove i događaje koji su obilježili jedan period od presudne važnosti za državnu emancipaciju hrvatskog naroda. "Konačno smo dobili pripovjedača," kaže Zlatko Virc u Vinkovačkom listu, "koji se odmakao od tradicionalnih tema i okrenuo urbanoj sredini i vješto izbjegava srcedrapateljske sadržaje."
Teme Gradio je priče zasnovane na uvjerljivim, ako ne i stvarnim likovima i događajima te se, kao i njegovi postmoderni prethodnici, doticao isto tako velikih tema poput slobode, sudbine, dobra i zla, itd. U noveli Sokolov let, kratke priče opisuju sudbine običnih ljudi za vrijeme borbi između velikih imperijalnih sila tog doba stavljenim u kontekst propadanja Osmanskog Carstva. U noveli Furmani, Vrbanić propituje pojam sudbine u kratkim pričama o ljudima s dna socijalne ljestvice koji unatoč tome što neumjereno piju, doživljavaju život s posebnim optimizmom. Njegov “coming-of-age” roman Glasovi u šumi govori o odrastanju i upornoj borbi glavnog junaka za bolji život u surovim uvjetima.Glasovi u šumi - recenzija
Stil Vinko Vrbanić je pisao pučkim izričajemKranjčić 2016 - Obrazloženje 1. nagrada u razgovornom stilu. Često je upotrebljavao varijantske dublete (što/šta, domovina/otadžbina, vrt/bašta, dvorište/avlija), frazeme (mirna Bosna, obrali smo bostan, povući iz petnih žila), ali i poveći broj riječi iz već zaboravljenog vokabulara Slavonije (opatrnuti, iskrlještiti, štranjga, ćapiti), da vjernije dočara karakter junaka i atmosferu mjesta i vremena. U duhu govorne tradicije, tipično je razdvajao veća djela fikcije na kratke priče koje sadrže sve osnovne elemente dramatičke strukture, ponaosob uvod, zaplet i razrješenje.
Bibliografija Kratka priča "Gvozdansko", knjizevnost.hr, 2018KNJIZEVNOST.HR kratka priča "Gvozdansko" hrvatski
Kratka priča "Kuga", knjizevnost.hr, 2018KNJIZEVNOST.HR kratka priča "Kuga" Kratka priča “Beograd”, ZiN Daily, ZVONA i NARI, 2018.ZiN Daily kratka priča "Beograd" Kratka priča “Cvija”, Darežljivo srce, Glas Koncila, 2016. Kratka priča “Rakija”, Dar Domovine, Glas Koncila, 2014. Roman Glasovi u šumi, Modimac Ltd., 2012. Novele Furmani–Sokolov let, Modimac Ltd., 2011. Kratka priča “Riječka luka”, Moji Vinkovci, Privlačica, 2010. Kratke priče “Džepni sat” i “Božić”, Moji Vinkovci, Privlačica, 2009.Vinko Vrbanić - Kratke priče u Moji Vinkovci
Priznanja Pohvalnica za rukopis drame "Dvadeseto pjevanje" - 36. književni natječaj HSK 2017.Vinko Vrbanić - Rezultati 36. književnog natječaja HSK Prva nagrada za kratku priču "Cvija" - književni natječaj Dr. Stjepan Kranjčić 2016.Prva nagrada – Vinkovački list, 9. prosinca 2016. Kratka priča "Rakija" uvrštena u zbornik - književni natječaj Dr. Stjepan Kranjčić 2014.
Izvori
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski novelisti Kategorija:Hrvatski kroničari Kategorija:Hrvatski romanopisci