U ime obitelji je hrvatska građanska udruga osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga referenduma kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojom bi se brak odredio kao životna zajednica muškarca i žene. Okuplja tridesetak drugih udruga i tisuće volontera. Udruga je vlasnik desno-orijentiranog portala Narod.hr.
Udruga je uz pomoć dobrovoljaca, udruga je za referendum od 12. do 26. svibnja 2013. prikupila 749.316 potpisa. Hrvatski sabor, odnosno savez vladajućih političkih stranaka, namjeravao je raspisati referendum kojim bi glasači odlučivali hoće li Sabor odlučivati o unošenju predložene odredbe u Ustav Republike Hrvatske. Zbog toga se sastao Ustavni sud Republike Hrvatske i temeljem jednoglasne odluke izdao priopćenje kako referendumsko pitanje nije treba li Sabor odlučivati o unošenju predložene odredbe u Ustav već unošenje predložene odredbe ako se građani tako odluče.Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu , Ustavni sud Republike Hrvatske, 14. studenog 2013. Ustavni sud naglasio je i kako Europski sud za ljudska prava dosadašnjim presudama istospolni brak nije priznao ljudskim pravom. Referendum na zahtjev glasača koji su podpisali prijedlog udruge „U ime obitelji” je prvi narodni ustavotvorni referendum održan u Hrvatskoj. Provođenje referenduma predviđeno je za nedjelju, 1. prosinca 2013. godine.
Ciljevi Inicijativa svoje ciljeve definira ovako: Osigurati da Ustav i zakoni Republike Hrvatske definiraju brak jedino kao životnu zajednicu žene i muškarca te na taj način spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme Jamčiti trajnu zakonsku zaštitu djece, braka i obitelji Učvrstiti pouzdanje građana da mogu donositi pozitivne društvene promjene i dati poruku svim nositeljima vlasti da moraju poštovati općeljudske vrijednosti te brak kao zajednicu žene i muškarca kao dio kulture i identiteta hrvatskog naroda Osigurati da se o temama vezanim za odgoj, brak i obitelj govori u razdoblju prije lokalnih izbora (19. svibnja 2013.), da se politički predstavnici očituju o tim temama te da se građani stavovima političara o braku i obitelji koriste kao jednim od važnih kriterija u odabiru političkih predstavnika na lokalnoj razini
Po konkretnom pitanju raspisivanja referenduma, u materijalima za volontere navedeno je kako je cilj prikupiti minimalno 400.000 potpisa. Predstavnici Inicijative su na konferenciji 22. svibnja, prilikom objave o prikupljenih 380.000 potpisa ponovili da žele prikupiti više kako bi se osigurali u slučaju da određeni broj bude poništen zbog nečitkog upisa i inih razloga.
Referendum
Potreban broj potpisa mini|Štand inicijative "U ime obitelji" na Trgu bana Jelačića u Zagrebu
Od 1990. do danas raspisana su samo dva referenduma na državnoj razini (1991. za samostalnost Hrvatske i 2012. za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji) i oba su potakle stranke s većinom u Saboru, dok su drugi mogući referendumi propali zbog formalnih ili nekih drugih razloga. U studiji GONG-a objavljenoj 2012. godine "Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde" kaže se: građani moraju u roku od 15 dana prikupiti minimalno 10% potpisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj ili cca. 450.000 potpisa!gong.hr, Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde, Irena Pereša i Dragan Zelić, Zagreb, veljača 2012., str. 4
U travnju 2013. godine objavljen je podatak da je za izbore za Europski parlament, prema Zakonu o registru biračaZakon o registru birača, pristupljeno 03. listopada 2013. registrirano 3.740.951 birača,www.vlada.hr , Ministar Bauk: "Prema novom Zakonu o registru birača, popis birača je dio registra koji se sastavlja za svake izbore.", "Broj birača s prebivalištem u RH je 3.738.708, broj onih birača bez prebivališta u RH, a koji su se aktivno registrirali, je 2.243, što znači da je ukupan broj birača u popisu birača 3.740.951.", objavljeno 5. travnja 2013., pristupljeno 21. svibnja 2013. što je 763.814 manje birača od ukupnog broja birača. Inicijativa "U ime obitelji" i dio medija tu su objavu protumačili na način da ukupan broj potpisa koje je potrebno prikupiti (10% od ukupnog broja biračaZakon o referendumuUstav Republike Hrvatske, članak 86.) za raspisivanje referenduma iznosi 374.096 potpisa.
Mjesec dana kasnije, 10. svibnja 2013. Ministarstvo uprave, u skladu sa Zakonom o registru birača, objavljuje na svojim internetskim stranicama broj birača za lokalne izbore: 3.758.638.www.uprava.hr , po županijama: PDF dokument , objavljeno 10. svibnja 2013., pristupljeno 25. svibnja 2013. Tijekom akcije prikupljanja potpisa, 23. svibnja 2013., predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin istupio je s informacijom kako je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti 450.000 potpisa, s obrazloženjem da je u Registru birača na dan 12. svibnja 2013. (dan kada je započela akcija prikupljanja potpisa) bilo 4.514.984 birača.Grbin inicijativi: Za referendum vam treba više od 450.000 potpisa Po popisu stanovništva 2011. Republika Hrvatska je imala ukupno 3.487.034 punoljetnih stanovnika, no na referendumu prema Zakonu o referendumu (članak 5.) mogu sudjelovati svi državljani bez obzira na prebivalište. To uključuje i državljane bez prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj (tzv. "dijaspora"), čime se ukupan broj birača penje na 4.514.984 birača.
Volonteri udruge "U ime obitelji" su u 14 dana skupili ukupno 749.316 potpisa građana za održavanje referenduma, te ih 14. lipnja predali Hrvatskom saboru, što je dvostruko više od minimalnog broja potpisa potrebnog za raspisivanje referenduma.Leko primio potpise
Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku nekoliko tjedana nisu pristupili provjeri potpisa, zbog čega je udruga „U ime obitelji” uputila javne prosvjede. Po pristupanju provjeri potpisa, temeljem slučajnoga uzorka potpisa iz 52 kutije, zaključili su s pouzdanošću od 95% kako je udruga „U ime obitelji” prikupila između 665.995 i 701.902 valjanih potpisa glasača odnosno potpise više od 10% svih glasača koliko je najmanje potrebno za raspisivanje referenduma.
S obzirom na to da je Inicijativa uspjela prikupiti potreban broj potpisa, referendumsko pitanje glasilo je: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?
Motivi mini|300px|Francusko proljeće 2013.
Francusko proljeće 2013. i francuska inicijativa Gradonačelnici za djecu izravan su poticaj pokretanju Inicijative. Uključene udruge građana procijenile su kako je bolje ne čekati da Vlada iziđe s konkretnim prijedlozima zakona, koji su već u pripremi, pa onda reagirati jer bi u tom slučaju Vlada određivala dinamiku, vrijeme rasprave u Hrvatskom saboru (to bi moglo biti i vrijeme turističke sezone i godišnjih odmora), mogućnost hitne procedure itd. Procijenile su kako bi u tom slučaju reakcija organizacija civilnog društva vjerojatno bila zakašnjela i bilo bi ju moguće lakše pogrešno interpretirati, kao usmjerenu "protiv Vlade i homoseksualaca" umjesto "za brak i obitelj".
Od susjednih zemalja, Mađarska je definirala brak kao zajednicu žene i muškarca ustavom koji je stupio na snagu 2012.,Pro-life odredbe u mađarskom Ustavu šokirale EU kojem su građani višestruko pružili snažnu podršku na ulicama,Je li Mađarska europski problem zbog kršćanstva?Preko 100,000 Mađara izašlo na ulice250,000 ljudi na ulicama Budimpešte unatoč napadima stranih medija.Vladu napadaju jer štiti obitelj i pravo na život Osim Mađarske, sljedeće države u Europi Ustavom onemogućuju sklapanje braka istospolnim parovima: Bjelorusija, Bugarska, Latvija, Litva, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Slovačka,Slovački parlament izglasao ustavnu zaštititu braka – zajednice žene i muškarca Srbija i Ukrajina.
Podrška Inicijativa je dobila podršku svih većih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, a uputila je i poziv svim političkim strankama u Republici Hrvatskoj da se pridruže akciji prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Poziv je upućen i predsjedniku Ivi Josipoviću, koji se distancirao od poziva.dnevno.hr , Predsjednik Josipović: "Nije potrebno da me bilo koja udruga gura na javnu scenu na taj način.", "Kad je riječ o vrijednosnim sudovima, isto tako sam vrlo jasno rekao da Hrvatska mora biti zemlja jednakih mogućnosti i šansi za sve građane, a isto tako kad je riječ o nediskriminaciji s obzirom na spol, spolnu orijentaciju i rodnu orijentaciju.", objavljeno 8. lipanj 2013., pristupljeno 3. listopad 2013. Podršku su izrazile četiri parlamentarne stranke (HDZ, HSP AS, HSS i HDSSB) i četrnaest izvanparlamentarnih, a protivljenje dvije parlamentarne (HNS i SDSS) i tri izvanparlamentarne. Suzdržanima su se izjasnile dvije parlamentarne stranke (IDS i Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske). Pet parlamentarnih stranaka (SDP, Hrvatski laburisti, DC, HGS, HSU) nisu odgovorili na poziv inicijative. Neke od njih su se u narednom periodu jasno pozicionirale protiv inicijative "U ime obitelji".
=== Kritike === minijatura|plakat inicijative "glasaj protiv" u Dubrovniku Prema mišljenju LGBT aktivista i niza organizacija civilnog društva okupljenih pod Platformom 112 inicijativa je usmjerena širenju homofobije i narušavanju Ustavom zajamčenih ljudskih prava.
Osnovna kritika pravnih stručnjaka koji se protive ovoj inicijativi je da se uvođenjem definicije braka kao zajednice muškarca i žene u Ustav ne postiže osnovni cilj ove inicijative, "zaštita institucije braka", kao ni "zaštita djece i obitelji". Ovom se definicijom rezervira samo riječ "brak" za zajednicu žene i muškarca, dok sadržaj prava i obaveza koje se stječu brakom ostaje slobodna i za druge pravne oblike. Budućim zakonodavcima je moguće donošenje zakona o registriranom partnerstvu kojim se istospolnim partnerima mogu dodijeliti potpuno jednaka prava i karakteristike braka (imovinska prava, registracija u javnim uredima, posvajanje djece...), samo pod drugim nazivom.
Neki utjecajni mediji su iznosili i kritike na način prikupljanja potpisa. Iznesene su tvrdnje da su volonteri u nekim slučajevima prikupljali potpise po kućama i stanovima građana i na radnim mjestima i tako prekršili Zakon o referendumu, koji propisuje da se potpisi smiju prikupljati samo na označenim mjestima koji su prethodno prijavljeni tijelima jedinice lokalne samouprave. Također, iznesene su sumnje da inicijativa nije prijavila nadležnim policijskim upravama sva mjesta na kojima su se prikupljali potpisi, kako to propisuje Zakon o referendumu. Konačno, zakonitost postupka prikupljanja potpisa dovođena je pod sumnju i zbog toga što potpisi nisu prikupljani na unaprijed označenim i uvezanim arcima.Kršenja pravila prikupljanja potpisa - tportal.hrKršenja pravila prikupljanja potpisa - metro-portal.
Kritika je organizirano artikulirana kroz Facebook grupu U ime svake obiteljiU ime svake obitelji u čijem se opisu navodi: "Građanska inicijativa U ime obitelji okuplja pojedince, obitelji i građanske udruge koje promiču netoleranciju, diskriminaciju i suzbijanje općih ljudskih prava. Građanska inicijativa U ime svake obitelji okuplja pojedince, obitelji i građanske udruge koje promiču toleranciju, prihvaćanje i opća ljudska prava za sve."
Inicijativi "U ime obitelji" su se suprotstavili tadašnji premijer Zoran Milanović, pristupljeno 16. studenog 2013. i predsjednik Ivo Josipović., "Mislim da odredba o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca ne pripada u Ustav. Izići ću na referendum i glasovati protiv", pristupljeno 16. studenog 2013.