Milan Prelog (Zagreb, 8. veljače 1879. – Zagreb, 24. prosinca 1931.), bio je hrvatski povjesničar i prevoditelj.
Životopis Milan Prelog rodio se u Zagrebu 1879. godine. Otac je hrvatskoga nobelovca Vladimira PrelogaPovijest Bosne u doba osmanlijske vlade (I.-II. dio), prijetisak 1. izd., Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009., , pogovor, Ivan Sršen, Bosna bez povijesti: i povjesničara umjetnosti Milana Preloga, te djed informatičara i diplomata Nenada Preloga. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu gdje je i maturirao u Klasičnoj gimnaziji 1896. godine.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 920., Studij povijesti završio u Pragu gdje je i doktorirao 1900. godine. Bio je profesorom na gimnazijama u Sarajevu i Osijeku. Profesorom opće povijesti srednjeg i novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bio je od 1922. do 1926. godine.Proleksis enciklopedija: Prelog, Milan, preuzeto 29. lipnja 2013. Dio je karijere proveo u Makedoniji, gdje je također bio profesorom opće povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu u Skoplju od 1927. do 1931. godine.
Umro je u Zagrebu 24. prosinca 1931. godine od posljedica ozljede koju je zadobio 8. studenoga 1931. godine, na biralištu, padom na klizavim drvenim stubama jedne skopske osnovne škole.
Nepotpun popis djela Boje Chorvatů s Benátčany za národní dynastie, (Borbe Hrvata s Mlečanima za narodne dinastije), Prag, 1900. Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti Kraljevstva, Sarajevo, 1912. Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I–II, Naklada J. Studničke i druga, Sarajevo, 191?, (prijetisak 1. izd., Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade (I.-II. dio), Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009.) Repetitorij povijesti Austro-Ugarske monarhije, Sarajevo, 1907. Pregled povijesti Južnih Slavena Srba, Hrvata i Slovenaca, Dio I. Od najstarijih vremena do početka XVI. stoljeća, 1920., (2. izd. 1922.); Dio II., 1921., Naklada knjižare B. Buchwald i Drug, Sarajevo. Repetitorij povijesti Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1923. Strossmayerova čitanka, Zagreb, 1924. Slavenska renesansa: 1780. – 1848., Naklada jugoslavenske štampe d.d., Zagreb, 1924. (repr. Ex Libris, Rijeka, 2007.) Istorijski portreti i članci, Beograd, 1926. Istorija slobodnog zidarstva, Zagreb, 1929. Pout Slovanů do Moskvy roku 1867, Prag, 1931.
Izvori
Vanjske poveznice Matasović, Josip, Milan Prelog // Narodna starina, sv. 11, br. 28. (1932.), str. 115. – 130. Milan Prelog: Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva Milan Prelog: Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade I.
Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Životopisi, Zagreb Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.) Kategorija:Povjesničari slobodnog zidarstva