|- align = "center" | 200px |- | 200px

Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi, a prisutan je u svježem voću i povrću. On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. Sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagena i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje zbog njegovog nedostatka.

desno|mini|200px| Slika prikazuje dijete koje boluje od avitaminoze zbog nedovoljnog unosa vitamina C. Na slici možemo vidjeti karakteristični izgled jezika za skorbut. desno|mini|200px| Slika prikazuje krvavu čeljust pacijenta koji boluje od avitaminoze zbog nedovoljnog unosa vitamina C. Na slici se vidi krvarenje čeljusti što je karakteristično za skorbut.

Biološka važnost

Askorbinska kiselina je ketolakton sa šest ugljikovih atoma pa je po strukturi jako slična glukozi. U organizmu se reverzibilno oksidira do dehidroaskorbinske kiseline, koja posjeduje potpunu vitaminsku aktivnost. To je bijeli kristalni prah, bez mirisa, kiselog okusa i osjetljiv na svjetlost. Lako se otapa u vodi i u alkoholu te je praktički netopljiv u kloroformu i eteru. Izuzetno je nestabilna i lako gubi svojstva skladištenjem i prokuhavanjem. Podložna je oksidaciji, posebno na zraku i pod utjecajem alkalija, željeza i bakra.

Najbogatiji izvor vitamina c su raznoliko voće i povrće. To su prije svega agrumi (naranče, mandarine, limun), šipak, višnja, crni ribiz, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika i dr. U mlijeku i životinjskim tkivima se nalazi malo vitamina C. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu osobu iznosi 75-90 mg dok se u terapiji koriste i znatno veće doze.

Funkcija 230px|mini|desno|Mikrokristali vitamina C u unakrsno polariziranom osvjetljenju. Askorbinska kiselina funkcionira kao koenzim u brojnim reakcijama hidroksiliranja i amidiranja. Svojim dehidro-oblikom reverzibilni je oksido-redukcijski sustav, koji ima važnu ulogu u oksido-reduktivnim procesima i u staničnom disanju. Ima veliku ulogu u stvaranju kolagena značajnog za razvoj i regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba. Vrlo je važno znati da povećava otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama uključujući i alergije, učinkovita je kod bolesti dišnih putova i još niz drugih bolesti.

Nedovoljan unos vitamina C može dovesti do avitaminoze. On se najčešće događa kod djece, alkoholičara i starijih osoba. Izraziti nedostatak tog vitamina dovodi do bolesti, koja se zove skorbut. Patogenetska podloga skorbuta obuhvaća nemogućnost stvaranja kolagena. Najznačajnije se promjene zbivaju na kostima i u krvnim kapilarama (kosti postaju lomljive, zglobovi otiču). Zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i krvari. Česta popratna pojava skorbuta je hipokromna anemija.

Mnogi znanstvenici preporučuju uprabu velikih doza askorbinske kiseline čak preventivno za zdraviji život. Ali ne treba pretjerivati, jer prevelike doze kalijevog askorbata (jedna od tri vrste c vitamina) mogu dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca dok to za unos putem natrijevog ascorbata nije potvrđeno.

Askorbat je jedan od glavnih antioksidantnih spojeva, a njegova funkcija je samostalno uklanjanje molekula slobodnih radikala i mikroba, uz potporu drugih vitamina poput vitamina E, vitamina A i minerala kao što su selen i cink. Vitamin C ima široku lepezu blagotvornog djelovanja na organizam.

+Sigurnost primjene vitamina C za liječenje određenih tegoba opis djelovanja Zdravstvene tegobePostoje pouzdani znanstveni dokazi koji ukazuju na utjecaj C vitamina u liječenju sljedećih tegoba Bronhitis, modrica, krhkost kapilara, prehlada, glaukom, povišeni kolesterol, infekcije, skorbut, zacjeljivanje ranaPostoje kontroverzni ili nedovoljni podaci ili tek preliminarne studije koje ukazuju na minimalni utjecaj C vitamina u liječenju sljedećih tegobakatarakta, dijabetes, imunosna funkcija, gripaKoristi se tradicionalno i ima malo znanstvenih dokaza o njegovom djelovanju u liječenju sljedećih tegobaOdvikavanje od alkohola, astma, ateroskleroza, visoki krvni tlak, sinusitis, infekcije urinarnog trakta, vitiligo

Vitamin C i tjelesne tegobe

mini|lijevo|220px| Koze, kao i većina životinja proizvode svoj vlastiti vitamin C. Odrasla koza može proizvesti više od 13.000 mg vitamina C u jednom danu. U slučaju stresa proizvodi veću količinu tog nutrijenta.

Prije je preporučena doza vitamina C iznosila 60 mg, međutim danas kao što već piše gore je 75-90 mg ovisno o tome radi li se o muškarcu ili ženi, u znanstvenim krugovima se ozbiljno razmišlja o pomaku preporučene doze na 100-200 mg. Od vremena kada je prvi puta određivana optimalna doza vitamina C, znanost je naučila mnogo toga. Za prevenciju bolesti potreban je pun gram, odnosno 1000 mg, što je 13 puta više od preporučene doze. 60 mg vitamina C je sasvim dovoljno za sprječavanje pojave skorbuta i krvarenja desni. U prošlosti je koncenzus od maksimalnih 300 mg vitamina C postignut prema pretpostavci da toksična doza mora biti u nekom omjeru s najmanjom potrebnom količinom askorbinske kiseline. Posljedica takvog zaključka je nosila za sobom rijetko ispitivanje utjecaja većih doza. Međutim, u posljednja dva desetljeća stvari su se promijenile, pa je i 1000 mg politički ispravno. A stvarna doza vitamina C je mnogo veća od službeno određene količine. Levine, M., et al., Annals of the New York Academy of Sciences, 1987; 498: 424-44.

Ljudi, primati, zamorci i nekoliko drugih vrsta životinja ne mogu sintetizirati C vitamin u organizmu. Životinje koje to mogu u prosjeku stvaraju 30 mg po kilogramu tjelesne težine, za osobu tešku 70 kg to znači 2 g vitamina C dnevno. Pod stresom, miševi, štakori i kunići stvaraju sedmerostruko veću količinu askorbinske kiseline.

Levine, M. et al., Jurnal of the American College of Nutrition, 1995; 62: 1347s-1356s..

Prisustvo vitamina C u mokraći ne govori ništa o tome ima li u tijelu dovoljno ili previše tog vitamina. Čak četvrtina ljudi u zapadno-razvijenim zemljama konzumira manje od 35 mg vitamina C dnevno,Bendich, A. et. al ., Journal of the American Collage of nutrition , 1995; 14(2): 124-36. što potkrepljuje činjenica da Vitamin C koji bismo inače konzumirali hranom toplinskom i biokemijskom obradom iščezava, a ono što ipak uđe u tijelo zbog stresa, pušenja i drugih uzroka onečišćenja poput izloženosti smogu i dimu, brzo izgara. Često upotrebljavani lijekovi poput aspirina i kontracepcijskih sredstava brzo troše tjelesne zalihe ovog vitamina.

desno|mini|300px|Albert Szent-Györgyi na festivalu Santa Lucia 1937.g; Stockholm - nagrađen 1937. Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu, zbog otkrića vitamina C i staničnog disanja Kada je Albert Szent-Györgyi von Nagyrapolt, liječnik otkrio C vitamin zapravo je u namirnicama s askorbinskom kiselinom pronašao čitav kompleks tvari srodan vitaminu C. Upravo je C-kompleks odgovoran za impresivna terapijska dostignuća. C-kompleks je zapravo kompleks tvari točnije askorbata i bioflavonoida. Bioflavonoida kao što je rutin, ima oko 800 vrsta i svi djeluju u sinergiji s vitaminom C. Kada bi u terapijske svrhe koristili čitav C-kompleks tada bi se terapijske doze mogle smanjiti, pa bi uz manje doze imali iste ili bolje učinke.

Vitamin C i infekcije

Vitamin C potiče rad našeg imunološkog sustava i ubija bakterije. Ako ga ima dovoljno gotovo sve stanice u našem organizmu dobivaju potporu od ovog vitamina, ali najveću korist imaju interferon, antitijela i bijela krvna tjelešca (leukociti), koja tijekom bolesti gube vitamin C.Bendich, A.. Food Technologv, 1987; 41: 112-14. Moguće je uspješno liječenje furunkuloze, koja se manifestira kao ružna kožna infekcija koja kao rezultat ima brojne čireve po koži. Vitamin C je uspješan u slučaju kada imamo infekcijom narušena bijela krvna tjelešca. Davan po jedan gram vitamina C bi posve očistilo kožulevy, R.. et al., Journal of Infectious Disease , 1996; 173: 1502-05. Međutim žrtve čireva čija su bijela krvna tjelešca normalno djeluju nemaju veće koristi od takvog lječenja.

Trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih putova koje obično nastupaju nakon natjecanjaPeters, E., International Journal of Sports Medicine, 1997; 18: 569-77.

Virusne infekcije

Vitamin C bi mogao biti neobično dobro sredstvo protiv virusnih infekcija kao što su sindrom kroničnog umora, hepatitis i različite vrste herpesa pa i AIDS-a. Kod virusnih infekcija postoji pravilo tolerancije crijeva koju je razvio Robert F. Cathcart. Što je veća tolerancija crijeva to više vitamina C možemo podnijeti. Kad organizam dokući da ima previše vitamina C crijeva se opuste i izazovu privremeni proljev, a što je bolest ozbiljnija, tolerancija je veća. Kod težih slučajeva mononukleoze, hepatitisa ili AIDS-a pacijenti tijekom dana mogu uzeti više od 50 grama C vitamina bez izazivanja proljeva.Cathcart, R., Medical Hypotheses, 1954; 14: 423-33.

Davanje velikih doza vitamina C intravenozno u praksu uvodi Fred Klenner koji je eksperimentirao s mega dozama vitamina C i tako liječio poliomijelitis kod osoba oboljelih od AIDS-a.Ktenner, F., Journal of Applied Nutrition, 1971; 23: 61-88. Neradi se o posebnoj terapiji protiv AIDS-a, ali se pokazalo u laboratorijskim stručnim istraživanjima da C vitamin blokira razmnožavanje virusa u staničnim kulturama,Harakeh, S., et aL. Journal of Nutriticnal Medicine, 1994; 4: 393-401. nadalje vitamin C sprječava slabljenje imunološkog sustava. Vitamin C može služiti i za vanjsku primjenu kod liječenja Kaposijevih lezija kao česte komplikacije osoba s HIV virusom. Manje doze od 100 grama za oboljele od AIDS-a-a nisu toliko djelotvorne.

Bakterijske infekcije

Vitamin C se jednako bori i protiv bakterijskih infekcija. Imunološki sustav pruža dobar odgovor na C vitamin što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale pluća ili bronhitisa.C vitamin se dobro nosi s neugodnim infekcijama dišnih putova.Hunt, C, et al., International Journal of Vitamin and Nutrition Research, 1994; 64: 212-19. Kod akutnog i infektivnog napada, ako imunološki sustav neometano radi pobijedit će oba izazova. Upravo bi tu strategiju trebali koristiti kod prvih znakova pojave neke bolesti svejedno radilo se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Terapiju treba podupirati s cinkom, vitaminom A i bioflavonoidima.

Prehlada

Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. No, vitamin C ne liječi prehladu. Jedan gram dnevno vitamina C može skratiti trajanje prehlade za oko 20%,Johnston, C. S.. et al., Journal of the American Dietetic Associalion, Aug. 1992; 92(8): 988-39. ako se doze povećaju do 6 grama vitamin C se pokazuje nešto djelotvorniji u smanjivanju simptoma prehlade i skraćivanju trajanja.

Astma i alergija

Vitamin C u dnevnim količinama od jednog grama počinje dijelovati kao antihistaminik.Johnston, C. S.. eJ al., Journal of the American Dietetic Associalion, Aug. 1992; 92(8): 988-39. Međutim rezultati konzumiranja vitamina C u smislu manjih alergijskih reakcija ne moraju se primjećivati tjednima.

Više od sedam istraživanja ukazuju, da dnevne doze od 1-2 grama vitamina C poboljšavaju funkciju pluća i smanjuju opasnost od astmatičnog napada.Hatch, G, et aL, American Journal of Clinical Nutrition, 1995; 61: 625S-630S. Jednaka količina prema dvostruko slijepoj provjeri štiti bronhijske putove i pluća od niske temperature, peludne groznice i smoga.Bucca, C, et. al., New York Academv of Sciences, Feb. 9-12, 1992; 16. Dva grama vitamina C dnevno kod skupine djece i adolescenata posve su uklonila astmu izazvanu tjelesnim naporom.McKinney, M., Medical Tribune, June 5, 1997; 6.

Karcinom