Pilonidalni sinus je cistična tvorevina ili ograničeno gnojno zapaljenje (apsces) lokalizovano u glutealnoj brazdi. Kako ova tvorevina u sebi može sadržati dlaku, ili mrtve ćelije kože, sam naziv pilonidalni — klupko od dlaka, najbolje opisuje sam uzrok nastanka ove ciste. Klinički se karakteriše jako bolnom izraslinom iz koje povremenbo curi gnojni sadržaj. Uspešno se leči hirurškom terapijom uz postoperativnu primenu antibiotika.Gul VO, Destek S, Ozer S, Etkin E, Ahioglu S, Ince M, et al. Minimally Invasive Surgical Approach to Complicated Recurrent Pilonidal Sinus. Case Rep Surg. 2015. 2015:759316.Miller D, Harding K. Pilonidal Sinus Disease. Dec 2003. World Wide Wounds. Available at www.worldwidewounds.com Istorija Bolest je prvi puta opisao Hodges 1880. godine, da bi tri godine kasnije Herbert Mayo bolest opisao kao cistu punu dlaka
Kako je pilonidalni sinus bio često dijagnostikovan kod vozača terenaca u Drugom svetskom ratu nazvana je pod imenom „Bolest terenaca” (engl. Jeep disease).
Epidemiologija мини|Pilonidalna cista sa fistulom Morbiditet Po nekim procenama incidencija pilonidalnog sinusa je otprilike 26 : 100.000 Iz nepoznatih razloga, incidencija bolesti raste u zadnjih 50 godina, naročiti u Evropi i Severnoj Americi, posebno kod mladih muškaraca. Geografska distribucija Po geografskoj rasprostranjenosti dlakavost kao faktor rizika za nastanak bolesti, je najrasprostranjenija i Srednjoj i istočnoj Evropi i Turskoj, gde se bolest češće pojavljuje, jer je dlakavost češća za razliku od nordijskih zemalja Evrope u kojima je dlakavost manja, a bolest se pojavljuje ređe. Polne razlike Pilonidalni sinus se podjednako javlja kod osoba oba pola, sa preodminacijom kod osobama muškog pola, i muško : ženskim odnosom od 2:1, pa do 4:1, zbog većeg znojenja i veće maljavosti kože muškaraca. Starosne razlike Učestalost bolesti je najveća tokom druge i treće decenije života. Rasne razlike Češće zahvata belu rasu u drugoj i trećoj deceniji života
Etiologija мини|Relativna učestalost kožnih cista. Pilonidalna cista je označena pri vrhu. мини|Dva pilonidalna sinusa u glutealnoh brazdi Made se tačan uzrok pilonidalnog sinusa ne zna, smatra se da je on urođena mana kože koja prekriva sedalni deo tela. Ova anomalija koja se razvija tokom embrionalnog razvoja, najverovatnije je uzrokovana zaostatkom delova primitivne notohorde u koži sedalne regije, u kasnijem životnom periodu utiče na nagomilavanja mrtvih ćelija i ostataka kože i dlaka, koje rezultuje formiranjem zapaljenjskog procesa. Faktori rizika Kao moguži faktore rizika za nastanak ove ciste navode se: Urastanje dlake u kožu, nakon dugotrajnog sedenja. prekomerno znojenje u sedalnom predelu. gojaznost. porodična sklonost. muški pol, zanimanje ili sport koji zahteva puno sedenja, duboki rascep od krsta do perineuma (područje trtice), izrazita dlakavost, grube i krute dlake, slaba telesna higijena.
Klinička slika Klinička slika pilonidalnog sinusa, je kod jedne grupe pacijenata bez ikakvih znakova i simptoma, dok se kod druge grupe javljaju promene na koći sedalnog predala koje mogu biti veoma bolna, praćene crvenilom i otokom kože u obliku potkožne ciste (šupljine) iz koje povremeno curi gnojav sekret.
Zbog bolova u sedalnom predelu pacijent se žali na otežano sedenje i nemogućnost hodanja. Nakon spontanog pražnjenja ciste, nastupa olakšanje, koje je kratkotrajno, jer posle izvesnog vremena ponovo dolazi do nakupljanja gnojnog sadržaja unutar ciste.
Osim u sakrokocigealnoj regije, pojava pilonidalnog sinus opisana je i u: rascepu između prstiju kod frizera i berbera, pazuhu, oko pupka, intermamiliarno (izmešu dojki), genitalnom traktu kod žena i muškaraca, amputiranom batljku. Hronični pilonidalni sinus po stadijumima bolestiStadijum Opis promena <center>I Jedan otvor u središnjoj liniji, bez bočnog proširenja<center>IIViše od jednog otvora u središnjoj liniji, bez bočnog proširenja
IIa: 2-3 otvora u središnjoj liniji
IIb: Više od 3 otvora u središnjoj liniji<center> III Otvori u središnjoj liniji s bočnim proširenjima na jednoj strani<center> IV Otvori u središnjoj liniji s bočnim proširenjima na obe strane<center> R Recidiv bolesti nakon bilo koje terapije
Dijagnoza Dijagnoza se najčešće postavlja samo na na osnovu anamneze i kliničkog pregleda.
U pojedinim slučajevima potrebno je uzeti bris u cilju mikrobiološke analize i određivanja vrste antibiotika. Diferencijalna dijagnoza Diferencijalno dijagnostički treba imati u vidu pilonidalni apsces, rektalnu fistulu ili folikulitis. Terapija мини|Pilonidalni sinus dva dana nakon operacije мини|Široka ekscizija sa otvorenom ranom i zarastanjem sekundarnom intencijom Terapija pilonidalnog sinusa je hirurška, jer jedina daje definitivno izlečenje. Sam hirurški zahvat zasniva se prvo na inciziji kože, zatim pražnjenju sadržaja promene, i na kraju ispiranju bez ili sa ušivanjem rane, u zavisnosti od primenjene operativne tehnike. U postoperativnom periodu obavezna je primena antibiotika prema biogramu. Široka ekscizija sa otvorenom ranom i zarastanjem sekundarnom intencijom Kod ove metode koja je najčešća, nakon intervencije rana se ne ušiva, već se nakon incizije krova pilonidalnog sinusnog trakta, izvedi široka ekscizija cele ciste i odstrani sav sadržaj iz pilonidalnog sinusa (dlake, debris, granulacije). Potom se izvede hemostaza elektrokauterom a rana se ne zatvara šavovima, nego se samo prekriva oblogom za vlažno zarastanje rane (npr kalcijumov alginat) i pacijenta se otpušta iz bolnice na kućno lečenje U nastavku lečenja pacijent se kod svoje kuće povremeno tušira i previja ranu. Prognoza Učestalost recidiva bolesti nakon hirurškog zbrinjavanje je: 1.0% (95% CI 0,5-1,6%) nakon 12 meseci praćenja, 3.2% (95% CI 2,2-4,2%) nakon 2 godine praćenja, 16.5% (95% CI 11,9-21,2%) nakon 5 godina praćenja. Komplikacije Što se tiče postoperativnih komplikacija rane u smislu postoperativne infekcije rane, seroma i ostalog, široka ekscizija sa otvorenom ranom i zarastanjem sekundarnom intencijom u poređenju sa ostalim hirurškim tehnikama, brojne studije nisu pokazala statističku značajnu razliku tako da sama tehnika nema uticaja na učestalost postoperativnih komplikacija.. Ekscizija i zatvaranje rane medijanim šavom мини|Ekscizija i zatvaranje rane medijanim šavom Zatvaranja rane nakon intervencije medijalnim šavom, po rezultatu metaanaliza ima najslabije rezultate od svih hirurških tehnika, zbog nešto većih rizika od infekcija i ponovnog javljanja sinusa, ili ciste. Imajući ovo u vidu mnogi hirurzi ovu metodu više ne preporučuju.
Ekscizija i zatvaranje rane asimetričnim šavom
Ekscizija pilonidalne ciste i zatvaranje rane asimetričnim šavom je hirurški postupak zasnovan na raznim hirurškim tehnikama kojima je zajedničko to da je rez zaobljen i bočno postavljen sa jedne strane, odnosno ne ide po sredini kao u tehnici sa medijanim ili središnjim šavom, već je rez obično u oblika slova D , S ili po tipu Z-plastika.
Napomene
Reference
Literatura
Caestecker J, Mann BD, Castellanos AE, Straus J. Pilonidal Disease. Medscape Reference from WebMD. Last updated Jan 22, 2009.
–132 –2080 –8963 –29 –554
–364 –39 –807 –148 –889 –74 –1139 –611
–430
–10
Категорија:Кожне болести Категорија:Хирургија