thumb|295px|right|Forma Urbis Romae, tlocrt grada Rima urezan u kamenu u mjerilu 1:240, izvorno se nalazio u Vespazijanovom Hramu Mira. Izrađen je početkom 3. vijeka. Pescarin 2003 Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projektovanjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
U širem značenju riječi, pojam tlocrt se odnosi ne samo na zasebne objekte, već i na prikaz kota prizemnih etaža većih arhitektonskih sklopova, od pojedinih sektora do prikaza čitavog naselja.Šenoa 1964
Projektovanje složenijih zgrada i arhitektonskih sklopova od samoga je početka zahtijevalo detaljnu prethodnu skicu, pa su graditelji uz presjeke i skice arhitektonskih i dekorativnih detalja, vjerojatno još od 4. milenijuma p.n.e. izrađivali i tlocrte. Tlocrt je, naime, najvažniji od svih nacrta.Müller/Vogel 1999
U baroku su značajniji graditelji posjedovali kolekcije tlocrta svojih i tuđih građevina.
U 19. stoljeću standardizovana su mjerila tlocrta za izvedbu zgrada: situacioni tlocrt - 1:500 detaljni tlocrt - 1:200 urudžbeni tlocrt - 1:100 izvedbeni tlocrt - 1:50
Od tada je ustaljeno i označavanje detalja kao što su različite boje za pojedine vrste građevnog materijala, znakovi za pojedine vrste instalacija i dr.
Tlocrt nastao prilikom snimanja već postojećih objekata naziva se naknadni.
Reference
Literatura -{Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel}-: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 17 Pescarin 2003 – Sofia Pescarin: Rome, Vercelli, 2003, str. 49 Šenoa 1964 – Zdenko Šenoa: Tlocrt, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 431
Kategorija:Građevinarstvo Kategorija:Arhitektonski elementi