Federacija Bosne i Hercegovine jest, prema Dejtonskom sporazumu, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (pored Republike Srpske) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.
Dana 30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona.Ustav Federacije Bosne i Hercegovine Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.
Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica tokom rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.
Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizije. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjeveru Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.
Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (14,4 km2) i Buško jezero (55,8 km2).
Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama, izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i toplim ljetima.
Historija Stvaranje Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Vašingtonski sporazum u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeće odbrane stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. Vašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.
Nakon rata Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, Brčko distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanskohercegovačka entiteta. U periodu 2001–2002. visoki predstavnik Wolfgang Petritsch iskoristio je bonske ovlasti i donio amandmane na Ustav Federacije BIH i Izborni zakon. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije SFOR-a i sudskih postupaka.
Nezadovoljne zastupljenošću Hrvata u Federaciji, hrvatske političke stranke insistirali su na stvaranju federalne jedinice s hrvatskom većinom umjesto nekoliko kantona. SDA i druge stranke se tome oštro protive. U septembru 2010. Međunarodna krizna grupa upozorila je da su "sporovi između bošnjačkih i hrvatskih lidera i nefunkcionalni administrativni sistem paralizirali donošenje odluka, doveli entitet na rub bankrota i pokrenuli društvene nemire". U januaru 2017. godine Hrvatski narodni sabor BiH je izjavio da "ako Bosna i Hercegovina želi postati samoodrživa, onda je neophodna administrativno-teritorijalna reorganizacija, koja bi uključivala federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. To ostaje trajna težnja hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine."Rose, Eleanor: "Bosniaks Slap Down Calls for Bosnian Croat Entity", Balkan Insight, January 30th, 2017
U periodu 2010–2014. Vladu Federacije formirao je SDPBiH bez saglasnosti glavnih hrvatskih političkih stranaka, što je dovelo do političke krize.
Paralelno s razgovorima o pitanju Sejdić–Finci na državnom nivou uz posredovanje EU, u februaru 2013. američka ambasada je podržala stručnu radnu grupu koja je 2013. predstavila svojih 188 preporuka Zastupničkom domu Parlamenta FBiHustavnareformafbih.blogspot.com Ustavna Reforma FBIH s ciljem rješavanja skupih problema i složene strukture upravljanja sa preklapajućim nadležnostima između Federacije, kantona i općina kako je trenutno predviđeno Ustavom Federacije. Inicijativa na kraju nije usvojena u Parlamentu.
Nakon apelacije člana HDZ BiH Bože Ljubića, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u decembru 2016. godine ukinuo izbornu formulu za indirektan izbor Doma naroda Parlamenta FBiH, navodeći da ona ne garantuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.Rose, Eleanor: "Bosnian Court Ruling Lends Weight to Croat Agitation", Balkan Insight, 15 Dec 16 Treba napomenuti da se odluka nije slagala sa mišljenjem amicus curiae Venecijanske komisije o istom pitanju. U nedostatku zakonskih amandmana za reviziju Izbornog zakona, u ljeto 2018. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine privremeno je donijela novu formulu za sastav Doma naroda, zasnovanu na formuli minimalne zastupljenosti (po jedan poslanik iz svakog konstitutivnog naroda po kantonu) uzimajući podatke iz popisa stanovništva u BiH 2013.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 2022. iskoristio Bonske ovlasti i donio amandmane na Ustav i Izborni zakon, provodeći presudu Ljubiću. Izmjenama je također rekonstruisan prvobitni odnos snaga između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, kako je predviđeno Vašingtonskim sporazumom.
Godinu dana kasnije, ponovno koristi svoje Bonske ovlasti i privremeno suspendira Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi se formirala nova vlada. To je stvorilo veliku političku krizu gdje su građani izlazili na proteste ispred zgrade OHR-a. Također, neki su tu odluku vidjeli kao čin "izdaje".
Administrativna podjela
Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je Sarajevo, dok je u Mostar sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmijenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo, Pale, Foča i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja.
Br. Kanton Sjedište Br. Kanton Sjedište I. 20px Unsko-sanski kanton Bihać VI. 20px Srednjobosanski kanton TravnikII. 20px Posavski kanton Orašje VII. 20px Hercegovačko-neretvanski kanton MostarIII. 20px Tuzlanski kanton Tuzla VIII. 20px Zapadnohercegovački kanton Široki BrijegIV. 20px Zeničko-dobojski kanton Zenica IX. 25px Kanton Sarajevo SarajevoV. 20px Bosansko-podrinjski kanton Goražde Goražde X. 20px Kanton 10 Kupres
Broj stanovnika Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu. Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220. Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.
KantonProcjena 1991. 2013. (konačni popis)Procjena 2017Procjena 2018Procjena 2019Procjena 2020Procjena 2021Procjena 2022343.317273.261270.299269.280267.874266.535264.248262.27759.47843.45342.04441.72141.34640.95940.42240.018493.887445.028441.902440.351438.811437.607434.424431.938477.868364.433360.093359.350358.292357.275354.285352.11440.205 23.73423.36023.29023.04122.77822.38222.011340.072 254.686251.434250.825249.879249.062247.100245.633267.590 222.007218.473217.765216.970216.248214.523213.12788.992 94.89893.69693.52993.38593.21392.70492.390492.983 413.593418.542419.414420.496421.555419.918419.543115.682 84.12781.35080.70880.00479.44878.59677.795 Ukupno2.720.0742.219.2202.201.1932.196.2332.190.0982.184.6802.168.6022.156.846
Migracije Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 Bošnjaka, 75.038 Hrvata, 51.252 Srba i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 Bošnjaka, 44.804 Hrvata, 176.736 Srba i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.
Demografija Etnička struktura
mini|Karta FBIH sa označenim gradovima|249x249px Tokom rata najviše je bilo Bošnjaka, te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj Hrvata i Srba smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.
Stanovništvo - osnovni pokazatelji U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). Prirodni priraštaj je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM. +2022.2021.2020.2019.2018.Stanovništvo2.157.0002.168.6022.184.6802.190.098 2.196.233Rođeni16.07016.39017.21118.01918.889Umrli22.43128.17726.02622.02421.442Prirodni rast -6.361-11.787-8.815-4.005-2.543Zaključeni brakovi10.81911.36710.22412.19013.061Razvedeni brakovi1.2241.2351.4601.6731.823Doseljeni20.48618.97817.06519.73420.014Odseljeni22.74821.43420.03322.45123.075Saldo migracija -2.262 -2.456-2.968-2.717 -3.061Zaposleni535.665525.397520.162531.483519.800Plaće1.114996956928889 mini|388x388px|Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)
Vitalna statistika GodinaPopulacijaŽivorođeniUmrliPrirodni priraštajZaključeni brakoviRazvedeni brakovi2004.22.25018.3503.9002005.2.233.16721.93419.2932.6412006.2.232.37621.60218.6782.9242007.2.231.54821.71519.4282.2872008.2.229.78722.92019.4803.44014.9099382009.2.229.07222.91320.0222.89113.6708052010.2.228.02722.38220.4821.90012.7509942011.2.226.01121.22820.2081.02012.5891.2212012.2.222.58721.47220.85961312.0601.1762013.2.219.13120.14520.465-32011.3811.3642014.2.215.99719.88020.283-403 --2015.2.210.99419.35821.703-2.34512.8281.0972016.2.206.23119.65521.105-1.45012.7901.4452017.2.201.19319.82421.689-1.86512.9941.7252018.2.196.23318.89921.442-2.54313.0611.8232019.2.190.09818.01922.024-4.00512.2661.6732020.2.184.68017.21126.026-8.81510.2241.4602021.2.168.60216.39028.177-11.78711.3671.2352022.2.157.00016.07022.431-6.36110.8191.2242023.15.67019.750-4.08010.6391.4472024.15.37520.195-4.82010.4891.4612025.15.38720.541-5.1549.971905
Izvor
Bruto domaći proizvod mini|Bruto domaći proizvod (FBIH i RS)|361x361px mini|316x316piksel|BDP, realna stopa rasta (u %)