Analogija je logička metoda. To je takav oblik posrednog zaključka kod kojeg se polazi od posebnog ili pojedinačnog i zaključuje na posebnom ili pojedinačnom po sličnosti. Ako su dva predmeta slična po nekim osobinama, možemo zaključiti da su slična i u drugim osobinama. Ovdje nema garancije za istinit zaključni sud, ali je veća vjerovatnoća ako se upoređuju bitne osobine ili svojstva. Primjer analogijskog zaključka gdje nismo sigurni u zaključni sud:
Zemlja i Mars su u sunčevom sistemu. Obje su planete. Na Zemlji ima života i na Marsu ima života.
Analogija je poređenje ili korespondencija između dvije stvari (ili dvije grupe stvari) zbog trećeg elementa za koji se smatra da ih dijeli.
Logički, to je zaključak ili argument od jedne konkretnosti do druge konkretnosti, za razliku od dedukcije, indukcije i abdukcije. Također se koristi tamo gdje je barem jedna od premisa, ili zaključak, opće, a ne posebne prirode. Ima opći oblik A je prema B kao C prema D.
Također pogledajte Filozofija Metodologija
Reference
Vanjski linkovi
Stanfordska enciklopedija filozofije "Analogija i analogijsko zaključivanje", autor Paul Bartha. Stanfordska enciklopedija filozofije "Srednjovjekovne teorije analogije", autorica E. Jennifer Ashworth. Stanfordska enciklopedija filozofije "Presedan i analogija u pravnom zaključivanju", autor Grant Lamond. Rječnik historije ideja Analogija u ranoj grčkoj misli. Rječnik historije ideja Analogija u patrističkoj i srednjovjekovnoj misli. Računski pristupi izračunavanju vremenske analogije.
Kategorija:Naučna metoda Kategorija:Filozofija