Hadž (; hadždž) jest hodočašće muslimana u Mekku i predstavlja posljednji od pet stubova islama. Hodočastiti Mekku i obaviti hadž bar jednom u životu dužan je svaki punoljetan, umno i fizički zdrav musliman kojem to financijske prilike omogućavaju.
Obred hadža se odvija svake godine, u periodu od 8. do 12. zul-hidždžeta, posljednjeg mjeseca lunarne godine. S obzirom da se na hodočašću u Mekki svake godine skupljaju muslimani sa svih strana svijeta, hadž predstavlja jedan od najbrojnijih skupova na svijetu.
Definicija hadža Riječ hadž znači "cilj, svrha, namjera" (s arapskog kasd). Sa stanovišta islamskog vjernika to je putovanje u Mekku (današnja Saudijska Arabija) s ciljem obavljanja određenih obreda, u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima.
Danas vlada Saudijske Arabije kontroliše dolazak na Hadž time što izdaje specijalne vize za strane državljane za potrebe hodočašća u toku islamskog mjeseca Zul-hidždžea. Ulaz u Mekku je zabranjen nemuslimanima i čitav grad je svetište muslimana.
Status hadža Hadž je jedan od stubova islama i zbog toga je obavezno jedanput obaviti hadž, ako je osoba u mogućnosti. U Kur'anu, u 97. ajetu sure Ali Imran je navedeno: "Hodočastiti Kabu dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Kur'an 3:97)
Mnogi hadisi bilježe da je Muhammed podsticao vjernike da obavljaju hadž. "Islam se temelji na pet stubova: svjedočenju da nema Boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljaju hadža." Ramazanski Post Fikhski Propisi - Muharem Štulanović Na oprosnom hadžu Muhammed je rekao: "O ljudi, Allah vam je propisao obavljanje hadža pa ga obavljajte."hadis bilježi Muslim
Propisi hadža 300p|desno|mini|Hadž
Mnogi ajeti i hadisi govore o vrijednosti hadža, poput sure El-hadž:
"I oglasi ljudima hadž!” – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. (Kur'an 22:27-28)".
U obavljanju hadža muslimani imaju mnoge dunjalučke, tj. na ovome svijetu i ahiretske, tj. na onome svijetu, koristi. Na jednom mjestu se obavlja više ibadeta, kao što su: obilazak oko Kabe (tavaf) hodanje između Safe i Merve (s'aj) boravak na Arefatu, Mini i Muzdelifi bacanje kamenčića na džemretima (bacanje određenog broja kamenčića na šejtane) noćivanje na Mini klanje kurbana brijanje glave ili skraćivanje kose često spominjanje Allaha (ar. zikr) i priželjkivanja Allahovog oprosta i zadovoljstva.
Zbog toga je hadž jedan od zaslužnih šartova kojim se brišu grijesi i ulazi u Džennet.
Ebu Hurejre prenosi da je čuo Muhammeda kako kaže: "Ko obavi hadž ne čineći pri tome grijehe i prijestupe, vratiće se čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila".hadis bilježe El-Buhari i Muslim On, također, prenosi od Muhammeda da je rekao: "Umra do umre briše ono što je između njih od grijeha, a za ispravan i primljen hadž nema druge nagrade osim osim Dženneta."hadis bilježi Et-Tirmizi i kaže za njega da je hasen-sahih (dobar i ispravan)
Od koristi hadža je i to što se muslimani iz svih krajeva sastaju na jednom mjestu, koje je ujedno najdraže mjesto Allahu, subhanehu we te'ala, na zemlji, upoznavajući se i potpomažući se u dobročinstvu i bogobojaznosti čime jačaju svoj osjećaj pripadnosti istoj zajednici. Na tom mjestu oni su svi jednaki, rade iste obrede i Allaha spominju, i te stvari ih upućuju na jedinstvo u vjerovanju, ibadetima, cilju i sredstvima kojima se taj cilj postiže. Tu se jedni s drugima upoznaju, zbližavaju i raspituju o međusobnom stanju čime se obistinjuju riječi Uzvišenog Allaha kada kaže: "O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa." (Kur'an 49:13)
Uvjeti hadža
Islamski učenjaci su složni da treba ispuniti pet šartova da bi hadž postao obavezan, a to su: islam razum punoljetnost sloboda mogućnost. S tim što se za ženu uslovljava još jedan šart, a to je da sa njom putuje neko od najbliže rodbine (ar. mahrem), shodno hadisu u kojem se kaže: "Nije dozvoljeno ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan putovati jedan dan, a da sa njom nije mahrem."muttefekun alejhi
Temelji hadža
Hadž se temelji na četiri stvari a to su: Oblačenje ihram-a Boravak na Arefatu Tavafu-l-ifade (Obilazak oko Kabe 7 puta) S'aj između Safe i Merve
Dužnosti i obaveze hadža Ihram (nijet) sa mikata. Boravak na Arefatu do zalaska Sunca, za onoga koji je boravio na njemu preko dana. Boravak na Muzdelifi. Noćenje na Mini u danima Bajrama (ejjamu-t-tešrik) je sunnet u hanefijskom mezhebu a vadžib u ostalim mezhebima (islamskim pravnim školama). Bacanje kamenčića. Brijanje ili skraćivanje kose. Oprosni tavaf.
Obavljanje hadža Sunnet je onome ko želi obaviti hadž da se prije nijeta okupa i namiriše, a zatim da obuče odjeću ihrama koja se sastoji od dva komada bijelog i čistog platna (ar. izar i rida'), dok žena oblači normalnu odjeću ispod koje oblik njenog tijela neće biti uočljiv.
Zatim će, kada dođe na mikat, klanjati obavezni namaz ako se zatekne u vrijeme nekog od namaza ili će klanjati dva rekata sa nijetom nafile poslije uzimanja abdesta, a ne sa nijetom posebnog namaza za ihram, jer nije potvrđeno od Muhammeda da se klanja nafila povodom toga.
Nakon što završi za namazom zanijetiće ulazak u obrede hadža. Ako bude obavljao temetu' reći će:
(fonol.: LEBBEJKELLAHUMME 'UMRETEN.) što je u prevodu: "Odazivam ti se, Allahu, 'umru čineći."
Onaj koji bude obavljao ifrad će reći:
(fonol.: LEBBEJKELLAHUMME HADŽEN.) što je u prevodu: "Odazivam ti se, Allahu, hadž čineći."
A onaj koji bude obavljao kiran, reći će:
(fonol.: DŽEN FI 'UMRETIN.) što je u prevodu: "Odazivam ti se, Allahu, čineći hadžd i 'umru".
Poželjno je da čovjek povisi glas prilikom izgovaranja nijeta i da što više izgovara telbiju, dok žena treba da snizi svoj glas pri tome.
(fonol.: Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la šerike leke lebbejk, inne-l-hamde ve-n-ni’amete leke ve-l-mulk la šerike lek.) što u prevodu znači: "Odazvam Ti se Allahu moj, odazivam. Odazivam Ti se, Ti nemaš sudruga, odazivam Ti se. Zahvala, blagodat i vlast pripadaju Tebi, Ti nemaš sudruga."
Kada dođe u Mekku obaviće tavaf tako što će početi od Crnog kamena (ar. Hadžeru-l-esved), s tim da će mu lijeva strana biti okrenuta prema Ka'bi. Nakon toga će poljubiti Hadžeru-l-esved ili će ga dotaknuti desnom rukom, a ako ne bude u mogućnosti onda će samo rukom pokazati prema njemu i donijeti tekbir, a zatim reći:
"Allahu moj, s vjerom u Tebe i Tvoju Knjigu, ispunjavajući zavjet Tebi dat, slijedeći sunnet Tvoga poslanika."
Zatim će tavafiti sedam krugova, a kada bude prolazio pored jemenskog ugla (ar. ruknu-l-jemani) dotaknut će ga desnom rukom, bez ljubljenja. Sunnet je, za čovjeka koji obavlja tavafu kudum (tavaf po dolasku u Mekku), prva tri kruga ići ubrzanim i kratkim koracima (ar. reml), a ostala četiri normalnim hodom. Sunnet je, također, otkriti desno rame tako što ćemo gornji dio ihrama podvući ispod desnog ramena, a prebaciti preko lijevog. Ibn 'Abbas kaže: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, su otkrilivali desno rame prilikom tavafa, a prva tri kruga su išli ubrzanim i kratkim koracima."
Sunnet je otkriti desno rame samo dok se obavlja tavaf.
Dok bude tavafio, hadžija će učiti ono što hoće od dova, skrušena srca i sa strahopoštovanjem, a dok bude prolazio između jemenskog ugla i crnog kamena učit će: "Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!" (Kur'an, 2:201)
Nema osnove učiti posebnu dovu za svaki krug tavafa, jer nije potvrđeno od Muhammeda da je tako postupao. U toku obreda hadža postoje tri vrste tavafa, a to su: tavafu-l-ifada, tavafu-l-kudum i tavafu-l-veda'. Prvi tavaf je temelj (rukn) u obredima hadža, drugi je sunnet, a treći je, po najprihvatljivijem mišljenu, vadžib.
Nakon što hadžija završi sa tavafom klanjat će dva rekata iza Mekami-Ibrahima, pa makar bio i udaljen od njega. Na prvom rekatu će, pored El-Fatihe, učiti i suru El-Kafirun, a na drugom suru El-Ihlas, s tim što je sunnet ne oduljivati sa ova dva rekata.
Zatim će se uputiti da obavi s'aj između Safe i Merve. Proći će između njih sedam puta, tako da će početi s'aj na Safi, a završiće ga na Mervi. Sunnet je prije nego dođe na Safu proučiti ajet: "Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Ka'bu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje učini kakvo dobro djelo – pa, Allah je doista blagodaran i sve zna." (Kur'an, 2:158).
Zatim će reći: Počinjem sa čim je Allah otpočeo.
Zatim će se, veličajući Allaha, popeti na Safu, okrenuće se prema kibli, podići ruke, a zatim proučiti: "Allah je najveći, Allah je najveći, Allah je najveći, nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, koji nema saučesnika. Njemu pripada vlast i hvala. On oživljava i usmrćuje i On sve može. Nema istinskog božanstva osim Allaha Jedinog, On je ispunio Svoje obećanje, pomogao Svoga roba i sam je porazio saveznike."
Ovu dovu će ponoviti tri puta, a zatim može učiti dove kakve hoće, tražeći dobro i na ovom i na onom svijetu.
Nakon toga će se uputiti ka Mervi. Sunnet je da muškarci potrče kada dođu do mjesta koje je obilježeno zelenim svjetlom, dok ne stignu do drugog zelenog svjetla, naravno ako time neće ugroziti druge hadžije. Nakon što stigne na Mervu okrenuće se prema kibli i proučiti isto što je učio i na Safi. Nema smetnje prilikom s'aja učiti dovu: "Gospodaru, oprosti mi jer Ti si zaista Najmoćniji i Najplemenitiji."
Prenosi se od Ibn Omera i Ibn Mes'uda da su učili ovu dovu. Lijepo (mustehab) je da bude pod abdestom dok obavlja s'aj, ali ako i ne bude nema smetnje pa makar se radilo i o ženi koja ima menstruaciju, jer čistoća tj. abdest, nije uslov za ispravnost ovog obreda.
Nakon što obavi s'aj skratiće kosu, ako bude obavljao temetu' (ar.mutemeti'), i to će uraditi ravnomjerno sa čitavom kosom, dok će žena skratiti kosu u dužini jagodice od prsta, (a zatim će skinuti ihrame). Ako bude obavljao kiran (ar. karin) ili ifrad (ar. mufrid) ostaće u ihramu do prvog dana Bajrama nakon što baci kamenčiće na Veliko džemre (ar. džemretu-l-'akabe).
Jutrom, osmog dana mjesaca zul-hidždžeta (ar. jevmu-t-tervije), mutemeti' će obući ihrame i zanijetiti hadž iz stana u kojem je smješten, a isto će uraditi i stanovnici Mekke koji žele obaviti hadž. Prije ihrama će se okupati, namirisati i uraditi kao i kod prvog oblačenja, a nije od sunneta da ide u Mesdžidu-l-Haram, kako bi iz njega zanijetio hadž, jer nije potvrđeno od Muhammeda da je to radio, niti je naređivao ashabima da to rade. El-Buhari i Muslim bilježe hadis od Džabira ibn Abdullaha u kome Muhammed kaže ashabima: "Budite bez ihrama do dana tervije (ar. jevmu-t-tervije), a zatim zanijetite hadž..."
Muslim bilježi rivajet u kome Džabir kaže: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je naredio da zanijetimo hadž kada krenemo na Minu, tako da smo zanijetili iz mjesta El-Ebtah."
Prilikom nijeta mutemeti' će ovoga puta reći: "Odazvam ti se hadž čineći." (fonol.: LEBBEJKE HADŽEN.)
Mustehab je izaći na Minu i tu klanjati podne, ikindiju, akšam i jaciju skraćeno bez spajanja. Mustehab je, također, noćiti tu noć na Mini, shodno hadisu kojeg bilježi Muslim od Džabira.