Crno more je kontinentalno more smješteno između jugoistočne Evrope, Anadolije i Kavkaza, moreuzima povezano sa Sredozemnim morem preko Egejskog i Mramornog mora. Između Crnog i Mramornog mora nalazi se Bosfor, na čijim obalama se nalazi turski grad Istanbul. Crno more je također povezano i sa Azovskim morem preko Kerčkog moreuza.
Crno more opskrbljuju glavne rijeke, prvenstveno Dunav, Dnjepar i Don. Shodno tome, dok šest zemalja ima obalu na moru, njen sliv obuhvata dijelove 24 zemlje u Evropi. Living Black Sea
Zemlje koje leže na obalama Crnog mora su: Turska, Bugarska, Rumunija, Ukrajina, Rusija, i Gruzija; Krimsko poluostrvo je ukrajinska autonomna republika (trenutačno pod ruskom okupacijom).
Crno more ima površinu od 436.400 km2 (168.495 km2 milja) (ne uključujući Azovsko more), najveća dubina mu je do 2.600 mMaximum Depth—"Europa - Gateway of the European Union Website". Environment and Enlargement - The Black Sea: Facts and Figures, a zapremina oko 547.000 km3"Unexpected changes in the oxic/anoxic interface in the Black Sea", Nature Publishing Group. Važniji gradovi na obalama su: Batumi, Burgas, Constanţa, Giresun, Herson, Istanbul, Jalta, Kerč, Mangalia, Năvodari, Novorosijsk, Odesa, Ordu, Poti, Rize, Samsun, Sevastopolj, Soči, Suhumi, Trabzon, Varna i Zonguldak.
Crno more ima pozitivan bilans vode, sa godišnjim neto otjecanjem od 300 km3 godišnje kroz Bosfor i Dardanele u Egejsko more. Dok je neto protok vode kroz Bosfor i Dardanele (poznati zajedno kao Turski moreuz) izvan Crnog mora, voda uglavnom teče u oba smjera istovremeno: Gušća, slanija voda iz Egejskog mora teče u Crno more ispod manje guste, svježije vode koja teče iz Crnog mora. Ovo stvara značajan i trajan sloj duboke vode koji se ne odvodi niti miješa i stoga je anoksična. Ovaj anoksični sloj odgovoran je za očuvanje drevnih olupina brodova pronađenih u Crnom moru.
Crno more se na kraju ulijeva u Sredozemno more, preko Turskog moreuza i Egejskog mora. Bosporski moreuz ga povezuje sa malim Mramornim morem koje je zauzvrat povezano sa Egejskim morem preko Dardanela. Na sjeveru, Crno more je povezano s Azovskim morem Kerčki moreuz.
Nivo vode je značajno varirao tokom geološkog vremena. Zbog ovih varijacija u nivou vode u slivu, okolna polica i pripadajuće pregače ponekad su bili suho zemljište. Na određenim kritičnim nivoima vode mogu se uspostaviti veze sa okolnim vodenim tijelima. Kroz najaktivniji od ovih povezujućih puteva, Turski moreuz, Crno more se spaja sa svjetskim okeanom. Tokom geoloških perioda kada ova hidrološka veza nije bila prisutna, Crno more je bilo endorejski basen, koji je funkcionisao nezavisno od globalnog okeanskog sistema (slično Kaspijskom moru danas). Trenutno je nivo vode Crnog mora relativno visok; tako se voda razmjenjuje sa Mediteranom. Crnomorska podmorska rijeka je struja posebno slane vode koja teče kroz moreuz Bosfor i duž morskog dna Crnog mora, prva otkrivena te vrste. O Crnom moru se, između ostalog, raspravlja u svjetskim pitanjima, uključujući trgovinske rute.
Imena
Crno more je poznato na grčkom jeziku kao Εύξεινος Πόντος (Eúxeinos Póntos) ili Μαύρη Θάλασσα (Maúrī Thálassa); abhaskom Амшын Еиқәа (Amşьn Eik'əa/Amšyn Eik̢°a), balkarskom Къара тенгиз (Qara tengiz), bugarskom Черно море (Černo more), crkvenoslavenskom Чрьно морѥ (Črĭno morje), čanskom უჩა ზუღა (Uča Zuğa) ili jednostavno Zuğa, gruzijskom შავი ზღვა (Šavi zghva), krimskotatarskom Qara deñiz (Ćirilica: Къара денъиз), latinskom Pontus Euxinus ili jednostavno Pontus, također Mare Nigrum ili Mare Scythicum, mingrelskom უჩა ზუღა (Uč̣a zuġa), rumunskom Marea Neagră, ruskom Чёрное море (Čornoe more), turskom, Karadeniz, i ukrajinskom Чорне море (Čorne more).
Geografija Međunarodna hidrografska organizacija definiše granice Crnog mora na sljedeći način:
Na jugozapadu. Sjeveroistočna granica Mramornog mora [Linija koja spaja Rt Rumili sa Rtom Anatoli (41°13'N)]. U Kerčkom moreuzu. Linija koja spaja Rt Takil i Rt Panagia (45°02'N).
Područje oko Crnog mora se obično naziva Crnomorska regija. Njegov sjeverni dio leži unutar pojasa Černozema (pojasa crnog tla) koji ide od istočne Hrvatske (Slavonija), duž Dunava (sjeverna Srbija, sjeverne Bugarska (podunavska nizija) i južne Rumunije (Vlaška nizija)) do sjeveroistočne Ukrajine i dalje preko Centralnog Crnozemlja i južne Rusije u Sibiru.
Litoralna zona Crnog mora se često naziva Pontsko primorje ili Pontijska zona.
Najveći zaljevi Crnog mora su Karkinitski zaljev u Ukrajini; Burgaski zaljev u Bugarskoj; Dnjeparski zaljev i Dnjestrovski zaljev, oba u Ukrajini; i Hamsilos zaljev i Samsun zaljev, oba u Turskoj.
Odvodni bazen Najveće rijeke koje se ulijevaju u Crno more su:
Dunav Dnjepar Don Dnjestar Kızıl Kuban Sakarja Južni Bug Čoroh Ješilirmak Rioni Jeja Mijus Kamčija Enguri Kaljmius Moločna Tiligul Veliki Kujalnik Velika Rezovo Kodori Bzib Supsa Mzimta
Ove rijeke i njihove pritoke čine 2 miliona km2 sliva Crnog mora koji pokriva u potpunosti ili djelomično 24 zemlje:
Albanija Austrija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska Hrvatska Češka Gruzija Njemačka Grčka Mađarska Italija Crna Gora Moldavija Sjeverna Makedonija Poljsku Rumunija Rusija Srbija Slovačka Slovenija Švicarska Turska Ukrajina
Bibliografija Charles King, The Black Sea: A History, 2004, William Ryan and Walter Pitman, Noah's Flood, 1999, Neal Ascherson, Black Sea (Vintage 1996), Özhan Öztürk. Karadeniz: Ansiklopedik Sözlük ("Crno more: Enciklopedijski rječnik). 2 Cilt (2 toma). Heyamola Publishing. Istanbul.2005 .
Reference
Vanjski linkovi
The Center for Black Sea Archaeology (na njemačkom i engleskom) Goobix.com - Black Sea Pictures (iz februara 2005.) The Black Sea Trade Project ECOLOGY OF BLACK SEA
Kategorija:Crno more Kategorija:Mora Kategorija:Turska mora