Umjereno-kontinentalna klima (Köppenov prefiks: D i treće slovo a ili b) jeste klimatska regija koju je definirao rusko-njemački klimatolog Wladimir Köppen 1900. godine. Karakteriziraju je izražene sezonske temperaturne razlike, s toplim do vrućim (često vlažnim) ljetima i hladnim zimama, koje u sjevernijim područjima mogu biti vrlo hladne. Padavine su uglavnom ravnomjerno raspoređene tokom godine. Prema temperaturnim kriterijima, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca mora biti niža od −3 °C, dok najmanje četiri mjeseca u godini imaju srednju temperaturu jednaku ili višu od 10 °C. Pored toga, područje s ovom klimom ne smije imati stepske ili pustinjske klimatske karakteristike. Podtipovi Dfb, Dwb i Dsb često se označavaju kao hemiborealna klima.
Umjereno-kontinentalna klima se može naći između 40°N i 60°N širine, unutar centralnih i sjeveroistočnih područja Sjeverne Amerike, Evrope, i Azije. Takva klima znatno je rjeđa na južnoj hemisferi, zbog većih prostranstava okeana na tim geografskim širinama i snažnog utjecaja morskih masa. U sjevernoj hemisferi neke od umjereno-kontinentalnih klima, posebno u Skandinaviji, Novoj Škotskoj, i Newfoundlandu su jako pod utjecajem mora, sa relativno svježim ljetima i zimama koje su malo ispod tačke smrzavanja. Malo ekstremnije umjereno-kontinentalne klime koje se nalaze u južnom Sibiru i američkom Srednjem zapadu kombiniraju toplija ljeta i svježije zime u odnosu na primorsku varijantu.
Definicija thumb|right|upright|Snježni grad Sapporo, Japan, ima umjereno-kontinentalnu klimu (Köppen: Dfa). Koristeći Köppenovoj klimatskoj podjeli, klima je okarakterisana kao umjereno-kontinentalna kada je temperatura najhladnijeg mjeseca ispod i trebaju postojati najmanje četiri mjeseca čija je srednja temperatura na ili iznad . Ove temperature nisu bile proizvoljne. U Evropi, prosječna temperatura izoterme (linije jednake temperature) bila je blizu južne granice gomilanja snijega. Prosječna temperatura od je minimalna temperatura potrebna za rast drveća. Široki opsezi temperatura su česti unutar ove klimatske zone.
Drugo slovo u simbolu podjele definira sezonske padavine kiša prema sljedećem: s : Suho ljeto — najsuhlji mjesec ljeta ima najviše padavina kiše i najviše padavina od najvlažnijeg mjeseca zime, w : Suha zima — najsuhlji mjesec zime ma najviše 1/10 padavina iz najvlažnijeg mjeseca ljeta, f : Nema izraženih sušnih perioda; klima ne zadovoljava nijedan od prethodna dva kriterija. Treće slovo opisuje vrućinu ljeta: a : Vruće ljeto, najtoplijiprosjek mjeseca iznad , b : Svježe ljeto, najtopliji mjesec ispod .
Povezane padavine Unutar Sjeverne Amerike, vlaga unutar ovog klimatskog režima isporučuje se iz Meksičkog zaljeva i susjednog zapadnog suptropskog Atlantika. Padavine su relativno dobro raspoređeno kroz godinu u više područja sa ovom klimom (f), dok ostale mogu imati redukciju u zimskim padavinama, a što povećava šanse za zimskom sušom (w). Snježne padavine pojavljuju se u svim područjima sa umjereno-kontinentalnom klimom i u više područja su češće nego kiša tokom zime. U mjestima sa dovoljnim zimskim padavinama, snježni pokrivač je često dubok. Većina ljetnih kišnih padavina dešava se tokom oluja s grmljavinom, te u Sjevernoj Americi i Aziji povremeni uragani. Iako su nivoi vlage često visoki u mjestima sa umjereno-kontinentalnom klimom, "umjerena/vlažna" oznaka znači da klima nije dovoljno suha da bi bila označena kao stepska ili pustinjska.
Vegetacija thumb|left|Miješana šuma u Vermontu tokom jeseni Po definiciji, šume napreduju u ovoj klimi. Biomi unutar ovog klimatskog režima uključuju umjerene šume, umjerene pašnjake, umjereno listopadno drveće, umjerene zimzelene šume, i četinare. Unutar vlažnijih područja, mogu se naći smreka, bor, jela, i hrast. Padanje lišća se dešava tokom jeseni.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Klima