Mačke (lat. Felidae) predstavljaju porodicu iz razreda sisara (Mammalia), iz reda zvijeri (Carnivora). Sam naziv „mačka“ može se odnositi na domaću mačku ili pak bilo koju vrstu unutar porodice mačaka. Mačke imaju uvlačive kandže, mišićava tijela i jake, fleksibilne prednje noge. Mogu zadati jak ugriz zahvaljujući svojim zubima i jakim facijalnim mišićima. Mačke su pravi mesojedi i većinom žive samačkim životom. Divlje mačke nastanjuju Afriku, Evropu, Aziju, Sjevernu i Južnu Ameriku. Mogu se naći u različitim staništima poput šuma, polupustinja, močvara ili planina. Živuće mačke su podijeljene u dvije potporodice: velike mačke (Pantherinae) i male mačke (Felinae), a ukupno ih ima 41 vrsta. Pored njih, postojale su još dvije potporodice mačaka: Proailurinae i Machairodontinae. Najpoznatiji predstavnik izumrlih mačaka jeste čuveni Smilodon, sabljuzuba mačka iz potporodice Machairodontinae.

Karakteristike

Fizički izgled

Mačke u osnovi imaju fleksibilna tijela sa mišićavim ekstremitetima. Na šapama imaju mekane jastučiće i većina ih ima uvlačive kandže. Različite vrste se po veličini znatno razlikuju. Jedna od najmanjih mačaka je crnonoga mačka, čija je dužina između 35 i 40 cm, a najveća (ne računajući hibride u zoološkim vrtovima) sibirski tigar, koji može biti dug do 3,5 m i težiti 300 kg.

Krzna im se razlikuju po debljini i boji. Deblje krzno imaju mačke koje žive u hladnijim krajevima, kao što su sniježni leopard, sibirski tigar ili ris. Boja krzna je najčešće između smeđe i zlatne i kod većine vrsta prisutne su pjege, linije ili rozete. Vrste koje imaju jednobojno krzno su lav, puma, karakal i jaguarundi.

Jezik mačaka prekriven je špicastim ispupčenjima koja se koriste kao četkice. Ispupčenja predstavljaju kukice u obliku kandže na čijim se vrhovima nalaze udubljenja u obliku slova "U". Kada miruju, četkice leže ravno na jeziku okrenute ka pozadi, a kada je vrijeme za timarenje, kukice se isprave. Udubljenja na vrhovima kukica sakupljaju pljuvačku i raspoređuju je po krznu dok se mačka timari.

Čula

Mačke imaju relativno velike oči koje im omogućavaju binokularni vid. Noćni vid im je posebno dobar zbog prisustva svijetlećeg očnog sloja (Tapetum lucidum) koji odbija svjetlost nazad prema očnoj jabučici. Iz tog razloga je mačiji vid oko šest puta bolji od ljudskog. Međutim, u odnosu na ljude, mačke slabije raspoznaju boje.

Što se tiče čula sluha, manje mačke su u stanju čuti zvukove visokih frekvencija. To im omogućava da pronađu male glodare.

Mačke također imaju razvijeno čulo njuha, iako ne u tolikoj mjeri kao kod pasa. No većina ih nije u stanju osjetiti slatkoću, osim Pallasove mačke i vrsta iz roda Leopardus.

Pored već pomenutih čula, brkovi mačke predstavljaju jako osjetljive senzore kojima mogu osjetiti najmanje promjene u kretanju zraka, te su od posebne pomoći noćnim lovcima.

Oglašavanje

Oglašavanje mačaka se razlikuje od vrste do vrste, sa frekvencijom između 50 i 10.000 Hz. Najčešći oblici su siktanje, režanje, mjaukanje, predenje i rikanje.

Mačke sikću u bliskim susretima kada su u dilemi da li napasti ili se povući, a reže da bi pokazale spremnost za napad.

Mjaukanje se koristi u bliskim susretima, npr. majke i mladunaca, a isto tako i kao daljinski poziv na parenje. Određeni oblici mjaukanja mogu se čuti čak i kod velikih mačaka – lavova i tigrova.

Većina mačaka može presti tako što vibriraju mišiće u grkljanu. Ženke se tako oglašavaju kada se brinu o svojim mladuncima.

Rikanje je izuzetno glasan oblik oglašavanja. Kad zrak pri izdisaju prolazi kroz grkljan, hrskavičasti zidovi grkljana vibriraju i stvara se zvuk rikanja. Samo lavovi, tigrovi, leopardi i jaguari imaju mogućnost pravog rikanja, dok sniježni leopardi mogu proizvesti zvuk sličan rikanju. Rika lava i leoparda više je grlena u odnosu na tigrove i jaguare.

Sistematika mini|Divlja mačkaPorodica mačaka se dijeli u četiri potporodice: živuće Pantherinae i Felinae i izumrle Machairodontinae i Proailurinae. Važno je napomenuti da i prve dvije potporodice sadrže izumrle vrste, a koje su označene simbolom 15px. {| |- style="vertical-align:top;" | Potporodica: Pantherinae Rod: Panthera P. leo (Lav) P. spelaea (Pećinski lav) 15px P. atrox (Američki lav) 15px P. pardus (Leopard) P. onca (Jaguar) P. gombaszoegensis (Evropski jaguar) 15px P. tigris (Tigar) P. zdanskyi 15px P. uncia (Snježni leopard) P. blytheae 15px P. palaeosinensis 15px P. youngi 15px P. shawi 15px Rod: Neofelis N. nebulosa (Oblačasti leopard) N. diardi (Indonezijski oblačasti leopard) | <small> Potporodica: Felinae Rod: Acinonyx A. jubatus (Gepard) A. pardinensis (Evropski gepard) 15px A. intermedius 15px A. aicha 15px Rod: Puma P. concolor (Puma) P. pardoides (Evropska puma) 15px P. pumoides 15px Rod: Herpailurus H. yagouaroundi (Jaguarundi) Rod: Lynx L. canadensis (Kanadski ris) L. lynx (Obični ris) L. pardinus (Pirinejski ris) L. rufus (Crveni ris) L. issiodorensis 15px L. rexroadensis 15px L. thomasi 15px Rod: Caracal C. caracal (Karakal) C. aurata (Afrička zlatna mačka) Rod: Leptailurus L. serval (Serval) Rod: Leopardus L. pardalis (Ocelot) L. wiedii (Margaj) L. geoffroyi (Geoffroyeva mačka) L. guigna (Čileanska šumska mačka) L. guttulus (Južna tigrasta mačka) L. tigrinus (Tigrasta mačka) L. colocola (Pampaska mačka) L. jacobita (Andska mačka) L. vorohuensis 15px Rod: Catopuma C. badia (Bornejska mačka) C. temminckii (Azijska zlatna mačka) Rod: Otocolobus O. manul (Pallasova mačka) Rod: Pardofelis P. marmorata (Mermerna mačka) Rod: Prionailurus P. planiceps (Sumatranska mačka) P. bengalensis (Bengalska mačka) P. javanensis (Indonezijska mačka) P. rubiginosus (Indijska crvena mačka) P. viverrinus (Mačka ribar) Rod: Felis F. catus (Domaća mačka) F. silvestris (Divlja mačka) F. bieti (Kineska planinska mačka) F. chaus (Močvarna mačka) F. lybica (Afrička divlja mačka) F. margarita (Pustinjska mačka) F. nigripes (Crnonoga mačka) F. lunensis 15px Rod: Miracinonyx 15px M. inexpectatus 15px M. trumani 15px

Vanjski linkovi

Reference

Kategorija:Domaće životinje Kategorija:Mačke Kategorija:Zvijeri