Ponos i predrasude je romantični roman o manirima iz 1813. godine koji je napisala Jane Austen. Roman prati razvoj ličnosti Elizabeth Bennet, dinamične protagonistice knjige, koja uči o posljedicama brzopletih prosuđivanja i na kraju spoznaje razliku između površne dobrote i stvarne dobrote. Ovo klasično djelo je ispunjeno komedijom, a njegov humor leži u iskrenom prikazu manira, obrazovanja, braka i novca za vrijeme ere Regency u Velikoj Britaniji.
Gospodin Bennet sa imanja Longbourn ima pet kćeri, ali obzirom da je njegova imovina unesena, može se prenijeti samo od muškog nasljednika na muškog nasljednika. Budući da i njegova žena ne posjeduje nasljedstvo, porodica gospodina Benneta bit će napuštena nakon njegove smrti. Stoga je neophodno da se barem jedna od djevojaka vjenča dobro kako bi izržavala ostale, što je motivacija koja pokreće zavjeru. Uvodna rečenica Jane Austen: Ova rečenica je ispunjena ironijom i postavlja ton knjige. Roman se vrti oko važnosti braka zbog ljubavi, a ne zbog novca ili društvenog prestiža, unatoč društvenom pritisku da se uhvati dobra (tj. bogata) prilika.
Ponos i predrasude se dosljendo pojavljuje na vrhu popisa "najomiljenijih knjiga" među književnim učenjacima i čitalačkom javnošću. Postao je jedan od najpopularnijih romana u engleskoj književnosti s više od 20 miliona prodanih primjeraka i nadahnuo mnoge izvedene riječi koje obiluju u savremenoj literaturi. Tokom više od jednog stoljeća, amaterske i profesionalne dramske adaptacije, reprinti, neslužbeni nastavci, filmovi i TV verzije Ponosa i predrasuda prikazuju nezaboravne likove i teme romana, te su dosegnule[iroku publiku. Film Ponos i predrasude iz 2005. godine, u kojem igraju Keira Knightley i Matthew Macfadyen, najnovija je filmska adaptacija koja pomno predstavlja knjigu, pri čemu je akcijski horor-komedija iz 2016. godine Ponos i predrasude i zombiji najnovija holivudska filmska adaptacija .
Likovi
Genealogija likova mini|Scene iz djela Ponos i predrasude, autora CE Brocka (oko 1885.) mini|Elizabeta i gospodin Darcy, Hugh Thomson, 1894. • Elizabet Benet - druga po redu kćerka Benetovih. Ona je atraktivna, oštroumna i inteligentna, ali ima sklonost da formira prve utiske o ljudima sa predrasudama. Kako se priča odvija, tako se razvija i njen odnos sa gospodinom Darsijem. Tok razvoja njihovog odnosa doživio je vrhunac kad Darcy prevaziđe svoj ponos a Elizabet svoje predrasude, vodeći ih oboje da se prepuste ljubavi koju su gajili jedno prema drugome.
• Gospodin Fitzvilijam Darsi - prijatelj gospodina Binglija i vlasnik porodičnog imanja Darsijevih u Derbišajru, za koje se smatra da donosi 10 hiljada funti godišnje (vrijednost ekvivalentna milionima u današnje vrijeme). Iako je zgodan, visok i inteligentan, Darsi ne posjeduje osnovne socijalne manire, pa se njegova povučenost često tumači kao ponos. Iako se na prvu čini ponosan te ga zbog toga često nisu simpatisali, njegovi zaposlenici svjedoče o njegovoj ljubaznosti i dobrodušnosti.
• Gospodin Benet - Sredovječni čovjek koji se vodi razumom logikom. Zarađuje skromniji iznos od dvije hiljade funti godišnje. Gospodin Benet je glava porodice Benet koja ima pet neudatih kćeri. Njegov posjed, Longbourn, u naslijedstvo prelazi muškom linijom. Njegova naklonost prema supruzi izblijedila je u rano i sada se brak svodi samo na toleranciju. Često je opisan kao lijen i nezainteresovan u knjizi. Njegova odsutnost iz života njegove supruge i mlađih kćeri, nezainteresovanost da se posveti povećanju njihovih primanja je glavni razlog zašto se nalaze u takvom stanju, ali iako je svjestan toga i kaje se, ništa ne poduzima da to i promijeni.
• Gospođa Benet - žena ranih srednjih godina, žena gospodina Beneta, i majka njihovih pet kćeri. Gospođa Benet je hipohondar koji zamišlja da je sklona napadima drhtavice i palptacija (njezini 'jadni živci') kad stvari ne idu po njenom. Ona je glupa, površna i bez takta, i često sramoti i svog muža i kćeri. Njena glavna ambicija je naći bogate muževe za svoje kćeri bez obzira da li će one biti sretne u takvom braku. Dobila je miraz od 5 hiljada funti od svog oca koji obuhvata njen doživotni džeparac i miraz za njene kćeri nakon njene smrti. Nakon smrti njenog oca dobila je još 4 hiljade funti, ali umjesto da se pomiri sa svojim ograničenjima, ona ih pokušava izbjeći kroz brakove svojih kćeri.
desno|mini|U pismu upućenom Cassandri u maju 1813. godine, Jane Austen opisuje sliku koju je vidjela u galeriji, a koja je dobro ličila na "gospođu Bingley" - Jane Bennet. Deirdre Le Faye u djelu "Svijet njenih romana" sugerira da je "Portret gospođe Q" slika na koju se Austen pozivala. (str. 201–203) • Džejn Benet - najstarija od Benet kćerki. Smatraju je najljepšom mladom djevojkom u okrugu i sklona je vidjeti samo dobro u drugima. Zaljjubljuje se u gospodina Binglija, bogatog mladog gospodina koji se nedavno preselio u Hertfordšajr i koji je blizak prijatelj sa gospodinom Darsijem.
• Meri Benet - treća po redu kćerka u porodici i najobičnija od svih. Ozbiljna je i uglavnom provodi vrijeme čitajući i svirajući, iako ne voli da pokazuje svoje sposobnosti.
• Ketrin "Kiti" Benet - četvrta kćerka u porodici, iako starija od Lidije, uglavnom je u njenoj sjeni. Opisana je kao često ljubomorna na Lidiju i opisana je kao smiješna mala žena. Međutim nakon što je napustila Lidijin utjecaj počela je da se mijenja na bolje.
• Lidija Benet - najmlađa sestra Benet. Kao lik je neodgovorna i razmažena, te igra ulogu majčine miljenice. Njena glavna zanimacija je druženje, posebno flertovanje sa oficirima. Ovo je odvelo do njenog bijega sa Džordžom Vikamom iako on nije imao namjeru da je oženi. Lidija ne mari za moral njene sredine.
• Čarls Bingli - zgodan, poželjan i bogat mladić koji dolazi u Nederfild Park s nadom da ga kupi. Iako ga odlikuju lijepi maniri, lahko pada pod utjecaj njegovog prijatelja g. Darsija i njegove sestre, što dovodi do problema u njegovom romantičnom odnosu sa Džejn Benet. Naslijedio je 100 hiljada funti.
• Karolina Bingli - sestra gospodina Binglija sa nasljedstvom od 20 hiljada funti. Zainteresovana je za g. Darsija i ljubomorna je na Elizabet. Također ne odobrava bratov odnos sa Džejn i prezire društvo u Meritonu.
• Džordž Vikam - Vikam je šarmantan, ali osoran lik. Poznaje gospodina Darsija još od djetinjstva, budući da je sin upravitelja g. Darsijevog oca. Oficir u miliciji, površno je šarmantan i brzo uspostavlja naklonost prema Elizabet Benet. Kasnije pobjegne s Lidijom bez namjere da je oženi, što bi dovelo do potpunog sramoćenja nje i njene porodice, međutim zahvaljujući Darsijevoj intervenciji, koji je podmitio Vikama da je oženi tako što je platio njegove trenutne dugove i kupio mu čin u redovnom pješadijskom puku.
• Gospodin Viliam Kolins - daleki rođak g. Beneta, svećenik i rektor Hunsforda u Kentu; i trenutni nasljednik njegovog imanja Longburn Haus. On je servilni, licemjerni i pompozni čovjek, sklon dugim i zamornim govorima, koji je pretjerano odan svojoj zaštitnici i susjedi, Lejdi Ketrin de Bourg; i redovno večera s njom u Rosingsu, pružajući im kanal informacija o mnogim povjerljivim stvarima koje se tiču župe Hunsford i njenih domaćinstava. Međutim, Kolinsovi nisu redovno pozivani na večere u bilo koje drugo domaćinstvo u tom području (niti ta domaćinstva večeraju u Rosingsu), kako zato što prihod župnog dvora Hunsford nije dovoljan da bi se uskladio s "stilom života" koji se očekuje od kentskog zemljoposjedničkog plemstva; ali i implicitno, zato što se g. Kolinsu ne može vjerovati da će skrivati povjerljivosti od Lejdi Ketrin.
• Lejdi Ketrin de Bourg - dominantna tetka gospodina Darsija. Lady Ketrin je bogata udovica Sir Luisa de Bourga iz Rosings Parka, gdje živi sa svojom kćerkom Ane, koja je naslijedila očevo imanje koje se, što je neobično, ne nasljeđuje po muškoj liniji. Ona se neprimjereno miješa u poslove nadzornika siromašnih i sudaca za mir, ohola je, zadirkujuća, pompozna, dominantna i pokroviteljska, te je dugo planirala udati svoju kćerku Ane za Darsija kako bi "ujedinila dva imanja", tvrdeći da je to najveća želja i nje i njene pokojne sestre, Lejdi Ane Darsi (rođene Fitzvilijiam). Neizrečeno, ali uvijek shvaćeno, je da Lejdi Ketrin ima malo drugih očiglednih opcija. Ane je možda jedina vlasnica Rosingsa, ali je istih godina kao i gospodin Darcy - oko 28 godina - i nije dobrog zdravlja. Malo je vjerovatno da će se inače udati i možda neće dugo živjeti.
• G. Edvard Garinder i gđa. Garinder - Edvard je brat i uspješni trgovac. Gospođa je nježna i elegantna i bliska sa Džejn i Elizabeth. Imaju četvero djece.
• Šarlot Lukas – Šarlot je 27-godišnja prijateljica Elizabet Benet. Udaje se za G. Kolinsa iz finansijske sigurnosti, bojeći se da bi mogla postati teret svojoj porodici.
Džejn Ostin koristi Šarlotinu odluku kako bi pokazala da su se žene tog vremena često udavale iz praktičnih razloga, a ne iz ljubavi, bez osuđivanja njenog izbora. Charlotte je kći komšija porodice Bennet.
• Pukovnik Ficvilijam – Pukovnik Ficvilijam je mlađi sin grofa te sestrić lejdi Ketrin de Bur i lejdi Ane Darsi; zbog toga je rođak Ane de Bur te Darcyjeve djece, Ficvilijam Darsi i Džordžijana Darsi.
Na početku romana ima oko 30 godina. On je jedan od staratelja gospođice Džordžijane Darsi, zajedno sa svojim rođakom, gospodinom Darsijem. Prema vlastitim riječima pukovnika Ficvilijama, kao mlađi sin ne može stupiti u brak bez razmišljanja o mirazu svoje buduće nevjeste.
Historija objavljivanja romana Autorica je prodala autorska prava za roman Tomasu Egertonu iz Vojne biblioteke u Whitehall-u za 110 funti, što se kasnije pokazalo kao skupa odluka. Austen je Razum i osjećajnost objavila po komisijskom modelu izdavanja, prema kojem je snosila odgovornost za sve eventualne gubitke izdavača, ali je imala i pravo na sav ostvareni profit, umanjen za troškove i proviziju izdavača. Nesvjesna da će se Razum i osjećajnost rasprodati, što bi joj donijelo 140 funti, prenijela je autorska prava na Egertona za jednokratnu isplatu, što je značilo da će sav rizik, kao i profit, pasti na njega. Jan Fergus je izračunao da je Egerton naknadno zaradio oko 450 funti samo od prva dva izdanja.
Egerton je objavio prvo izdanje romana Ponos i predrasude u tri tvrdo ukoričena toma, datuma 28. januara 1813. godine. Bio je reklamiran u časopisu The Morning Chronicle (Jutarnje Hronike) po cijeni od 18 šilinga. Pozitivne kritike dovele su do toga da se ta edicija rasproda, dok je druga objavljena u oktobru iste godine. Treće izdanje je izašlo tek 1817. godine.
Prijevodi na strane jezike se prvi put pojavljuju 1813. godine na francuskom jeziku, a kasniji prijevodi objavljeni su i na njemačkom, danskom, te švedskom jeziku. Roman "Ponos i predrasude" prvi put je objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama u augustu 1832. godine pod nazivom "Elizabeth Bennet ili Ponos i predrasude". Roman je također bio uključen u seriju Standardni roman Richarda Bentleyja.
Prvobitno, roman je bio objavljen anonimno, kao i njeni ostali romani u tom trenutku. Međutim, kako je njen prvi objavljeni roman - Razum i osjećaji, predstavljen kao roman napisan "od strane jedne dame", Ponos i predrasude su pripisane "autorici Razuma i osjećaja". Ovo je dodatno utvrdilo autoričin status kao spisateljice iako je publici bila anonimna. Njeni sljedeći romani su na sličan način bili pripisani anonimnom autoru ostalih djela koji su do tog trenutka bili objavljeni. Reference
Kategorija:Engleska književnost Kategorija:Romani Kategorija:Knjige iz 1813. Kategorija:Romansa