Izbori u Republici Srpskoj su demokratski i slobodni izbori koji se održavaju svake druge parne godine. Održavaju u skladu sa ustavima i izbornim zakonima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Građani tajnim glasanjem na direktnim izborima biraju čalana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, jednu trećinu (14) zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srpske, odbornike skupština općina i gradova, načelnike općina i gradonačelnike gradova, te članove savjeta mjesnih zajednica. Delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, delegate savjeta naroda Republike Srpske i odbornike Skupštine Grada Istočnog Sarajeva biraju se indirektno.

Prvi izbori na prostoru današnje Bosne i Hercegovine održani su za vrijeme austrougarske vlasti 1910. za Bosanski sabor. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije održano je ukupno sedam izbora za Narodnu skupštinu te države. Prvi višestranački izbori nakon Drugog svjetskog rata održani su 1990. Tada su birani članovi predsjedništva i skupštine SR Bosne i Hercegovine, skupštine na republičkom nivou i vijećnici skupština općina i grada Sarajeva. Nakon rata u Bosni i Hercegovini, 1996. su održani prvi izbori na kojima su građani Republike Srpske direktno birali svoje predstavnike za institucije ovog entiteta.

Izborni zakon Izborni zakon Bosne i Hercegovine uređuje izbor članova zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na svim nivoima, uključujući opće i lokalne izbore. Zakon definiše načela, pravila i postupke za provođenje izbora, kao i prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) odgovorna je za organizaciju i nadzor nad svim izbornim procesima u zemlji. CIKBiH donosi podzakonske akte, upravlja biračkim spiskovima, organizira edukaciju izborne administracije i rješava prigovore i žalbe tokom izbora. Zakon predviđa i mogućnost ponavljanja izbora u slučaju nepravilnosti, odgodu izbora zbog vanrednih okolnosti, te održavanje prijevremenih izbora ako je neki organ raspušten ili mu je mandat prestao u skladu s ustavom i zakonom. Jedini slučaj gdje su odgođeni izbori bilo je za lokalne izbore 2020, kada je CIKBiH odgodio izbore sa 4. oktobra na 15. novembar, zbog pandemije bolesti COVID-19 i nedostatka sredstava.

Pravo glasa na izborima u Republici Srpskoj ima svaki državljanin Bosne i Hercegovine i Republike Srpske koji je navršio 18 godina do dana izbora, pod uslovom da nije lišen poslovne sposobnosti i da mu nije oduzeto pravo glasa pravosnažnom sudskom odlukom. Osobe sa statusom izbjeglica i raseljenih lica također imaju pravo glasa, ali pod posebnim uslovima koji se odnose na općinu u kojoj su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva.

Političke stranke, koalicije, nezavisni kandidati i liste nezavisnih kandidata moraju preći minimalni izborni prag, koji iznosi 3% od ukupnog broja važećih glasova u izbornoj jedinici, za ulazak u zakonodavna tijela.

Glasanje se obavlja tajno, a glasački listići se ubacuju u zapečaćene kutije. Glasovi se broje na biračkim mjestima pod nadzorom biračkih odbora, a rezultati se zatim dostavljaju općinskim ili gradskim izbornim komisijama i Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine. Raseljena lica, izbjeglice i drugi posebni slučajevi imaju pravo glasati u općinama u kojima su imali prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva ili u općini u kojoj trenutno žive. Ova prava su privremenog karaktera i mogu biti ukinuta od strane Ureda visokog predstavnika ili Parlamentarne skupštine BiH.

Opći izbori

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se, od 2002, svake četiri godine. Na izborima biraju se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Parlamenta Federacije BiH, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te članovi skupština kantona Federacije BiH.

Mandat članova Predsjedništva BiH, zastupnika/poslanika i delegata traje 4 godine. Međutim, prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) poslijeratni izbori (period 1996 - 2001) održani su za mandatni period na 2 godine. Tek od 2002. izbori su održani za mandatni period na 4 godine kako je to ustavima i predviđeno. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.

Izbori za Predsjedništvo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je kolektivni šef države. Članovi se biraju iz dvije izborne jedinice koje se odnose na tri glavne etničke grupe, odnosno konstitutivna naroda (Federacija BiH - Bošnjaci i Hrvati, Republika Srpska - Srbi), na četverogodišnji mandat.

Izbori se provode po principu jednostavne većine (first-past-the-post), gdje kandidat s najvećim brojem glasova iz etničke grupe postaje član Predsjedništva iz te etničke grupe. Svaki građanin s pravom glasa u Federaciji BiH može glasati za jednog Bošnjaka ili jednog Hrvata, dok građani Republike Srpske glasaju za srpskog kandidata. Redoslijed rotiranja ide po broju najviše osvojenih glasova.

Izbori za Parlamentarnu skupštinu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sastoji se iz dva doma: Zastupničkog i Doma naroda. Zastupnički dom ima 42 poslanika: 28 iz Federacije Bosne i Hercegovine i 14 iz Republike Srpske. Zastupnici se u taj dom biraju putem proporcionalnog izbornog sistema, gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem D'Hondtove metode.

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se iz Republike Srpske. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske.

Izbori za Narodnu skupštinu Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) jest najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj. Sastoji se od jednog doma, a poslanici u NSRS biraju se direktno, putem proporcionalnog izbornog sistema, slično kao i na državnom nivou. Od ukupno 83 poslanička mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, njih 63 (direktna mandata) se dodjeljuju srazmjerno broju osvojenih glasova na otvorenim listama u svakoj od 9 izbornih jedinica. Preostalih 20 (kompenzacionih) mandata se dodjeljuju srazmjerno ukupnom broju glasova koji politički subjekti osvoje u cijeloj Republici Srpskoj. Kompenzacioni mandati se pojedinačnim kandidatima dodjeljuju prema redoslijedu koji politički subjekti odrede prije izbora (zatvorene liste). Od 2000. glasa se na otvorenim listama, kada su uvedene i višečlane izborne jedinice. Zastupljenost svih konstitutivnih naroda od 2002. osigurana je članom 71. Ustava Republike Srpske, po kojem najmanje po 4 poslanika moraju biti iz reda svakog od tri konstutivna naroda. Iste godine je mandat poslanika produžen sa dvije na četiri godine. Od izbora 2006. uveden je izborni prag od 3% na nivou entiteta.

Vijeće naroda Republike Srpske je drugo zakonodavno tijelo entiteta, koji svoju zakonodavnu vlast vrši u cilju zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Ono ne učestvuje ravnopravno u postupku donošenja zakona, propisa i drugih akata sa NSRS, nego kao sui generis tijelo vrši "kontrolu" izglasanih zakona, propisa i akata u Narodnoj skupštini radi utvrđivanja da li se izglasanim zakonom, propisom ili aktom ugrožavaju vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda. Delegati u Vijeću naroda RS biraju se indirektno.

Izbori za predsjednika Republike Srpske Predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Predsjednika i potpredsjednike biraju građani neposredno i tajnim glasanjem na mandat od četiri godine. Isto lice može biti izabrano za predsjednika i potpredsjednika najviše dva puta uzastopno. Do 2002. Republika Srpska je imala predsjednika i jednog potpredsjednika, čiji mandati su trajali po dvije godine.

Za razliku od Predsjednika i Potpredsjednika Federacije BiH, koji se biraju indirektno preko Parlamenta FBiH, Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske biraju se direktno s liste kandidata za predsjednika, tako što je za predsjednika izabran kandidat koji ostvari najveći broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova iza izabranog predsjednika.

Statistika općih izbora IzboriBroj glasačaOdziv (%)Ref.sa pravom glasakoji su glasali2000.1.104.969676.98961,27%2002.1.018.051538.36552,88%2006.1.036.731591.92657,10%2010.1.194.622671.29656,19%2014.1.243.265706.71156,84%2018.1.261.645727.63857,64%2022.1.259.322677.05753.76%

Lokalni izbori

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini uključuju izbore za općinska/gradska savjeta i skupštine, te za načelnike općina i gradonačelnike gradova. I ovi izbori provode se putem proporcionalnog sistema, osim izbora za načelnike i gradonačelnike, koji se provode direktnim glasovima građana po principu jednostavne većine (first-past-the-post), gdje kandidat s najvećim brojem glasova osvaja mandat.

Također, izborni zakon garantuje minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama u kojima "Ostali" čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad Lukavac i Skupština Brčko distrikta imaju čak po dva predstavnika, te oni imaju posebnu glasačku listu kandidata. Glasati se može samo za jednu od lista.

Načelnik općine ili gradonačelnik postaje onaj kandidat koji osvoji najviše glasova. Raspodjela odborničkih mandata se vrši isto kao i za entitetskim i državnim parlamentom. Svi vijećnici se biraju na otvorenim listama od 2000. Prema izbornom zakonu Republike Srpske broj odbornika skupština općina, odnosno gradova je sljedeći: po 11 odbornika za općine koje imaju do 1.000 birača, po 13 odbornika za općine koje imaju od 1.000 do 3.000 birača, po 15 odbornika za općine koje imaju od 3.001 do 5.000 birača, po 17 odbornika za općine koje imaju od 5.001 do 8.000 birača, po 19 odbornika za općine koje imaju od 8.001 do 11.000 birača, po 21 odbornik za općine koje imaju od 11.001 do 13.000 birača, po 23 odbornika za općine koje imaju od 13.001 do 15.000 birača, po 25 odbornika za općine koje imaju od 15.001 do 20.000 birača, po 27 odbornika za općine koje imaju od 20.001 do 30.000 birača, po 29 odbornika za općine koje imaju od 30.001 do 50.000 birača i po 31 odbornik za gradove i odnosno općine koje imaju više od 50.000 birača upisanih u Centralni birački spisak (CBS).

Grad Istočno Sarajevo Nakon što potvrdi rezultate neposrednih izbora, CIKBiH provodi posredne izbore za Skupštinu Grada Istočnog Sarajeva. Način izbora u Skupštinu:

Skupštine općina koje imaju 11, 13 ili 15 odbornika biraju 3 odbornika, Skupštine općina koje imaju 17 ili 19 odbornika biraju 5 odbornika, Skupštine općina koje imaju 21 ili 23 odbornika biraju 6 odbornika, Skupštine općina koje imaju 25 ili više odbornika biraju 8 odbornika,

Skupštinu Grada se sastoji od 31 odbornika iz šest skupština općina koje čine Grad Istočno Sarajevo: Istočna Ilidža (6), Istočno Novo Sarajevo (5), Istočni Stari Grad (3), Trnovo (3), Sokolac (6) i Pale (8).

Gradonačelnika biraju građani na neposrednim izborima na period od 4 godine. Do lokalnih izbora 2020. gradonačelnika je birala Skupština Grada.

Izbori za savjete mjesnih zajednica