Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine jest šef Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara predlaže Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a imenuje ga Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kao šef vlade, predsjedavajući Vijeća ministara nema ovlasti za imenovanje ministara, već je njegova uloga koordinatora. Ministre umjesto njega imenuju parlamentarna većina, odnosno većinske stranke prema etničkim i entitetskim pravilima o zastupljenosti, tako da zamjenik ministra ne smije biti iste nacionalnosti kao i dotični ministar.

Borjana Krišto (HDZ BiH) je 11. i trenutna predsjedavajuća Vijeća ministara. Dužnost je preuzela 25. januara 2023, nakon općih izbora 2022. Ujedno je i prva žena u historiji na čelu Vijeća ministara.

Izbor Član V.4 Ustava definira Vijeće ministara i njegove odgovornosti. Vijeće ministara sastoji se od predsjedavajućeg Vijeća ministara i određenog broja ministara, po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i druge ministre, po potrebi (ne više od dvije trećine ministara može biti imenovano s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma; također, predsjedavajući imenuje zamjenike ministara (koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Zastupničkog doma.

Historija

Nastanak Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo Vladu Republike Bosne i Hercegovine imenovanjem prvog saziva Vijeća, 3. januara 1997, nakon prvih poslijeratnih općih izbora održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih kantona i entiteta. Za prve kopredsjedavajuće izabrani su Boro Bosić i Haris Silajdžić.

Ocjena ustavnosti Dana 11. februara 1999. Mirko Banjac, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnio je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.

Na osnovu toga, naredni (III) saziv Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je Spasoje Tuševljak (SDS). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: ministarstvo trezora institucija, ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i ministarstvo za evropske integracije.

Zakon Visokog predstavnika Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane Visokog predstavnika Paddya Ashdowna. Od narednog (VIII) saziva, predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega.

Također su formirana 4 ministarstva, ministarstvo sigurnosti, ministarstvo pravde, ministarstvo odbrane i ministarstvo komunikacija i prometa (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je ministarstvo finansija i trezora, a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je Direkcija za evropske integracije, stalno tijelo Vijeća ministara.

Nadležnosti Predsjedavajući predstavlja Vijeće ministara i odgovoran je:

za usklađivanje rada Vijeća ministara; za usklađivanje ustavnih odnosa Vijeća ministara s radom Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, kao i s entitetima i Brčko distriktom BiH; za osiguravanje saradnje između Vijeća ministara i vlada entiteta i nižih nivoa vlasti; za sazivanje sjednica Vijeća ministara; za predsjedanje sjednicama Vijeća ministara; za dnevni red sjednica Vijeća ministara; za provedbu odluka Vijeća ministara; za rad Direkcije za EU integracije.

Predsjedavajući Vijeća ministara, u saradnji sa svojim zamjenicima, utvrđuje politiku rada Vijeća ministara, a posebno prioritete i dinamiku u radu Vijeća ministara. Također, Predsjedavajući posebno usklađuje i prati aktivnosti vladinih institucija u Bosni i Hercegovini u vezi sa pristupanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Radi efikasnog obavljanja ovih dužnosti i zadataka, Direkcija za evropske integracije direktno je odgovorna predsjedavajućem Vijeća ministara. Predsjedavajući je za svoj rad odgovoran Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu.

U slučaju njihovog odsustva, predsjedavajućeg zamjenjuje jedan od zamjenika predsjedavajućeg, u skladu sa Poslovnikom.

Spisak predsjedavajućih

U periodu od 3. januara 1997. do 6. juna 2000. ovaj položaj su dijelila dva kopredsjedavajuća, po jedan iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. #PortretIme i prezimeMandatSazivStrankaKopredsjedavajući Vijeća ministara1.bez okvira|100pxBoro Bosić3. januar 1997.3. februar 1999.I sazivSDSbez okvira|100pxHaris SilajdžićSBiH2.bez okvira|100pxSvetozar Mihajlović3. februar 1999.6. juni 2000.II sazivSPbez okvira|100pxHaris SilajdžićSBiHPredsjedavajući Vijeća ministara1.bez okvira|100pxSpasoje Tuševljak6. juni 2000.18. oktobar 2000.III sazivSDS2.100pxMartin Raguž18. oktobar 2000.22. februar 2001.IV sazivHDZ BiH3.100pxBožidar Matić22. februar 2001.18. juli 2001.V sazivSDP BiH4.bez okvira|100pxZlatko Lagumdžija18. juli 2001.15. mart 2002.VI saziv5.bez okvira|100pxDragan Mikerević15. mart 2002.23. decembar 2002.VII sazivPDP6.bez okvira|100pxAdnan Terzić23. decembar 2002.11. januar 2007.VIII sazivSDA7.100pxNikola Špirić11. januar 2007.12. januar 2012.IX sazivX sazivSNSD8.100pxVjekoslav Bevanda12. januar 2012.31. mart 2015.XI sazivHDZ BiH9.100pxDenis Zvizdić31. mart 2015.23. decembar 2019.XII sazivSDA10.100pxZoran Tegeltija23. decembar 2019.25. januar 2023.XIII sazivSNSD11.100pxBorjana Krištood 25. januara 2023.XIV sazivHDZ BiH

Također pogledajte

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine po vremenu obavljanja funkcije Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Reference

B