Viktor Mihály Orbán (rođen 31. maja 1963) jest mađarski političar koji je obavljao funkciju premijera Mađarske od 2010 do 2026. Prethodno je istu dužnost obavljao u mandatu od 1998. do 2002. Čelnik je krajnje desničarske stranke Fidesz od 2003, a prethodno je vodio stranku od 1993. do 2000.
Povratkom Orbána na vlast 2010, Mađarska je doživjela demokratsko nazadovanje i slabljenje nezavisnosti pravosuđa, a istovremeno je bila svjedok porasta korupcije i uspostavljanja vladinih agencija sa strožim nadzorom nad štampom i medijima. Tokom njegovog drugog premijerskog mandata, provedeno je nekoliko kontroverznih ustavnih i zakonodavnih reformi, uključujući amandmane na Ustav Mađarske iz 2013. U aprilu 2026, Orban je izgubio na mađarskim parlamentarnim izborima od stranke Tisza koju predvodi nekadašnji član Fidesza, Péter Magyar.
Orbán se protivi pravu na azil u Evropskoj uniji, kao i pravima LGBTQ osoba i istospolnim brakovima. Iako zastupa kršćanski nacionalizam, i ono što je nazvao "neliberalnom demokratijom", promovirao je blagi euroskepticizam, protivljenje liberalnoj demokratiji i uspostavljanje bližih veza s Kinom, Rusijom i Turskom. Njegova vlada je optužena za bogaćenje elita povezanih s administracijom i okarakterisana je kao kleptokratija. Pod Orbánovom vladom, Mađarska je različito opisivana kao hibridni režim, sistem dominantne stranke ili kao mafijaška država.
Premijer Mađarske Njegova stranka Fidesz osvojila je 29% glasova na parlamentarnim izborima 1998. Zajedno s ostatkom raspuštenog Mađarskog demokratskog foruma (glavna stranka prve slobodno izabrane vlade) i Nezavisnom strankom malih posjednika, formirao je koalicionu vladu. Orbán je sa 35 godina postao drugi najmlađi premijer u historiji Mađarske, nakon Andrása Hegedűsa. Tu funkciju obavljao je do 2002.
Ponovo je izabran za premijera 2010. kada je Fidesz, u koaliciji s Demokršćanskom narodnom partijom (KDNP), ostvario uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, osiguravši dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Kontroverze vezane za Bosnu i Hercegovinu Podrška Miloradu Dodiku Orbán je razvio bliske političke i ekonomske veze s Miloradom Dodikom, bivšim predsjednikom Republike Srpske. Dodikova secesionistička retorika i negiranje genocida u Srebrenici godinama su predmet kritika međunarodne zajednice, ali Orbán mu je pružao otvorenu podršku. U aprilu 2024. Dodik je Orbánu uručio Orden Republike Srpske na ogrlici, što je izazvalo oštre reakcije probosanskih stranaka i javnosti u Bosni i Hercegovini. Orbán je više puta naglasio da Mađarska neće podržati nikakve sankcije Evropske unije protiv Dodika, čime je otežavao jedinstven odgovor EU na poteze koji su ugrožavali Daytonski mirovni sporazum.
Antimuslimanska retorika Tokom govora u decembru 2021. Orbán je izazvao diplomatski skandal izjavivši da integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju predstavlja "izazov" zbog prisustva dva miliona muslimana. Ova izjava naišla je na žestoke osude. Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, nazvao ju je "ksenofobnom i rasističkom", upozoravajući da takva ideologija podsjeća na mračne periode evropske historije. Šefik Džaferović, tadašnji član Predsjedništva BiH, ocijenio je izjavu sramnom, istaknuvši da su Bošnjaci autohtoni evropski narod.
Negiranje genocida u Srebrenici Mađarska vlada pod Orbánovim vodstvom zauzela je kontroverzan stav i prilikom glasanja o Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici 2024. Olivér Várhelyi, mađarski komesar za proširenje EU, podržao je narativ srpskih lidera poput Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, tvrdeći da rezolucija nameće kolektivnu krivicu srpskom narodu, iako tekst rezolucije to izričito ne navodi. Kao odgovor na ovakvu politiku, Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, uputio je protestno pismo, a saradnja na određenim poljima EU integracija je privremeno zahladnjela.
Odnos prema Evropskoj uniji mini|Orbán i njemačka kancelarka Angela Merkel u Madridu, 21. oktobar 2015.
Viktor Orbán je poznat kao jedan od najvećih kritičara produbljivanja političke integracije unutar Evropske unije. Promovira koncept "iliberalne demokratije" (engl. illiberal democracy), zalažući se za jačanje nacionalnog suvereniteta nasuprot ovlastima Brisela.
Sukobi i blokade Orbánova vlada često koristi pravo veta u Vijeću EU kako bi blokirala ili ublažila odluke, posebno one koje se tiču vanjske politike, poput sankcija Rusiji ili finansijske pomoći Ukrajini. Zbog zabrinutosti oko stanja vladavine prava, korupcije i nezavisnosti pravosuđa u Mađarskoj, Evropska komisija je zamrznula isplatu značajnog dijela sredstava iz kohezijskih fondova namijenjenih toj zemlji.
Mađarsko predsjedavanje EU (2024) U drugoj polovini 2024. Mađarska je preuzela rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU. Orbánov mandat obilježen je kontroverznom "mirovnom misijom" u Moskvu i Peking, koju je poduzeo bez mandata ostalih lidera EU, što je izazvalo diplomatski bojkot dijela sastanaka u Budimpešti od strane drugih članica.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Rođeni 1963. Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Biografije, Székesfehérvár Kategorija:Mađarski političari Kategorija:Premijeri Mađarske