180px|mini|desno|Djevojka u tradicionalnom dirndlu sa zelenom keceljom Dirndl () je bavarska i austrijska tradicionalna ženska narodnja nošnja, koja je nastala krajem 19. vijeka, a danas je rasprostranjena u više regija kao tipični dio alpskog folklora.
Etimologija Dirndl je deminutiv od riječi Dirn iz bavarsko-austrijske varijante riječi Dirne, koja u govornom jeziku se koristi i danas za mladu djevojku, dok se u savremenoj modernoj upotrebi koristi u negativnoj konotaciji, kao disfemizam sa značenjem prostitutka. Do polovine prošlog vijeka u gornjonjemačkim dijalektima njemačkog jezika Dirn se koristila za Magd, mladu nadničarku ili sluškinju na bogatim seoskim gazdinstvima. Od tih korijena vuče i puno ime Dirndlgewand, odijeća koju nosi Dirn, te se u današnjoj formi skraćuje kao dirndl. U Austriji se riječ "dirndl" koristi i za drvo i plodove drijena.
Historija 180px|mini|desno|Djevojka u dirndlu, crtež Ernsta Klimta iz 1886. Nastanak Porijeklo dirndla je iz austrijske regije Salzkammergut, gdje se polovinom 19. vijeka, s korijenima na seosko radno odijelo građansko-aristokratskih seljaka. Sastojalo se iz početka od bluze, suknje obično kombinirane s keceljom. Krajem 19. vijeka razvilo se u odjeću građanskog sloja, koji je provodio ljetne odmore na selu, te je dodat i slamnati šešir i svilene čarape. U tadašnjim prodajnim katalozima ta odjeća je dizajnirano izmišljeni proizvod, koji podsjeća na pozorišne kostime. Ova se moda proširila kada su glumice Salzburger Festspiele obilazile krajeve u Salzkammergutu. Za širenje modnog trenda značajan je utjecaj dvojice braće Moritza i Juliusa Wallacha iz Bielefelda, koji su 1890. osnovali muzej Volkskunsthaus u Münchenu. Vrhunac razvoja i prezentacije dirndla bio je 1910. kada su braća Wallach za stogodišnjicu Oktoberfesta, darovali odijeću povorci u otvaranju festivala. Osnovni kroj dirndla zasniva se na ženskoj modi iz 18. vijeka sa uskom bluzom, dekolteom i širokom suknjom, koja je bila proširena u gradskom i seoskom modnom dizajnu. Već krajem 18. vijeka građanski sloj je preuzeo trend "seoskog" okruženja, te su se odjevni predmeti zasnivali na seoskim krojevima (npr. Schäfermode à la Tyrolienne), ali naravno u izmišljenoj romantičnoj interpretaciji. Kasnije je dodata i marama, manji ukrasi i nakiti. Ovi stilovi potiču od ideje retour à la nature Jean-Jacques Rousseaua, čime se polaže značaj na povratak jednostavnosti i bijeg od građanske odvojenosti. Pronalazak dirndla je bio značajno polazište današnjeg razumijevanja alpske narodne nošnje. U kriznim godinama nakon Prvog svjetskog rata, dirndl je dobio na značaju, prvenstveno kao povoljna ljetna odjeća i alternativa za skupe historijsku odjeću. Početkom 1930-ih godina, dirndl je dobio na modnom značaju, posebno zbog operete Ralpha Benatzkog "Im weißen Rößl". Lik gostioničarke iz operete je postao simbol turističke prezentacije i reklame za Salzkammergut. Kroz uloge Marije Augusta von Trapp na Salzburger Festspiele i kasnije na svjetskim turnejama, dirndl se proširio po čitavom svijetu.
Vrijeme nacionalsocijalizma 180px|mini|desno|Djevojka u dirndlu na minenskom Oktoberfestu Za vrijeme nacionalsocijalizma u Trećom rajhu je osnovan odjel Mittelstelle Deutsche Tracht kao dio organizacije NS-Frauenschaft od strane njemačke etnologinje Gertrud Pesendorfer, koja je bila zadužena kao "Reichsbeauftragten für Trachtenarbeit". U okviru tog projekta, razvijen je koncept "obnovljene nošnje" (). Dirndl je bio "dekatoliciziran", zatvorene kragne su uklonjene, silueta jako sužena, tadašnja dužina suknje je smanjena na dužinu 7/8, ruke su postale slobodne, nepokrivene, te tako modernizirane i erotizirane. Pesendorfer je kreirala uske i dugmadima povezane dijelove u gornjim dijelovima bluze, koji su se i do danas zadržali u dirndlu, čime jako istižu ženske grudi.Reinhard Jellen: In: Telepolis auf Heise.de, 27. 9. 2012. Cilj Pesendorfer je bilo "...oslobađanje od crkvenog uticaja, industrijalizacije, mode i kiča, kao i stranih utjecaja, te povratak na korijene narodne nošnje." U svojoj knjizi Neue Deutsche Bauerntracht Tirol uvela je tezu o narodnoj nošnji kao nečemu zajedničkom, nenazvanom osnovnom držanju, koje zadržava najvrijednija dobra njemačke tradicije. U duhu ideje nacionalsocijalističkog Ahnenerbe, simboli kao Drvo života, Točak života (Bhava-cakra), parovi ptica, trebaju krasiti "čiste arijske narodne nošnje" u cilju "jačanja unutrašnjih frontova." Pesendorfer je, mada samo s obrazovanjem sekretarice, postala voditeljica Tirolskog muzeja narodne umjetnosti.Susanne Gurschler: NS-gerecht geschnürt. Gertrud Pesendorfer, überzeugte Nationalsozialistin, Trachtenkundlerin, Leiterin der Tiroler Volkskunstmuseums 1939 bis 1945 und der „Mittelstelle Deutsche Tracht“ der NS-Frauenschaft, konnte nach dem Krieg zur Doyenne des Tiroler Trachtenwesens avancieren – einfach so. In: Echo Online, 24. 10. 2013. U isto vrijeme Židovima je bila zabranjeno bilo kakvo bavljenje etnologijom.
Moderno vrijeme 180px|mini|desno|Moderni kroj dirndla Pojam dirndl danas označava haljinu, bluzu, žensku nošnju s uskim dubokim četvrtastim ili okrugim dekolteom, dugačka suknja, čija se dužina mijenja zavisno od modernih trendova i kecelja. Nosi se kako na raznim narodnim sajmovima, kao i proštenjima, na minhenskom Oktoberfest ili štutgarskom Cannstatter Volksfest, ali najčešće u južnim dijelovina Njemačke, Austrije, Južnog Tirola i nekim regijama alpskog podrčja. Intenzivno širenje dirndl je doživio početkom 1990-ih.
Varijante 180px|mini|desno|Varijante dirndla Postoje oko 250 raznih varijanti dirdnla, koje se mogu podijeliti u tri grupe: svakodnevni dirdl, nedjeljni dirndl i praznički dirndl. Razlike su u uzorcima veza, materijalu i načinu nošenja. Takođe su razlike u bojama i dizajnu u zavisnosti od regije u kojoj se nose.
Vezivanje kecelje Po narodnim običajima i medijskim izvještajima, položaj mašne na kecelji ukazuje na status djevojke ili žene, koja tu kecelju nosi, Veze li osoba mašnu na prednjoj desnoj strani, gledano s njene perspektive, djevojka je vjerena, obećana ili vjenčana zena. Ukoliko je mašna na lijevoj strani, znači da je djevojka slobodna. Mašna vezana u sredini simbolizira da je djevojka još djevica. Pozadi vezana mašna kecelje, kazuje da je žena obudovljena. Ovaj kodeks je prilično tradicionalan, jer konobarice vezuju svoju kecelju uvijek pozadi u sredini, te se ne može tvrditi da odgovara stvarnoj tradiciji, kao ni odakle dolazi ovaj pogled na vezivanje kecelje.
Također pogledati Oktoberfest
Reference
Literatura Heide Hollmer, Kathrin Hollmer: Dirndl. Trends, Traditionen, Philosophie, Pop, Stil, Styling. Edition Ebersbach, Berlin 2011, ISBN 978-3-86915-043-7. Reinhard Johler, Herbert Nikitsch, Bernhard Tschofen (Hrsg.): Schönes Österreich. Heimatschutz zwischen Ästhetik und Ideologie (= Kataloge des Österreichischen Museums für Volkskunde. 65). Österreichisches Museum für Volkskunde, Wien 1995, ISBN 3-900359-65-2. Franz C. Lipp, Elisabeth Längle, Gexi Tostmann, Franz Hubmann (Hrsg.): Tracht in Österreich. Geschichte und Gegenwart. Brandstätter, Wien 1984, ISBN 3-85447-028-2. Daniela Müller, Susanne Trettenbrein: Alles Dirndl. Anton Pustet, Salzburg 2013, ISBN 978-3-7025-0693-3. Ulrich Reuter: Kleidung zwischen Tracht + Mode. Aus der Geschichte des Museums 1889–1989. Museum für Volkskunde, Berlin 1989. Alma Scope: Bühnen der „Volkstümlichkeit“. Die Bedeutung Salzburgs und der Festspiele für die Trachtenmode. In: Trachten nicht für jedermann? Heimatideologie und Festspieltourismus dargestellt am Kleidungsverhalten in Salzburg zwischen 1920 und 1938 (= Salzburger Beiträge zur Volkskunde. 6, ). Salzburger Landesinstitut für Volkskunde, Salzburg 1993, S. 241–260. Monika Ständecke. Dirndl, Truhen, Edelweiss: die Volkskunst der Brüder Wallach. [zur gleichnamigen Ausstellung des Jüdischen Museums München vom 27. Juni bis 30. Dezember 2007]. Jüdisches Museum, München, 2007, ISBN 978-3-9388-3220-2. Elsbeth Wallnöfer: Geraubte Tradition. Wie die Nazis unsere Kultur verfälschten. Sankt Ulrich-Verlag, Augsburg 2011, ISBN 978-3-86744-194-0. Thekla Weissengruber: Die Tracht einst und heute. In: Vesna Michl-Bernhard (Hrsg.): 1000 Jahre textiles Österreich. Aspekte zur Kulturgeschichte des Textils mit Beiträgen und Statistiken zur aktuellen Situation im Bereich Kunst, Design, Unterricht und Wirtschaft. Holzhausen, Wien 1996.
Vanjski linkovi
Kategorija:Ženska odjeća Kategorija:Austrijski folklor Kategorija:Njemački folklor Kategorija:Austrijska odjeća Kategorija:Njemačka odjeća Kategorija:Švicarska odjeća Kategorija:Švicarski folklor Kategorija:Suknje Kategorija:Haljine