Bolesti nervnog sistema, također poznate kao nervnosistemski ili neurološki poremećaji, odnosi se na malu klasu medicinskih stanja koja utiču na nervni sistem. Ova kategorija obuhvata preko 600 različitih stanja, uključujući genetičke poremećaje, infekcije, kancer, napade (kao što je epilepsija), stanja kardiovaskularnog porekla, npr. moždani udar) , kongenitalni i razvojni poremećaji (kao što je spina bifida) i neurodegenerativni poremećaji (kao što su multipla skleroza, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i amiotrofna lateralna skleroza).
Znakovi i simptomi Znakovi i simptomi mogu varirati ovisno o stanju. S obzirom na značaj nervnog sistema u ljudskoj fiziologiji, simptomi mogu uključiti druge organske sisteme i rezultirati motornom disfunkcijom, senzornim oštećenjem, bolom itd.
Uzroci
Genetički Neke bolesti nervnog sistema su posljedica genetičkih mutacija. Naprimjer, Huntingtonova bolest je nasljedna bolest koju karakterizira progresivna neurodegeneracija. Huntingtonova bolest je posljedica mutacije bilo koje kopije HTT gena, što rezultira abnormalno savijenim proteinom. Akumulacija mutiranih proteina dovodi do oštećenja baznih ganglija mozga.
Prirođeni/razvojni defekt Bebe u razvoju mogu imati urođene mahane koje utiču na formiranje nervnog sistema. Naprimjer, anencefaliju (ili spina bifida) uzrokuju abnormalnosti u nervnom sistemu zbog defekata neuralne cijevi.
Kancer thumb|Ova slika ilustruje kako glioblastom utiče na moždano tkivo. Specijalizovane ćelije u centralnom nervnom sistemu, kao što su glijine ćelije, mogu se abnormalno razmnožavati i formirati gliome. Glioblastom je agresivan oblik glioma.
Infekcija Patogeni kao gljivice, bakterije i virusi mogu uticati na nervni sistem. Naprimjer, meningitis je uobičajena infekcija centralnog nervnog sistema, gdje bakterijske ili virusne infekcije uzrokuju upalu moždanih ovojnica.
Poremećaj napada Sumnja se da se napadi javljaju zbog sinhronizirane moždane aktivnosti. Epilepsiju, naprimjer, karakterizira abnormalna električna aktivnost u mozgu, koja uzrokuje ponovljene napade.
Vaskularni Mozak je bogat krvnim sudovima jer mu je potrebno mnogo nutrijenata i kisika. Moždani udar može biti rezultat krvnog ugruška ili krvarenja.
Degenerativni thumb| Ovaj dijagram prikazuje kako izgleda mijelinska ovojnica oko aksona zdravih neurona i rezultat demijelinizacije neurona kod multiple skleroze. Neurodegenerativna bolest je bolest koja uzrokuje oštećenje neurona. Primjeri neurodegenerativnih bolesti uključuju Alzheimerovu i Parkinssonovu bolest, te amiotrofnu lateralnu sklerozu. Naprimjer, multipla skleroza (MS) je upalna neurodegenerativna bolest u kojoj tijelo pokreće upalnu reakciju u centralnom nervnom sistemu i uzrokuje oštećenje neurona. Neurodegeneracija je različita kod svake bolesti; naprimjer, MS je posljedica degenerativnog procesa zvanog demijelinizacije. S druge strane, Parkinsonova bolest je rezultat oštećenja neurona u substantia nigra, što je važno za pokretanje motornog ponašanja.
Anatomija Centralni nervni sistem (CNS) Prema Timu Newmanu, centralni nervni sistem sastoji se od mozga i kičmene moždine, a prikuplja informacije iz cijelog tijela i također kontrolira funkcije u cijelom tijelu.
Mozak
Newmanovo istraživanje također pokazuje da je mozak najsloženiji organ u cijelom tijelu. Mozak je podijeljen u 4 režnja: sljepoočni (temporalni), tjemeni (parijetaln)i, potiljačni (okcipitalni) i čeoni (frontalni). Mozak ima preko 100 milijardi neurona i koristi oko 20% kisika u tijelu.
Kčmena moždina Kičmena moždina prolazi kroz veći dio leđa. Kičmena moždina sadrži ukupno 31 kičmeni nerv između svakog pršljena. Nervi se povezuju s perifernim nervnim sistemom.
Periferni nervni sistem Periferni nervni sistem povezuje se sa mišićima i žlijezdama i šalje informacije centralnom nervnom sistemu.
Dijagnoza Postoji niz različitih testova koji se mogu koristiti za dijagnosticiranje neuroloških poremećaja.
Lumbarna punkcija
Slabinska punkcija (LP), također poznata kao spinalna tapka, je procedura u kojoj se šuplja igla ubacuje u subarahnoidni prostor kičmene moždine, omogućavajući sakupljanje cerebrospinalne tekućine (CSF) za prikupljanje i naknadnu analizu. Broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca, nivoi proteina i glukoze, te prisustvo abnormalnih ćelija ili patogena kao što su bakterije i virusi, sve se može pregledati. Prozirnost i boja tekućine također mogu dati korisne informacije koje mogu pomoći u dijagnozi.
Tretmani Tretmani za poremećaje nervnog sistema variraju u zavisnosti od stanja i mogu uključivati intervencije kao što su lijekovi, hirurgija i terapija.
Također pogledajte Bolest centralnog nervnog sistema Periferna neuropatija
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Neurologija