Skender-pašina džamija je bila sarajevska džamija koja se nalazila u naselju Skenderija na lijevoj obali rijeke Miljacke.
Historija Skenderija je ime dobila po Skender-paši, bosanskom sandžak-begu, koji je na ovom prostoru 1499. godine sagradio trgovački centar sa 11 dućana, karavan-saraj, dvor, imaret, tekiju (možda nakšibendijskog reda) i preko Miljacke most. Njegov sin Mustafa-beg Skenderpašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u Bosni i Hercegovini. Uz džamiju je podigao i mekteb. Po ovoj džamiji čitava mahala se prozvala Mahala džamije Mustafa-bega Skender-pašića, ili jednostavno Skenderija. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije sa džamije je skinut olovni pokrov pod isprikom da ga treba zamijeniti bakrenim, što se nikada nije dogodilo, pa se kupola urušila, a ostatak građevine srušio se do 1935. godine, ostavljajući za sobom samo munaru. Munara džamije je uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra Skenderija.https://web.archive.org/web/20080911005748/http://www.dnevniavaz.ba/profil/mufidg/mustafa-begova-ili-skenderija-dzamija-7602Mujezinović, Mehmed, (1974), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1, str. 215-216, Sarajevo: Veselin Masleša
Nad ulazom u džamiju nalazio se natpis u stihovima na arapskom jeziku koji glasi: „Mustafa-beg podiže ovu građevinu, zahvaljujući Bogu punom zahvalnošću. Od Boga je nadahnut njezin kronostih: Bogomolja dobrih ljudi, dom onih koji se mole.“ (924 = 1518/19.). Natpis je napisao izvjesni Čelebi Džureha. U vrijeme kada je pisana vakufnama Mustafa-begove džamije on se nalazio kao namjesnik u Tripolisu.
Uz džamiju se nalazilo prostrano groblje čiji nišani su nestali prije Drugog svjetskog rata. Za ovo groblje Sejfudin Kemura kaže: „Oko ove (Skenderije) džamije ima veliko dvorište, koje je popunjeno raznim grobovima, među kojima se nalazi i grob Hasan-bega, sina Skender-pašina. Grob, iako je lijepo urađen, na žalost, nema natpisa.“ Pred tekijom u Skenderiji je do 1891. godine postojala česma sa natpisom. Imala je dvije lule i bila je lijepo zidana sa kamenim koritom. Natpis nad česmi glasi: „Bog je divan staratelj i zaštitnik. Lijepa li je ova česma bez primjera, izvor života. Dostojna da se nazove Kevserom. Dobrotvor gazi Iskender-paša doveo je vodu sa Soukbunara. Sluga tog plemenitog vezira nesebično je oživio ovu česmu. Sakir joj sa zanosom izreče kronogram: Vjerovjesniče, zauzmi se za dobrotvora.“ (1194=1780/81). Ispred same džamije nalazila se česma sa natpisom koji glasi: „Ovo je dobro djelo pokojnog gazi Skender-paše. Godine 1303.“ (1885/86). Kamena ploča sa ovim natpisom se nalazi u lapidariju Gazi Husrev-begove biblioteke. U Zbirci (Divanu) pjesama Fadil-paše Šerifovića u Orijentalnom institutu nalazi se natpis o gradnji Skender-pašine ćuprije: „Kronogram o izgradnji (obnovi) Skenderije ćuprije: Bosanski valija Šerif Osman-paša koji upućuje na dobro. Neka ga nagradio Stvoritelj svjetova, jer je on danonoćno ulaže trud u dobra djela, eto u ovom gradu je oživio pet objekata od koji jedan i ovaj most kojem nema primjera. Neka je njegova ličnosti sretna na obadva svijeta. Prvi dobrotvor mosta je Skender-paša iz čijeg vakufa se ovaj objekat obnovi u novom svjetlu. Fadil-paša izreče Mimaru kronogram (mosta): Visoki most čvrst je poput Skenderova zida. Godine 1278.“ (1861/62).Mujezinović, Mehmed, (1974), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 1, str. 216-220, Sarajevo: Veselin Masleša
Reference
Također pogledajte
Skender-pašina tekija
Vanjski linkovi
https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/11013-oduzeti-vakufi-skenderija-i-musalla-zgrada-predsjednistva
Kategorija:Džamije u Sarajevu