Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine jest ustavni sud uspostavljen Ustavom Federacija Bosne i Hercegovine, koji garantuje njegovo poštivanje i primjenu. Funkcioniše zajedno sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Ustavnim sudom Republike Srpske. Djelovanje se zasniva na odredbama Ustava Federacije BiH i Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH. Sjedište suda je u Sarajevu.

Historija Osnovan je 30. marta 1994. na sjednici federalne Ustavotvorne skupštine. Članom IV.C.1.1. (2) Ustava Federacije uspostavljeni su sudovi Federacije Bosne i Hercegovine, i to: a) Ustavni sud; b) Vrhovni sud; c) Sud za ljudska prava. Odredbama Ustava propisani su sastav, nadležnost, krug osoba ovlaštenih za podnošenje zahtjeva, kao i djelovanje odluka Ustavnog suda te osnovna prava i obaveze stranaka u postupcima pred tom institucijom.

Članom IX c) Ustava propisano je da će prvih 5 godina nakon njegovog stupanja na snagu trojicu sudija Ustavnog suda Federacije BiH, koji će biti stranci i koji nisu državljani nijedne susjedne države, imenovati predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konsultacija s predsjednikom i potpredsjednikom Federacije BiH. Milan Bajić, Mirko Bošković, Muamer Herceglija, Omer Ibrahimagić, Katarina Mandić i Draško Vuleta imenovani su kao prve domaće sudije 30. septembra 1994, a njihovo imenovanje potvrdila je Ustavotvorna skupština na sjednici 9. novembra te godine. Domaće sudije istog dana položile su zakletvu. Trojica stranih sudija, Bola Ajibola, Abdalah Fikri al-Hani i François Rigaux, imenovana su 22. februara 1995, kada je Ustavni sud Federacije BiH konačno kompletiran. Konstituirajuća sjednica Ustavnog suda održana je 10. januara 1996, a prvi predsjednik Ustavnog suda bio je Omer Ibrahimagić.

Kako je prvobitno bilo propisano, jednak broj sudija dolazio je iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, s proporcionalnom zastupljenošću sudija iz reda ostalih naroda. Nakon ustavnih amandmana iz 2002. uspostavljeno je Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, kao konačni autoritet u odlučivanju o pitanjima vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Amandmanima je također određeno da najmanje dvojica sudija moraju biti iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih.

Izbor sudija Procedura izbora sudija u Ustavni sud Federacije BiH propisana je Ustavom Federacije BiH i relevantnim zakonima. Ustavni sud FBiH sastoji se od 9 sudija, od kojih namanje 2 moraju biti iz reda konsitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i 1 iz reda Ostalih. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) obično raspisuje javne konkurse za pozicije sudija Ustavnog suda FBiH i utvrđuje spiskove kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove. Na osnovu tih konkursa, odgovarajući kandidati se predlažu nadležnim organima (Predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH). Kandidat mora biti ugledni pravnik koji ispunjava uslove definisane u Ustavu Federacije BiH i zakonima o sudijama.. Predsjednik Federacije BiH, uz saglasnost potpredsjednika, predlaže kandidata Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Za konačno imenovanje sudije potrebna je potvrda većine delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji su prisutni i glasaju.

Mandat sudija je doživotan s obaveznim penzionisanjem u 70. godini života, uz uslov da ne podnesu ostavku ili da im mandat ne prestane izuzeto. Prvi saziv Ustavnog suda FBiH, imenovan prvobitno prema Ustavu, imao je mandat od 5 godina, s pravom ponovnog imenovanja, uz pravni okvir i potvrdu Doma naroda.

Nadležnosti Nadležnosti Ustavnog suda su:

Rješavanje sporova između nivoa vlasti - Sud rješava ustavne sporove između različitih nivoa vlasti u Federaciji npr. između kantona, kantona i federalne vlasti, općina, gradova ili institucija FBiH. Zaštitu ustavnosti - Sud ocjenjuje da li su svi propisi (kantonalni ustavi, federalni i kantonalni zakoni, drugi akti) u skladu s Ustavom FBiH, i može ih ukinuti ako nisu. Kontrolu ustavnosti prije i nakon donošenja - Sud može provjeravati ustavnost aktova naknadno (poslije objave) i preventivno (prije nego što propisi stupe na snagu). Odlučivanja o vitalnom nacionalnom interesu - Ako se u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne postigne saglasnost o pitanju za koje se smatra da predstavlja vitalni nacionalni interes jednoga konstitutivnog naroda, to pitanje se delegira Ustavnom sudu. Za takve slučajeve postoji posebno Vijeće za zaštitu vitalnog interesa u okviru suda. Zaštite vitalnog interesa na kantonalnom nivou - Kada se u kantonalnim skupštinama ne postigne saglasnost povodom vitalnih interesa, Sud odlučuje i u tim slučajevima putem odgovarajućeg vijeća. Odlučivanje o smjeni predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH - Parlament Federacije BiH može, dvotrećinskom većinom, tražiti od suda smjenu predsjednika ili jednog od potpredsjednika FBiH ako su prekršili zakletvu ili su nedostojni, a konačnu odluku donosi Sud. Odlučivanje o imunitetu i žalbama - Sud odlučuje i o pitanjima vezanim za imunitet nosilaca vlasti, a nezadovoljne strane mogu se žaliti Sudu.

Davanje mišljenja - Sud može dati stručna mišljenja na zahtjev zamjenika premijera Federacije BiH, iako takva mišljenja nemaju direktne pravne posljedice.

Reference

Vanjski linkovi Zvanični sajt

Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Ustav Federacije Bosne i Hercegovine * Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine