Stanislava Staša Zajović je transnacionalna feministkinja i mirovna aktivistica. Ona je suosnivač i koordinator Žena u crnom u Beogradu, Srbija.
Biografija Diplomirala je španski i italijanski jezik na Univerzitetu u Beogradu i pridružila se feminističkom pokretu 1980-ih u Beogradu.
Bavi se mnogim feminističkim aktivnostima od organiziranja uličnih akcija do rada sa izbjeglicama, ženama itd. Pokrenula je nekoliko ženskih mreža, poput Ženske mirovne mreže, Međunarodne mreže ženske solidarnosti protiv rata/Međunarodne mreže Žena u crnom, Mreže prigovarača savesti i antimilitarizma u Srbiji, Koalicije za sekularnu državu itd.
Organizovala je brojne obrazovne aktivnosti s fokusom na ženska ljudska prava, žensku mirovnu politiku, međuetničku i interkulturalnu solidarnost, žene i moć, žene i antimilitarizam. Bila je ključna u širenju mreže Žena u crnom u svijetu. Na primjer, u svojoj knjizi "Mujeres en pie de paz", Carmen Magallón priča da je Stašina posjeta Španiji 1993. godine, njene ideje i zalaganje, uticali na stvaranje grupe Žena u crnom u toj zemlji.Carmen Magallón: Mujeres en pie de paz, Madrid, Siglo XXI, 2006.
Staša Zajović je autor brojnih eseja, članaka i priloga u lokalnim, regionalnim i međunarodnim medijima, časopisa i publikacija o ženama i politici, reproduktivnim pravima, ratu, nacionalizmu i militarizmu, otporu žena ratu i antimilitarizmu (1992 – danas) .
Staša Zajović je 2017. godine potpisala Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca.Signatories of the Declaration on the Common Language, official website, retrieved on 16. 8. 2018.
Bila je dio reprezentacije Žena u crnom na komemoracijama žrtvama rata u Vukovaru (Hrvatska) i govornica na protestu kojim je obilježena godišnjica početka rata u BiH, ističući nedostatak vidljivosti ovih događaja, žrtve i procesuiranje ratnih zločina.
Zbog svog aktivizma i zalaganja za kažnjavanje ratnih zločina bila je meta višestrukih fizičkih napada huligana i ekstremnih nacionalista, kao i administrativnih zabrana.
Bila je nominovana za i osvojila je niz nagrada i nagrada. Među njima su: Milenijumska nagrada za mir za žene, Počasni građanin Tutina, Počasni građanin Granade, itd. Nominovana je za Nobelovu nagradu za mir u okviru kampanje 1.000 žena za Nobelovu nagradu za mir 2005. godine, Takođe je 2005. i 2007. bila nominovana za novinsku ličnost godine od strane dnevnog lista Danas.
Reference
Kategorija:Rođeni 1953. Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku Kategorija:Jugoslavenski aktivisti Kategorija:Srbijanski aktivisti Kategorija:Crnogorski aktivisti Kategorija:Biografije, Nikšić