Sveta Katarina Aleksandrijska () jest slika italijanskog baroknog slikara Michelangela Merisija da Caravaggia nastala 1598. ili 1599.

Historija i opis Slika je bila dio kolekcije kardinala Francesca Marije Del Montea, gdje je katalogizirana 1627.Alessandro Zuccari, "Sul dipinto del Caravaggio e l'iconografia religiosa nell'età della Controriforma, Storia e tradizione nell'iconografia religiosa del Caravaggio" u: Michelangelo Merisi da Caravaggio. La vita e le opere attraverso i documenti, "Logart", Rim, 1995, str. 289-291. Zajedno s Marijom Magdalenom, Katarina je bila među kardinalovim najdražim sveticama.

Prema riječima Alessandra Zuccarija, naslikana je na prijedlog kardinala kad je Caravaggio živio s njim u palači Madama.

Kao model za sveticu Caravaggio je kontroverzno odabrao Fillide Melandroni, poznatu rimsku prostitutku, u koju se zaljubio i koja mu je uzrokovala mnoge probleme. Ponovo mu je pozirala za slike Marta i Marija Magdalena, Judita odrubljuje glavu Holofernu i portret spaljen u Berlinu tokom Drugog svjetskog rata.Su Fillide, Riccardo Bassani, Flora Bellini, Caravaggio assassino, Rim, 1994, str. 26, b. 20. Peter Robb, M L'enigma Caravaggio, cit., str. 95-97. Il ritratto scomparso a Berlino, che Fillide restituì al suo amante fiorentino, Giulio Strozzi, era nell'inventario Giustiniani ancora nel 1638, quando si trova citato come "cortigiana Fillide", cfr. C. L. Frommel, cit., str. 25, Maurizio Marini, Michelangelo Merisi da Caravaggio, cit., str. 391.

Priča o svetoj Katarini Sveta Katarina Aleksandrijska bila je popularna figura u katoličkoj ikonografiji. Pretpostavlja se da su njeni kvaliteti ljepota, neustrašivost, djevičanstvo i inteligencija. Bila je plemićkog porijekla i posvetila se kršćanstvu nakon što je imala viziju. U dobi od 18 godina suočila se s rimskim carem Maksimom (vjerovatno se ovo odnosi na Galerija Maksimijana), raspravljala s njegovim paganskim filozofima i uspjela je mnoge od njih preobratiti na kršćanstvo. Zatvorena od cara, preobratila je njegovu caricu i vođu njegovih vojski. Maksim je pogubio svoje preobraćenike, uključujući i caricu, i naredio da se sama Katarina pogubi na točku sa šiljcima. Navodno se točak slomio u trenutku kada ga je Katarina dodirnula. Maksim joj je potom dao odrubiti glavu.

Proglašena je zaštitnicom biblioteka i bibliotekara, kao i učitelja, arhivista i svih onih povezanih s mudrošću i podučavanjem te onih čija je egzistencija zavisila od točkova. Godinom njenog mučeništva tradicionalno je smatrana 305. (godina velikog progona kršćana pod Galerijem), a blagdan posvećen njoj obilježavan je 25. novembra.

Godine 1969. Crkva ju je uklonila iz kalendara svetaca, uvjerena prevladavajućim mišljenjem historičara da Katarina vjerovatno nikad nije postojala. Do 2002, iako većina historičara nije promijenila mišljenje, Crkva jest i Katarina je vraćena na spisak svetaca.

Također pogledajte Sveta Katarina Aleksandrijska (Raffaello)

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Umjetničke slike iz 1590-ih Kategorija:Caravaggiove slike Kategorija:Slike u Muzeju "Thyssen-Bornemisza"