Tabriz je grad u sjeverozapadnom Iranu i glavni grad pokrajine Istočni Azerbejdžan. Smješten je u historijskoj regiji Azerbejdžan i jedno je od najvažnijih urbanih, privrednih i kulturnih središta zemlje. Zbog položaja na glavnim trgovačkim pravcima između Iranske visoravni, Anadolije, Kavkaza i Mezopotamije, Tabriz je stoljećima imao važnu ulogu na Putu svile.

Prema podacima popisa iz 2016, grad je imao 1.558.693 stanovnika.

Historija mini|desno|Pogled na Tabriz s područja Eynalija

Rani razvoj i srednji vijek Tabriz je staro urbano središte sjeverozapadnog Irana. Grad je nakon teškog zemljotresa obnovljen 791, a kasnije je više puta stradao u novim snažnim potresima, što je bitno uticalo na njegov urbani razvoj. Uprkos tome, zadržao je položaj važnog regionalnog trgovačkog središta.

U srednjem vijeku Tabriz je stekao posebnu važnost zahvaljujući povoljnom geografskom položaju. Bio je važno administrativno i trgovačko središte u doba Ilhanida, kada su se u njemu razvijali trgovački, obrazovni i zanatski sadržaji povezani s međunarodnim karavanskim putevima.

Safavidsko i osmansko doba Početkom 16. stoljeća Tabriz je bio prva prijestolnica Safavidskog Carstva. Nakon bitke kod Čaldirana 1514. grad su privremeno zauzele snage Osmanskog Carstva. Prijestolnica Safavida premještena je 1548. u Kazvin, ali je Tabriz ostao važan trgovački i regionalni centar.

19. i početak 20. stoljeća U 19. stoljeću Tabriz je, zahvaljujući trgovini i političkom značaju, postao najnaseljeniji grad u Iranu, nadmašivši Isfahan. U doba Kadžara bio je jedno od najvažnijih političkih i ekonomskih središta države te sjedište prijestolonasljednika.

Početkom 20. stoljeća Tabriz je imao istaknutu ulogu u iranskom ustavnom pokretu i širim modernizacijskim procesima u zemlji.

Geografija Tabriz leži u dolini na krajnjem sjeverozapadu Irana, na približno 1.367 m nadmorske visine. Okružen je brežuljcima i planinskim područjima, a nalazi se u zoni izražene seizmičke aktivnosti. Takav položaj istovremeno je pogodovao trgovini i saobraćajnim vezama, ali je grad činio osjetljivim na razorne potrese.

Klima je kontinentalna, s toplim i suhim ljetima te vrlo hladnim zimama. Proljeće i jesen tradicionalno se smatraju najugodnijim dijelom godine u pogledu vremenskih prilika.

Stanovništvo Stanovništvo Tabriza čine pretežno Azeri, dok je perzijski jezik važan u administrativnom, obrazovnom i javnom životu. Grad je jedno od glavnih urbanih središta iranskog Azerbejdžana i ima važnu ulogu u kulturnom životu sjeverozapadnog Irana.

Prema popisu iz 2016, Tabriz je imao 1.558.693 stanovnika, što ga svrstava među najveće iranske gradove.

Privreda mini|desno|Prodavnica tepiha u bazaru Tabriza

Privredni razvoj Tabriza historijski je vezan za trgovinu, zanatstvo i njegov položaj na međunarodnim kopnenim rutama između istoka i zapada. Grad je bio važno raskršće karavanskih puteva i razmjene robe između Irana, Anadolije, Kavkaza i šireg bliskoistočnog prostora.

Savremeni Tabriz poznat je po tekstilnoj industriji, proizvodnji tepiha, cementa i raznim granama prerađivačke industrije. Tabrizski tepisi posebno su poznati u Iranu i izvan njega kao dio duge zanatske tradicije grada.

Kultura i znamenitosti mini|desno|Plava džamija u Tabrizu

Tabriz ima važnu ulogu u kulturnoj historiji Irana, posebno u književnosti, trgovini i gradskoj kulturi Azerbejdžana u širem historijskom smislu. Njegova urbana baština odražava slojeve ilhanidskog, safavidskog i kadžarskog razdoblja.

Najpoznatiji spomenik grada jeste historijski bazarski kompleks Tabriza, koji je UNESCO 2010. uvrstio na popis Svjetske baštine. UNESCO ga opisuje kao izuzetno očuvan tradicionalni trgovački kompleks i jedan od najvažnijih komercijalnih i kulturnih centara na Putu svile.

Među najpoznatijim znamenitostima grada su i Plava džamija, poznata po ostatcima bogate dekoracije od plavih pločica, te Mauzolej pjesnika, memorijalni kompleks posvećen pjesnicima i drugim značajnim ličnostima povezanim s Tabrizom.

mini|desno|Mauzolej pjesnika u Tabrizu

Značaj Tabriz se ubraja među historijski najvažnije gradove Irana. Njegov značaj proizlazi iz kombinacije političke uloge, trgovačke tradicije, kulturne baštine i geostrateškog položaja u blizini Anadolije i Kavkaza. Kao glavni grad pokrajine Istočni Azerbejdžan, on i danas ostaje jedno od ključnih središta sjeverozapadnog Irana.

Reference

Kategorija:Gradovi u Iranu Kategorija:Gradovi na putu svile