mini|desno|300px|Dijagram Maslowljeve hijerarhije potreba (originalni model od pet nivoa). Zasnovano na njegovom izvornom radu iz 1943. "Teorija ljudske motivacije" i kasnijim pojašnjenjima. Maslowljeva hijerarhija potreba predstavlja teorijski model ljudskih potreba (odnosno ciljeva) koji motiviraju ljudsko ponašanje, a razvio ga je američki psiholog Abraham Maslow.
Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba koje su međusobno povezane u hijerarhijskom odnosu prioriteta (odnosno relativne snage). Hijerarhija se najčešće prikazuje u obliku piramide, iako sam Maslow nije autor tog danas prepoznatljivog grafičkog prikaza. Na njenom dnu nalaze se fiziološke potrebe, koje imaju najveći prioritet, dok se na vrhu nalaze potrebe za samoaktualizacijom. U svojim kasnijim radovima Maslow je ovoj strukturi dodao i šesti nivo, koji je označio kao metapotrebe, kao i koncept metamotivacije.
Hijerarhija potreba smatra se jednim od najtrajnijih i najutjecajnijih doprinosa Abrahama Maslowa u području psihologije. Ovaj model i dalje se široko koristi kao teorijski okvir i praktični alat u visokom obrazovanju, poslovnom i menadžerskom osposobljavanju, istraživanjima u sociologiji, zdravstvu, savjetodavnoj psihologiji i socijalnom radu.
Iako je teorija široko prihvaćena i primjenjivana, bila je predmet brojnih kritika zbog nedostatka konačnih empirijskih dokaza, a njena naučna valjanost i dalje je predmet rasprava.
Historijski razvoj
Maslow je svoju hijerarhiju potreba predstavio 1943. u radu A Theory of Human Motivation, objavljenom u časopisu Psychological Review. Teorija predstavlja klasifikacijski model osmišljen da prikaže univerzalne ljudske potrebe, polazeći od najosnovnijih potreba biološkog i društvenog opstanka pa sve do složenijih psiholoških i razvojnih potreba. Hijerarhija je podijeljena na potrebe nedostatka i potrebe rasta, a među temeljnim obilježjima teorije ističu se individualizam i hijerarhijsko određivanje prioriteta potreba.
Prema Maslowljevoj izvornoj formulaciji, postoji pet grupa osnovnih potreba: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću, potrebe za ljubavlju i pripadanjem, potrebe za poštovanjem i potrebe za samoaktualizacijom. Ove potrebe nalaze se u hijerarhijskom odnosu prioriteta, pri čemu fiziološke potrebe imaju najveći prioritet. Kada su fiziološke potrebe zadovoljene, javljaju se potrebe za sigurnošću. Nakon relativnog zadovoljenja fizioloških i sigurnosnih potreba, pojavljuje se potreba za ljubavlju i pripadanjem, koja uključuje i davanje i primanje ljubavi. Sljedeći nivo obuhvata potrebe za poštovanjem, dok najviši nivo čini potreba za samoaktualizacijom. Maslow je također uveo pojam metamotivacije kako bi opisao motivaciju pojedinaca koji nadilaze osnovne potrebe i teže stalnom ličnom razvoju i usavršavanju.
Iako se hijerarhija često prikazuje kao jasno odvojeni i uzastopni nivoi potreba, Maslow je naglašavao da zadovoljenje jedne potrebe ne mora biti potpuno prije nego što se pojavi sljedeća. Prema njegovom tumačenju, hijerarhiju je realnije razumjeti kao postepeno smanjenje stepena zadovoljenja potreba pri prelasku na više nivoe motivacije.
Piramida
Maslowljeva hijerarhija potreba često se prikazuje u obliku piramide, pri čemu se na njenom dnu nalaze najosnovnije ljudske potrebe, dok se na vrhu nalaze potrebe za samoaktualizacijom i transcendencijom. Međutim, sam Maslow nikada nije izradio piramidalni prikaz svoje hijerarhije potreba. Prvi poznati prikaz ove danas široko rasprostranjene piramide izradio je američki savjetodavni psiholog Charles McDermid. U članku objavljenom u časopisu Business Horizons, McDermid je tvrdio da Maslowljeva teorija motivacije pruža bolje razumijevanje dinamike ljudskog ponašanja nego klasične ekonomske teorije, opisujući hijerarhiju potreba kao piramidu sastavljenu od pet nivoa.
Četiri najniža nivoa piramide obuhvataju ono što je Maslow nazivao potrebama nedostatka (d-needs). U njih spadaju potrebe za poštovanjem, prijateljstvom i ljubavlju, sigurnošću i fiziološke potrebe. Ako ove potrebe nisu zadovoljene, pojedinac može osjećati napetost, tjeskobu ili psihološku nelagodu, čak i kada izostaju neposredne fizičke posljedice. Prema ovoj teoriji, upravo osjećaj uskraćenosti predstavlja pokretač motivacije, jer podstiče pojedinca da zadovolji potrebe koje mu nedostaju.
Maslow je naglašavao da ljudska motivacija nije strogo linearna. Budući da je ljudski mozak složen sistem u kojem se istovremeno odvijaju brojni paralelni procesi, različite motivacije iz više nivoa hijerarhije mogu biti prisutne u isto vrijeme. Umjesto tvrdnje da se osoba u određenom trenutku usmjerava isključivo na jednu potrebu, Maslow je isticao da određena potreba u datom trenutku dominira ponašanjem pojedinca. Time je priznao mogućnost istovremenog djelovanja različitih motivacijskih nivoa, ali je u svojoj teoriji nastojao identifikovati osnovne tipove motivacije i njihov uobičajeni redoslijed zadovoljavanja.
Pored antropoloških istraživanja, Maslow je u razvoju svoje teorije koristio i podatke iz posmatranja životinja, posebno majmuna, analizirajući obrasce ponašanja koji ukazuju na prioritizaciju potreba u skladu s individualnim okolnostima.
Alternativni prikazi hijerarhije thumb|300px|right|Alternativni prikaz hijerarhije potreba s preklapajućim potrebama|alt=Dijagram koji prikazuje kako se različiti nivoi potreba preklapaju i razvijaju simultano, umjesto kao strogo odvojene stepenice piramide.
Pored široko rasprostranjenog prikaza hijerarhije potreba u obliku piramide, razvijen je i niz alternativnih shematskih prikaza ovog modela. Jedan od ranijih takvih prikaza, objavljen 1962, predstavlja hijerarhiju kao dinamičan sistem u kojem se različiti nivoi potreba pojavljuju u obliku ″valova″ koji se međusobno preklapaju. Prema tom prikazu, vrhunac jednog dominantnog skupa potreba mora biti dosegnut prije nego što naredni, viši nivo potreba počne preuzimati dominantnu motivacijsku ulogu.
Drugi shematski prikazi hijerarhije koriste preklapajuće trouglove kako bi ilustrirali međusobnu povezanost i interakciju različitih potreba. Jedna od savremenijih reinterpretacija predlaže model u kojem se samoaktualizacija više ne nalazi na privilegovanom vrhu hijerarhije, već se posmatra kao dio potreba povezanih sa statusom (poštovanjem) i motivima vezanim za partnerske odnose i reprodukciju unutar novog teorijskog okvira.
Potrebe
Fiziološke potrebe
Fiziološke potrebe predstavljaju osnovu Maslowljeve hijerarhije potreba. One obuhvataju biološke uslove neophodne za opstanak čovjeka i čine osnovni nivo ljudske motivacije. Prema Maslowljevoj teoriji, pojedinac je prvenstveno usmjeren na zadovoljenje fizioloških potreba prije nego što može težiti višim nivoima psihološkog ispunjenja. To znači da, ukoliko osoba nije u stanju zadovoljiti osnovne fiziološke potrebe, njena motivacija za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem ili samoaktualizacijom ostaje potisnuta.
Fiziološke potrebe uključuju zrak, vodu, hranu, toplotu, odjeću, reprodukciju, sklonište i san. Većina ovih potreba mora biti zadovoljena kako bi ljudsko tijelo održavalo stanje homeostaze, odnosno unutrašnje fiziološke ravnoteže. Na primjer, potreba za zrakom ima neposredni prioritet nad potrebama višeg nivoa, kao što su društvena pripadnost ili samopoštovanje. Fiziološke potrebe smatraju se osnovnim preduslovom za održavanje života i normalno funkcionisanje organizma.
Potrebe za sigurnošću
Nakon što su fiziološke potrebe u dovoljnoj mjeri zadovoljene, potrebe za sigurnošću postaju dominantan motivacijski faktor u ljudskom ponašanju. Ove potrebe odnose se na zaštitu od fizičkih, emocionalnih i ekonomskih prijetnji. U situacijama poput rata, prirodnih katastrofa, porodičnog nasilja, zlostavljanja djece ili ekonomskih kriza, potreba za sigurnošću postaje posebno izražena.
Potrebe za sigurnošću mogu se ispoljavati kroz težnju ka stabilnom zaposlenju, pravnoj zaštiti, finansijskoj sigurnosti, zdravstvenoj zaštiti i sigurnom životnom okruženju. Ovaj nivo potreba naročito je izražen kod djece, koja imaju veću potrebu za osjećajem sigurnosti i predvidivosti, posebno djeca s invaliditetom ili posebnim potrebama. I kod odraslih ove potrebe imaju značajnu ulogu, posebno u kontekstu ekonomske stabilnosti i zaštite zdravlja. Ukoliko osoba ne osjeća sigurnost u svom okruženju, nastojat će najprije zadovoljiti ovu potrebu prije nego što se usmjeri na potrebe višeg nivoa. Stabilnost i sigurnost omogućavaju ponovno uspostavljanje psihološke i fiziološke ravnoteže, odnosno homeostaze.
Potrebe za sigurnošću uključuju: zdravlje lična sigurnost emocionalna sigurnost finansijska sigurnost
Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću
Nakon zadovoljenja fizioloških potreba i potreba za sigurnošću, treći nivo u Maslowljevoj hijerarhiji odnosi se na međuljudske potrebe i osjećaj pripadnosti. Prema Maslowu, ljudi imaju izraženu potrebu za prihvatanjem, povezanošću i pripadanjem društvenim grupama, bez obzira na njihovu veličinu. Pripadnost podrazumijeva osjećaj povezanosti s drugima, kao i iskustvo prihvatanja, poštovanja i ljubavi.
Društvene grupe koje zadovoljavaju ovu potrebu mogu biti velike ili male. Veće grupe uključuju profesionalne organizacije, vjerske zajednice, sportske timove, radne kolektive ili različite društvene zajednice, dok manje grupe obuhvataju porodicu, intimne partnere, bliske prijatelje, mentore i povjerljive osobe. Prema Maslowu, čovjek ima potrebu da voli i bude voljen, kako u romantičnim tako i u neromantičnim odnosima.
U nedostatku ljubavi, prihvatanja i osjećaja pripadnosti, pojedinac može biti podložniji usamljenosti, socijalnoj anksioznosti i kliničkoj depresiji. Ova potreba posebno je izražena u djetinjstvu, kada može imati prednost čak i nad potrebom za sigurnošću, što se može uočiti kod djece koja ostaju vezana za roditelje uprkos iskustvu zlostavljanja ili zanemarivanja. Nedostatak emocionalne podrške, zanemarivanje, odbacivanje ili društvena izolacija mogu negativno utjecati na sposobnost pojedinca da razvije i održava značajne međuljudske odnose.
Istraživanja pokazuju da nezadovoljene osnovne potrebe mogu imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje, posebno tokom adolescencije. Dugotrajni finansijski stres u porodici povezan je s većom učestalošću depresivnih simptoma kod mladih, ne samo zbog otežanog zadovoljavanja osnovnih potreba, već i zbog narušavanja odnosa između roditelja i djece uslijed povećanog stresa i smanjene međusobne interakcije.
Potrebe za ljubavlju i društvenom pripadnošću uključuju: porodica prijateljstvo intimnost povjerenje prihvatanje davanje i primanje ljubavi i emocionalne podrške
U određenim okolnostima, potreba za pripadanjem može nadjačati čak i fiziološke potrebe ili potrebe za sigurnošću, naročito pod snažnim utjecajem vršnjačkog pritiska.
Potrebe za poštovanjem
Potrebe za poštovanjem odnose se na osjećaj vlastite vrijednosti, samopoštovanja i priznanja od strane drugih. Prema Maslowu, većina ljudi ima potrebu za stabilnim osjećajem poštovanja koji je zasnovan na stvarnim sposobnostima, postignućima i kompetencijama.
Maslow razlikuje dva nivoa potreba za poštovanjem. Niži nivo odnosi se na potrebu za poštovanjem i priznanjem od drugih, što uključuje težnju za statusom, ugledom, slavom, prestižem i pažnjom. Viši nivo odnosi se na samopoštovanje i uključuje osjećaj snage, kompetentnosti, ovladavanja vlastitim sposobnostima, samopouzdanje, nezavisnost i sloboda. Maslow je naglašavao da ovi nivoi nisu strogo odvojeni, nego međusobno povezani i isprepleteni.