Zastava Nacističke Njemačke, službeno nazvana Zastava Rajha i nacionalna zastava (), a poznata i kao nacistička zastava ili zastava sa svastikom (Hakenkreuzflagge – doslovno "zastava s kukastim križem"), imala je crvenu pozadinu s crnom svastikom u bijelom krugu. Prvobitno je korištena kao zastava Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije (NSDAP), poznatije kao Nacistička stranka, nakon njenog osnivanja 1920. Ubrzo nakon imenovanja Adolfa Hitlera za kancelara 1933. usvojena je kao obavezna za upotrebu, dok je nacionalna zastava bila crno-bijelo-crvena trobojka Njemačkog Carstva. Godinu nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga ovaj aranžman je okončan. Nacisti su zabranili upotrebu carske trobojke, nazivajući je "reakcionarnom",Izjava Hermanna Göringa, citirana u (17. septembar 1935). i učinili su zastavu svoje stranke nacionalnom zastavom Njemačke kao dio Nirnberških zakona iz 1935, što je ostalo na snazi do kraja Drugog svjetskog rata i pada Trećeg rajha.

Historija Porijeklo Dizajn nacističke zastave Hitler je predstavio kao stranačku zastavu sredinom 1920, otprilike godinu prije nego što je (29. jula 1921) postao vođa svoje političke stranke: zastava s crvenom pozadinom, bijelim krugom i crnom svastikom u sredini. Dizajnirao ju je sam Hitler, kako je opisano u njegovoj knjizi Mein Kampf, u kojoj je objasnio nastanak dizajna nacističke zastave, nakon što je predstavio nekoliko prijedloga:

Nacistička stranka nije bila jedina stranka koja je koristila svastiku u Njemačkoj. Nakon Prvog svjetskog rata niz krajnje desničarskih nacionalističkih pokreta usvojio je svastiku. Kao simbol, počela se povezivati ​​s idejom rasno "čiste" države.

Obavezna stranačka zastava (1933–1935) Ubrzo nakon što je Hitler imenovan kancelarom 30. januara 1933, zabranjena je crno-crveno-zlatna trobojka Vajmarske Republike; odlukom od 12. marta uspostavljene su dvije legalne zastave: ponovo uvedena crno-bijelo-crvena carska trobojka i zastava Nacističke stranke. Uprkos tome nove zastave nisu zvanično uvedene do 14. marta 1933. iako je ova upotreba možda formalno počela ranije. Dana 29. aprila 1933. ministar unutrašnjih poslova Wilhelm Frick donio je dekret da svi trgovački brodovi moraju istaći crno-bijelo-crvenu zastavu na krmi i zastavu Nacističke stranke na signalnom jarbolu.

U početku je službena specifikacija za nacističku zastavu određivala da bijeli krug sa svastikom bude na sredini zastave. Međutim, 20. decembra 1933. izdan je dekret kojim se odobrava upotreba necentrirane verzije zastave sa svastikom na moru. Ovo je bila čisto praktična odluka namijenjena da amblem bude vidljiviji (jer kada se zastava brzo vihori, vanjska polovina izgleda kraća od polovine pored koplja, a za centrirani bijeli krug činilo bi se da je bliže slobodnom krilu). Štaviše, iako je nacistička zastava na kopnu imala svastiku s obje strane "okrenutu udesno", nacistička zastava na moru prikazivala je svastiku na poleđini kao ogledalnu sliku, tako da je na prednjoj strani svastika bila okrenuta udesno, a na zadnjoj ulijevo. Nije potpuno poznato kada je promijenjena poleđina zastave sa svastikom na moru, ali se može pretpostaviti da je ova to urađeno kao dio propisa od 20. decembra 1933. Razlozi su bili isti u oba slučaja: poboljšanje izgleda ("optičkih proporcija") zastave kada se koristi na moru i poboljšanje vidljivosti važnih elemenata dizajna (eliminisanjem potencijalnog sjenčenja tamne svastike na bijelom krugu, posebno na jakoj Sunčevoj svjetlosti). U publikaciji njemačke vlade Die Flaggen des deutschen Reiches (izdanje iz 1934) prikazane su obje verzije zastave sa svastikom, pozivajući se na centriranu verziju kao na "zastavu s kukastim križem" (Hakenkreuzflagge), a na necentriranu kao na "zastavu s kukastim križem na trgovačkim brodovima" (Hakenkreuzflagge auf Kauffahrteischiffen).

Nacionalna i mornarička zastava (1939–1945) mini|250px|Ilustracija koja prikazuje napad antinacističkih demonstranata na Bremen, usidren u Njujorškoj luci, 26. jula 1935. Dana 15. septembra 1935, godinu nakon smrti predsjednika Reicha Paula von Hindenburga, nacistička zastava postala je nacionalna zastava i simbol Njemačke. Jedan od razloga za promjenu mogao je biti incident od 26. jula 1935, kada se grupa demonstranata u New Yorku ukrcala na prekookeanski brod Bremen, strgnula zastavu Nacističke stranke s koplja i bacila je u rijeku Hudson. Kada je njemački ambasador protestovao, američki zvaničnici odgovorili su da svastika nije njemačka nacionalna zastava (za razliku od crno-bijelo-crvene trobojke) te stoga počinioci ne mogu biti krivično gonjeni i kažnjeni zbog nepostojanja elemenata krivičnog djela, jer nije oštećena njemačka nacionalna zastava nego samo simbol političke stranke.Brian Leigh Davis, Flags & standards of the Third Reich, "Macdonald & Jane's", London, 1975; Novi zakon o zastavi, koji je donesen kao dio Nirnberških zakona, najavljen je na godišnjem stranačkom skupu u Nürnbergu 1935, gdje je Hermann Göring tvrdio da je stara crno-bijelo-crvena zastava, iako poštovana, simbol prošlih vremena i da joj prijeti opasnost da je koriste "reakcionari". Do 15. septembra 1935. bila je odobrena upotreba zastave sa svastikom u centru, a decentrirana verzija predviđena je samo za upotrebu na moru, ali tog dana zastava sa svastikom i zastava sa svastikom na trgovačkim brodovima – uzdignute na rang nacionalne zastave, odnosno civilne zastave – ujedinjene su i otad identične, osim naličja – propisi su zahtijevali da krug i svastika budu "malo" istaknuti od centra prema jarbolu. Stoga je nakon rata nastala određena konfuzija u vezi s tim. Saveznički vojnici smatrali su verzije svastike s centriranim krugom "nacionalnim zastavama", pa su mnoge publikacije kasnije pogrešno tvrdile da je ta verzija korištena do kraja Drugog svjetskog rata. Zapravo, jedine verzije zastave s centriranim krugom korištene nakon 1935. bile su stranačke zastave Nacističke stranke.

mini|lijevo|Zastava Nacističke Njemačke koju je u blizini južne obale rijeke Rapido približno 1200 m zapadno od Monte Cassina našao J. McQuorkindale u noći sa 17. na 18. februar 1944. Čini se da je svastika na ovoj slici okrenuta ulijevo.

Simbolizam Nacistička zastava preuzima boje od carske trobojke, a Hitler je napisao da je "uvijek bio za zadržavanje starih boja" jer ih je kao vojnik smatrao svojim "najsvetijim posjedom", a i zato što su odgovarale njegovom ličnom ukusu.Mein Kampf na Projektu "Gutenberg" Dodao je novu simboliku bojama, navodeći da "crvena izražava društvenu misao koja je u osnovi pokreta, bijela nacionalnu misao", a da je crna svastika simbol "arijske rase" i "ideala kreativnog rada koji je sam po sebi i uvijek će biti antisemitski".

Pravni status i upotreba nakon 1945. Na kraju Drugog svjetskog rata, nakon poraza Nacističke Njemačke, prvim zakonom koji je donijelo Savezničko kontrolno vijeće 20. septembra 1945. ukinuti su svi simboli i stavljeni van snage svi relevantni nacistički zakoni. Posjedovanje, uvoz ili isticanje zastava sa svastikom zabranjeno je u nekoliko zemalja otad, posebno u Njemačkoj.

Danas nacističku zastavu sa svastikom i dalje upotrebljavaju neonacističke pristalice i simpatizeri izvan Njemačke, dok u Njemačkoj neonacisti umjesto nje koriste zastavu domovine iz 1933–1935, jer je spomenuta zabrana svih nacističkih simbola (svastika, znak SS-a itd.) još na snazi ​​u Njemačkoj prema članu 86a njemačkog Krivičnog zakona. Međutim, carska crno-bijelo-crvena zastava prvobitno nije imala nikakvo rasističko ili antisemitsko značenje uprkos kratkoj upotrebi u Nacističkoj Njemačkoj.

Također pogledajte Lična heraldička zastava Adolfa Hitlera Reichskriegsflagge Spisak njemačkih zastava Spisak zastava Luftwaffea (1933–1945) Spisak zastava Njemačke mornarice (1935–1945) Spisak zastava Wehrmacht i Heera (1933–1945) Zastava Njemačke

Reference

Vanjski linkovi Odredba u njemačkom Krivičnom zakonu koja isticanje, vlasništvo, proizvodnju, trgovinu ili skladištenje zastave proglašava nezakonitim Boje Armije Njemačkog Carstva

Kategorija:Simboli Nacističke Njemačke Kategorija:Svastika Kategorija:Adolf Hitler Kategorija:Zastave bivših država Kategorija:Zastave Nacističke Njemačke Kategorija:Zastave s crnom, crvenom i bijelom bojom Kategorija:Rotacijski simetrične zastave Kategorija:Lične zastave Kategorija:Političke zastave