Aficirana osoba ili pogođena osoba (također se naziva ograničenje koje utiče na osobu)) u populacijska etika populacijskoj etici obuhvata intuiciju da pojva ili čin može biti loš samo ako je loš za nekoga. Slično tome, nešto može biti dobro samo ako je dobro „za“ nekoga. Stoga, prema standardnim stavovima o uticaju na osobu, ne postoji moralna obaveza stvaranja ljudi niti moralno dobro u stvaranju ljudi jer nepostojanje znači „nikada ne postoji osoba koja bi mogla imati koristi od toga što je stvorena“. To da li neko prihvata stavove o uticaju na osobu uveliko utiče na to u kojoj mjeri je oblikovanje daleke budućnosti važno ako u budućnosti bude više potencijalnih ljudi. Stavovi koji utiču na osobu su također važni pri razmatranju kontrole ljudske populacije. Slabiji oblik stavova koji utiču na osobu tvrdi da čin može biti loš samo ako je loš za neku postojeću ili buduću osobu. Stavovi koji utiču na osobu mogu se posmatrati kao revizija totalnog utilitarizma u kojoj se "opseg agregacije" mijenja sa svih pojedinaca koji bi postojali na podskup tih pojedinaca (iako se detalji ovoga razlikuju, pogledajte odjeljak ispod)). Neki filozofi koji su raspravljali o stavovima koji utiču na osobu su Derek Parfit, Jan Narveson, John Broome, Jeff McMahan, Larry Temkin, Tatjana Višak, Gustaf Arrhenius, Johann Frick, Nick Beckstead i Hilary Greaves.
Varijante Ne postoji jedinstven "stav koji utiče na osobu", već postoji niz formulacija koje uključuju ideju da je nešto dobro ili loše "za" nekoga. Gustaf Arrhenius formuliše "ograničenje uticaja na osobu" kao tvrdnju da moralne tvrdnje "nužno uključuju referencu na ljude", tako da se izjave koje se odnose samo na "krajolik" ili "ravnotežu ekosistema" (bez reference na ljude) isključuju iz moralnog razmatranja. Nick Beckstead navodi da stav uticaja na osobu tvrdi sljedeće: "Prilikom agregiranja interesa različitih ljudi radi određivanja vrijednosti ishoda, interesi 'dodatnih' ljudi manje znače ili se mogu zanemariti" (gdje "dodatni" može značiti različite stvari u različitim kontekstima, ali u svakom slučaju postupci ne mogu biti dobri ili loši za "dodatne" ljude). Beckstead dalje razlikuje umjerene i stroge stavove uticaja na osobu, gdje umjereni stavovi daju manju težinu "dodatnim" ljudima (tako da iako je stvaranje novih života koji su dobri dobra stvar, ovo je inferiorno u odnosu na poboljšanje već postojećih života), dok strogi stavovi uopće ne uzimaju u obzir "dodatne" ljude. Larry Temkin razvio je "uski pogled na utjecaj na osobu" prema kojem "[pri] procjeni mogućih ishoda treba (1) fokusirati se na status nezavisno postojećih ljudi, s ciljem da im se želi što bolje osigurati, i (2) ignorirati status ovisno postojećih ljudi, osim što se želi izbjeći nanošenje štete koliko god je to moguće." U genetici, aricirana ili pogođena osoba je svaka ona koja posjeduje posmatrano svojstvo (fenotip, genotip), bez obzira na adaptivnu vrijednost „pogođenosti“.
Asimetrični stavovi koji utiču na osobu Postoje i asimetrični stavovi, prema kojima se smatra lošim ili pogrešnim donositi na ovaj svijet živote koji nisu vrijedni življenja, iako je moralno neutralno donositi na ovaj svijet živote koji su vrijedni življenja. Tvrdi asimetrični stavovi posebno mogu dovesti do zaključka da je izumiranje ljudi (ili izumiranje svih života) dobro, prema Becksteadu. Međutim, prema Simonu Knutssonu, ovo može biti slučaj za utilitarizam i konsekvencijalizam općenito, ne samo za asimetrične konsekvencijalističke teorije, poput negativnog utilitarizma i negativnog konsekvencijalizma.
Mehki asimetrični stavovi, kakve opisuje Teruji Thomas, smatraju da dodatni životi vrijedni življenja mogu nadoknaditi loše živote, ali kada se loši životi nadoknade, više života vrijednih življenja ne poboljšava ishod. Ovi su manje skloni zaključku da je izumiranje dobro nego tvrdokorni asimetrični stavovi.
Također pogledajte Antinatalizam Paradoks pukog sabiranja (također poznat kao odbojan zaključak) Natalizam Genealoški metod Genealogija Problem neidentiteta Asimetrija (populacijska etika) Antifrustracionizam
Reference
Kategorija:Populacijska genetika Kategorija:Populacijska etika